Tag: historijski arhiv sarajevo

Arhiv učestvuje u izložbi „Sarajevski atentat“

  By Vijesti

Dana 17. maja 2023. godine otvorena je izložba „Sarajevski atentat“ autora Valerijana Žuje u prostoru Bošnjačkog instituta u Sarajevu. Organizatori izložbe su Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine i Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića.

JU Historijski arhiv Sarajevo je dao svoj doprinos u realizaciji ove izložbe ustupajući važnu arhivsku građu za njenu postavku, uz druge baštinske ustanove koje su također učestvovale: Arhiv Bosne i Hercegovine, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo i franjevački samostan Sv. Ante u Sarajevu.

Izložba je veoma obimna i obuhvata dokumentarne, arhivske, umjetničke i video materijale o temi sarajevskog atentata iz 1914. godne kada je Gavrilo Princip usmrtio austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu Franju Ferdinanada i njegovu suprugu Sofiju. Određeni eksponati su izloženi po prvi put, a takvi su krune Sofije i Ferdinanda sa Spomenika okajanja koji je napravljen poslije atentata, slika u ulju Gabrijela Jurkića, te predmeti koje je dr. Pavle Kaunic koristio u obdukciji stradalih.

Iz Historijskog arhiva Sarajevo izloženi su eksponati – arhivska građa koja se odnosi na atentatora Gavrila Principa: njegova školska dokumentacija i popisni list iz 1910. godine.

Izložba će ostati otvorena do 31. maja, a ulaz je slobodan.

Fotografije: FENA

Promocija izdanja – “Zapisnici sarajevskog gradskog zastupstva 1882-1884”knj. 2

  By Vijesti

Povodom 5. aprila – Dana sjećanja na početak opsade Sarajeva, 6. aprila – Dana Grada Sarajeva, te jubileja koji JU Historijski arhiv Sarajevo obiljezava tokom ove godine – 75. godisnjica postojanja i djelovanja Arhiva,  u Bošnjačkom institutu u Sarajevu održana je promocija nove arhivske publikacije “Zapisnici sarajevskog gradskog zastupstva 1882-1884” knj. 2, iz edicije „Zapisi iz gradske uprave“ autora višeg arhiviste Harisa Zaimovića.

Promotori su bili gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, dr. Hana Younis sa Instituta za historiju u Sarajevu i prof. dr. Amir Duranović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Istaknuto je kako se radi o značajnoj publikaciji koja daje uvid u primarne historijske izvore – zapisnike gradskog zastupstva iz određenog historijskog perioda – koji i danas mogu poslužiti kao inspiracija i pouka za rad organa gradske uprave i pridonijeti na shvatanju značaja koji upravo arhivska građa ima, a bez koje se ni svi današnji tekući problemi u radu i djelovanju nadležnih instanci svih nivoa vlasti ne mogu pravilno riješiti. Autor knjige dao je značajan doprinos bosanskohercegovačkoj arhivistici, ali i historiografiji znalačkim odabirom predmeta istraživanja, te adekvatnim stručnim pristupom u njegovoj obradi i prezentaciji.

Kako je istakla direktorica JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, Arhiv nastavlja svoju misiju i obavezu očuvanja pisane kulturne baštine, preuzetu prije 75 godina, te nastavlja rad na pripremi ovakvih i sličnih publikacija i u godinama koje slijede.

U Vijećnici otvorena izložba “Sjećanje na Holokaust kroz dokumente Historijskog arhiva Sarajevo”

  By Vijesti

Povodom 27. decembra, Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust, u sarajevskoj Vijećnici je danas svečano otvorena izložba “Sjećanje na Holokaust kroz dokumente Historijskog arhiva Sarajevo”, autora višeg arhivista Admira Nezirovića i arhivista Armina Džunuzovića.

Izložbu su prigodnim obraćanjem prisutnima otvorili rukovoditeljica Vijećnice Meliha Redžić, v. d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić, viši arhivist Admir Nezirović, te Haris Bašić, zamjenik gradonačenice Sarajeva.

Izložba ima za cilj upoznavanje javnosti sa dešavanjima koja su predstavljala uvod u fizičko istrebljenje Jevreja Sarajeva. Sva stradanja ostala su zabilježena i dokumentovana u građi Historijskog arhiva Sarajevo i predstavljaju jedan od najtamnijih trenutaka ljudske historije u kojem ni djeca nisu bila pošteđena, što dodatno zatamnjuje cijelu priču. Po statistikama, samo sa prostora Sarajeva je u ovom periodu stradalo oko 1308 djece.

V. d. direktorica Arhiva je podsjetila da ove godine naša institucija obilježava 75 godina postojanja i uspješnog rada te da se na ovoj izložbi može vidjeti tek mali dio historijskih izvora koji svjedoče o stradanju Jevreja u Sarajevu za vrijeme Nezavisne države Hrvatske.

Viši arhivist Admir Nezirović je objasnio da su izloženi dokumenti iz arhivskih fondova koji se odnose na stradanje Jevreja Sarajeva od 1941. do 1945. godine.

– Cilj izložbe je da se sjetimo ljudi koji su stradali, da izložba bude opomena da se nešto slično nikada ne desi bilo kome. U našoj zemlji su nakon uspostave tzv. NDH, 10. aprila 1941. godine, Jevreji izloženi različitim fazama dehumanizacije, kroz stavljanje zajednice u diskriminirajuće i ponižavajuće rasno motivisane zakonske okvire, medijsko ismijavanje zajednice, sve do masovnih hapšenja, deportacija i egzekucija kao završnog čina cjelokupnog procesa uništenja. Propaganda je radila punom parom: Jevreji su optuživani za sve loše u svijetu u tom trenutku, a sve u cilju stvaranja imaginarnog neprijatelja društva. I na taj način je javnost pripremana za ono što će se desiti tim ljudima – kazao je Nezirović.

Izložbu će posjetioci Vijećnice moći vidjeti do 1. februara 2023.

(JU HAS, foto: JU HAS)

Drugi o nama:

FENA
Klix.ba

Promovisan treći tom “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“

  By Vijesti

U prostoru Bošnjačkog instituta – Fondacije Adil Zulfikarpašić u Sarajevu jučer je upriličena promocija trećeg toma “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“ u izdanju Historijskog arhiva Sarajevo.

Ideja o objavljivanju Kataloga nastala je kao plod dugogodišnje uspješne saradnje Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Historijskog arhiva Sarajevo. Poznato je da ove dvije bosanskohercegovačke baštinske institucije spaja značajna veza manifestirana kroz prikupljanje, čuvanje, obradu te prezentiranje arhivske građe neprocjenjive vrijednosti koja pripada kulturno-civilizacijskom krugu Orijenta.

Imajući u vidu ovakvo što, kao i potrebu da se bosanskohercegovačkoj ali i svjetskoj kulturnoj i naučnoj javnosti prezentira značajno kulturno-historijsko blago o kojem skrbi Historijski arhiv Sarajevo, krenulo se u projekat sistematskog obrađivanja i katalogiziranja rukopisa Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo.

Foto: AA

O trećem tomu govorili su autor kataloga – arhivist u Gazi Husrev-begovoj biblioteci mr Hamza Lavić, te v.d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, recezent prof. dr Ahmed Zildžić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr Osman Lavić i prof. dr Lejla Kodrić-Zaimović.

Foto: HAS

Autor Kataloga mr Hamza Lavić je u izjavi za Agenciju Anadolija kazao kako je riječ o veoma dragocjenoj i značajnoj rukopisnoj zbirci koja se sastoji od ukupno 169 unikatnih rukopisnih kodeksa koji sadrže 276 djela različite jezičke i tematske strukture.

“Riječ je o rukopisnoj zbirci koja pripada ulemanskoj porodici Okić, hafizu Mehmedu Teufiku Okiću i jednom od najpoznatijih bosanskohercegovačih intelektualaca 20. stoljeća, posebno kada je riječ o islamskim naukama, Muhameda Tajiba Okića. Najstariji rukopis koji je tretiran u ovom Katalogu potiče iz 15. stoljeća, a riječ je o djelu iz oblasti sufizma. Značajan broj djela pripada našim bosanskohercegovačkim autorima, koji su pisali od 16. stoljeća naovamo. Tu je i šest djela Hasana Kafije Pruščaka, te Muhameda Hevaija Uskufija. Riječ je o izuzetno raritetnim djelima za koje se nadam da će poslužiti kao podsticaj i izvor istraživačima naše kulturne baštine”, rekao je Lavić, navodeći da je na Katalogu radio godinu i po dana.

Foto: HAS

V.d. direktora JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac je napomenula kako ova ustanova čuva više od 1.000 rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku.

“Na ovaj način smo zaštitili dokumente koji se nalaze u okviru Orijentalne zbirke Historijskog arihva Sarajevo, fizički smo ih zaštitili digitalizacijom”, istakla je.

Foto: AA

Prvi svezak Kataloga iz ove serije priredio je Mustafa Jahić i objavljen je 2010. godine, a u njemu je obrađen 301 rukopis. Drugi svezak Kataloga obradio je Haso Popara i objavljen je 2011. godine, sa 486 rukopisa. Izdavanje četvrtog toma Kataloga, posljednjeg u seriji, planirano je u narednoj godini kada se obilježava i 75 godina Arhiva.

Mehmed Teufik Okić bio je imam, muderris (profesor), član Ulema-medžlisa (Rijaset), zamjenik reisu-l-uleme 23 godine, dvije godine naibu-reis, odnosno vršilac dužnosti reisul-uleme (nakon ostavke Sulejmana ef. Šarca).

(JU HAS / AA)

Izložba “Opštinski izbori u Sarajevu 1928. godine” otvorena u ‘SKPD Prosvjeti’

  By Vijesti

Izložbu “Opštinski izbori u Sarajevu 1928. godine” otvorili su danas u prostorijama SKPD “Prosvjeta” ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić, v.d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac i autorica izložbe Aleksandra Pijuk Pejčić.


Postavka ima za cilj upoznavanje javnosti sa prvim demokratskim opštinskim izborima u Sarajevu i predstavljanje bogatstva primarnih istorijskih izvora Historijskog arhiva Sarajevo i Arhiva Bosne i Hercegovine koji su nezaobilazni u proučavanju političke istorije Sarajeva i Bosne i Hercegovine.


Vršiteljica dužnosti direktorice Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac kazala je da se izložbom daje doprinos obilježavanju Dana arhiva BiH, kao i arhivske službe koja se institicionirala prije tačno 75 godina, kada su doneseni i prvi zakoni s ciljem da regulišu arhivsku djelatnost.


Ujedno se izložba “Opštinski izbori u Sarajevu 1928. godine” realizuje i u sklopu obilježavanja 120 godina rada SPKD “Prosvjeta”.

Iz više od 11 kilometara arhivske građe pohranjene u depou Historijskog arhiva Sarajevo izložili smo mali dio historijskih činjenica koji govori o načinu glasanja u to vrijeme. Tada je bilo više od 80 posto nepismene populacije, koja je tadašnjim izborom općinskih vijećnika težila ka boljim uvjetima života – kazala je Džigal-Berkovac.

Ona je navela da su prvi demokratski izbori trebali biti održani neposredno nakon Prvog svjetskog rata kada je došlo do raspada Austrougarske uprave na tlu Bosne i Hercegovine, ali su zbog državne politike prolongirani do 1928. godine


Autorica izložbe viša arhivistica Aleksandra Pijuk-Pejčić kazala je da se odlučila na ovu izložbu jer se radi o temi koja je neistražena i o kojoj ne postoje nikakvi naučni radovi.

Izložba prati vrijeme od raspisivanja izbora do izbornih rezulata. Tada je bilo u Sarajevu ukupno 13 prijavljenih listi. To, kako pojašnjava autorica, nisu samo stranke, nego i disidenti (oni koji se unutar stranaka nisu slagali pa su pravili svoje liste), kao i određene grupe.


Izložba svjedoči o tome šta se dešavalo tokom izbora, o radu biračkih odbora, različitim nepravilnostima koje su se dešavale na sam dan izbora. Od toga da su na biračkim listama bile osobe koje su već odavno umrle do pokušaja da jedna osoba glasa dva ili više puta – navela je ona.

Aleksandra Pijuk-Pejčić istakla je da se tad glasalo kuglicama koje su ubacivane u kutije, te da je glasao samo muški dio stanovništva, jer su žene pravo glasa dobile tek nakon Drugog svjetskog rata.

(FENA/HAS; Foto: HAS)

Potpisan sporazum o saradnji sa Institutom za Historiju UNSA

  By Vijesti

Danas, 9. XII 2022. godine je u JU Historijski arhiv Sarajevo potpisan Sporazum o saradnji između našeg arhiva i Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu u oblasti naučno-stručnih i arhivskih istraživanja, akademske saradnje i izdavaštva.


Za obje institucije ovo je prvi korak u aktivnom partnerstvu i nastojat će sprovoditi programe od obostrane koristi. Razvoj i implementacija konkretnih aktivnosti bit će predmetom formalnih pisanih sporazuma o kojima se pregovara odvojeno, a koji će se baviti finansijskim aranžmanima, povjerljivošću, vlasništvom i korištenjem intelektualne svojine, objavljivanjem publikacija ili drugog rada i drugim relevantnim pitanjima.

Sporazum su potpisali direktor Instiruta dr Sedad Bešlija i v.d. direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac.

Izložba: Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju

  By Izložbe, Vijesti

Autor izložbe, dizajn panoa, digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist

Od svoga postanka do danas, Sarajevo je prošlo mnoga iskušenja. Od prirodnih nepogoda, poplava i požara, do bestijalnih uništenja koja su se ponavljala nekoliko puta tokom njegove bogate historije.

Obitavanje i bogat kulturni razvitak neolitskih ljudi u Butmiru na svojevrstan način označilo je početak naseljavanja sarajevskog kraja, kroz stoljeća u različitim formama i na različitim lokacijama, ali uvijek u dolini rijeke Miljacke ili drugih pritoka rijeke Bosne koje se spajaju na sredini Sarajevskog polja.

Migracije naroda u prethistorijsko vrijeme donijele su snažne promjene koje su se odrazile i na naš kraj: miroljubive Butmirce smijenili su narodi koji su poznavali obradu metala, a ilirska plemena koja su se iz tih naroda formirala, smijenili su Rimljani.

Ni rimske naseobine nisu preživjele veliku seobu naroda u ranom srednjem vijeku. Rimskog načina života je nestalo, a stanovnici sarajevskog kraja kao da su započinjali izgradnju kulture od nule. Trebat će gotovo 600 godina, da na područje današnjeg Sarajeva ponovo stigne evropska kultura, kroz uticaj Franaka, Mletaka i Sarajevu historijski bliskog grada Dubrovnika.

Žive trgovačke veze sarajevskog kraja sa Dubrovnikom u kasnom srednjem vijeku omogućile su pomen ovih krajeva u pisanim izvorima. Iako se historiografija ne slaže uvijek u pogledima na postanak i razvoj grada Sarajeva, ipak je njegov zametak bilo ono srednjovjekovno naselje na njegovom mjestu, koje je imalo privrednu i administrativnu ulogu.

Ipak, stvaranje pravog grada na prostoru srednjovjekovne varoši i brojnih sela, pripada Osmanlijama, osvajačima iz XV. stoljeća, koji su, zauzevši ove krajeve već oko 1439. godine, na prostoru današnjeg Sarajeva odlučili smjestiti upravno središte svog vojnog krajišta, i kasnije, vilajeta.

Bosanski krajišnik, a kasnije i sandžakbeg, Isa-beg Ishaković, bio je taj koji je udario temelje današnjeg Sarajeva svojim vizionarskim pogledom na upravljanje i bezgraničnom darežljivošću i brigom za slabije, što je i vidljivo iz njegove vakufname, sastavljene 1462. godine, u kojoj detaljno navodi mjesta koja uvakufljava i načine kako će se vakuf voditi i održavati.

Gradnjom mosta, saraja, džamije, zavije, hamama, karavansaraja i vodovoda, Isa-beg je podigao status srednjevjekovne Vrhbosne na rang kasabe, a ubrzo zatim grad Sarajevo postaje gradom u punom smislu riječi prelaskom u rang šehera.

Još jedna velika historijska ličnost ostavila je pregršt svojih zadužbina u Sarajevu: bio je to gazi Husrev-beg, koji, osim što gradi sakralne objekte i dopušta drugim konfesijama da to isto čine, ulaže ogromnu energiju u prosvjećivanje osnivanjem medrese, ali i u podizanje kvaliteta života stanovnika Sarajeva kroz brojne infrstrukturne i dobrotvorne projekte.

Brojni izazovi opadanja moći Sarajeva, poput paljevine Eugena Savojskog iz 1697. godine i požara iz 1879., nisu zaustavili razvoj grada. Razvitku je posebno pogodovala činjenica da 1878. godine Sarajevo postaje dijelom Austro-Ugarske, čija uprava Sarajevo transformira u moderan, evropski grad i političko sjedište bosanskohercegovačkih zemalja.

Iako je u veoma kratkom periodu nakon odlaska Austro-Ugarske, Sarajevo proživjelo velika materijalna i duhovna iskušenja, kako kroz tavorenje i stagnaciju u razvitku tokom perioda Kraljevine Jugoslavije, fašističku okupaciju i užase Drugog svjetskog rata, nove snage i sami njegovi stanovnici će u poslijeratnom periodu ponovono od Sarajeva načiniti glavni grad Republike, polumilionsku metropolu dostojnu života i stvaranja modernog, radnog i mislećeg čovjeka.

Najnovija dešavanja, u posljednjih dvadeset godina pokazatelj su izdržljivosti i stamenosti grada Sarajeva. Ni pod stegom četvorogodišnje opsade, ni pod traumom od stravičnih zločina i bezočnog iživljavanja nad građanima, grad nije prestao živjeti, pružajući otpor svakom zlu, baš kao i u 500 i više godina svog postojanja.

Šta više možemo poželiti svome gradu, osim da ga njegovi stanovnici u miru i prosperitetu načine boljim nego što je ikad bio, u ostavštinu dolazećim generacijama i stoljećima.

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba

Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”

Izložba: Dokumenti o Bosni i Hercegovini u zbirci “Varia”

  By Izložbe, Vijesti

Autor izložbe: Admir Nezirović, viši arhivist
Dizajn panoa, digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist

Izložba „Dokumenti o Bosni i Hercegovini u Zbirci Varia“ prvi put je organizirana 2011. godine, u sklopu obilježavanja 63. godišnjice osnivanja Arhiva. Tada je, kao dio promocije analitičkog inventara ove arhivske zbirke, prikazan dio dokumenata iz njenog fundusa. Ponovo je predstavljena 2017. godine, povodom obilježavanja 3. maja – datuma kojim se obilježava godišnjica osnivanja Historijskog arhiv Sarajevo, odnosno, nekadašnjeg Arhiva grada Sarajeva. Ovaj put izložbu predstavljamo u digitalnom formatu.

Zbirka “Varia” je jedan od najznačajnijih fondova u posjedu Historijskog arhiva Sarajevo. Zbirka sadrži 682 dokumenta nastala u periodu od 1829. do 1963. godine, raspoređena u 23 arhivske kutije. Sama zbirka je formirana od dokumenata otkupljenih od ranijih vlasnika, te od dokumenata koje su raniji vlasnici poklanjali Arhivu. Također, određen broj dokumenata iz zbirke je izdvojen iz raznih drugih fondova Arhiva, jer je prilikom njihovog sređivanja utvrđeno da tamo ne pripadaju ni sadržajno, a ni po porijeklu. Zbirka Varia je do 1969. godine nosila naziv “Zbirka poklona i otkupa”, te su prilikom reorganizacije ove zbirke izdvojene fondovske cjeline i ostavljeni oni dokumenti koji nemaju organsku vezu ili nisu iste provenijencije, kao i neke manje cjeline i dijelovi drugih, manjih, fondova.

Najmanji broj dokumenata u ovoj zbirci datira iz osmanskog perioda, međutim i pored tog relativno malog broja dokumenata i tu možemo naći značajne dokumente kao što su novine “Bosna” iz 1868. godine, zatim izvještaj fra Mije Gujića o stanju katoličikh i ostalih škola upućen carsko-kraljevskom generalnom konzulu za Bosnu i Hercegovinu iz 1871. godine. Među dokumentima iz XIX. stoljeća nalazi se i originalno pismo iz 1829. godine, kojeg je srbijanski jezikoslovac Vuk Stefanović Karadžić pisao slovenskom jezikoslovcu Jerneju Kopitaru, tadašnjem direktoru biblioteke u Beču.

Dolaskom austro-ugarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu dolazi do povećane produkcije građe koja se odnosi na državnu upravu, pa i zbirka ”Varia” sadrži veliki broj dokumenata iz tog perioda. Među njima nalazimo i prve naredbe komandanta austrougarskih okupacionih trupa, generala Filipovića, koje je izdao po ulasku austro-ugarskih trupa u Sarajevo. Iz istog perioda u zbirci “Varia” nalazi se veliki broj dokumenata Gradskog poglavarstva u Sarajevu, pisama, statističkih podataka, rukopisne građe, izvještaja o stanju u Bosni i Hercegovini, tapija o posjedima, izvještaja sa suđenja, sudskih presuda i drugih spisa.

Dokumenti zbirke “Varia” iz perioda Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije, uglavnom se odnose na građu Gradskog poglavarstva u Sarajevu, iako u zbirci nalazimo i političke pamflete, kako protiv vlasti tako i protiv specifičnih stranaka i ličnosti, kao što je slučaj sa pamfletima protiv Jugoslovenske muslimanske organizacije i njenog predsjednika Mehmeda Spahe. Također, u zbirci se nalazi i nekoliko saopštenja ustaške organizacije i njenog poglavnika Ante Pavelića, te veliki broj pisama i dopisnica upućenih bosanskohercegovačkom književniku Aliji Nametku od strane raznih javnih i kulturnih djelatnika tog perioda. Od ostalih dokumenata iz ovog perioda, značajnim se može nazvati i spisak od 111 ljekara koji imaju pravo obavljati privatnu ljekarsku praksu u Sarajevu.

Kada je riječ o dokumentima iz zbirke “Varia” iz perioda tzv. Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945) , uglavnom se radi o izvještajima, proglasima, rezolucijama, te prepiskama. Među tim dokumentima nalazi se i pismo Mustafe Mulalića upućeno muslimanima iz štaba zapovjednika četničkog pokreta Draže Mihailovića, rezolucija istaknutih Muslimana vlastima tzv. NDH, te izvještaj Munira Šahinovića Ekremova upućen poglavniku Anti Paveliću u kojem se govori o teškim prilikama u gradu Sarajevu i o ugroženosti grada od strane komunista. Među dokumentima iz ovog perioda nalazi se i elaborat pod naslovom “Bosna i Hercegovina u II svjetskom ratu”, kojeg je napisao Muhamed Hadžijahić.

Među važnim dokumentima u zbirci su i primjerak lista “Handžar”, koji je izlazio u vrijeme okupacije, zatim novine “Vijesti”, koje su izlazile neposredno pred oslobođenje zemlje u izdanju propagandnog odjeljenja III. korpusa Jugoslovenske armije.

Dokumenti u zbirci “Varia” koji potiču iz vremena Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, tj. nakon oslobođenja zemlje 1945. godine, većinski se odnose na izvještaje, članke i prepisku. Među ostalim, tu je i spisak imanea 3500 Jevreja koji su ubijeni u Sarajevu u toku okupacije, no taj spisak je nepotpun jer je u tom periodu ubijeno oko 7000 sarajevskih Jevreja. Tu je i popis sarajevskih ulica, trgova, čikmi i mostova kojeg je sačinio Kosta Mandić, kao i obilje zanimljive arhivske građe vezane za grad Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu.

Sadržaj zbirke: akti, pisma, rukopisi, knjige, brošure, novinski članci, stare novčanice, biografije, trgovački defteri, kalendari, podsjetnice, dokumenti o rasporedu austrougarske vojske prilikom zauzimanja Bosne i Hercegovine, putne isprave, lutrijski listići, oglasi, ugovori, pozivnice, sudske presude, mišljenja sudskih vještaka, diplome, potrošačke karte i slično.

Jezik i pismo zbirke: bosanski, srpski, hrvatski, njemački, slovenački, francuski, engleski, arapski, turski, hebrejski, latinski, crkvenoslavenski, italijanski, mađarski, poljski, bugarski i češki jezik, latinica, ćirilica i gotica.

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba

Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”

Izvršena primopredaja arhivske građe između JU Historijski arhiv Sarajevo i Kantonalnog suda u Sarajevu

  By Vijesti

Danas je JU Historijski arhiv Sarajevo zaprimio arhivsku građu fonda Okružni vojni sud u Sarajevu koja se čuvala kod Kantonalnog suda u Sarajevu, o čemu je, u skladu sa zakonskim procedurama, sačinjen i odgovarajući zapisnik. Građa je iz perioda 1992.-1996. godine, a ukupna količina predate građe iznosi 75  dužnih metara (674 arhivske kutije) i 93 knjige, odnosno 7 dužnih metara. Predavalac građe je stavio ograničenje na korištenje ove građe za pravna i fizička lica, osim uz prethodno pribavljenu saglasnost Kantonalnog suda u Sarajevu.

Ovom predajom prostorni kapaciteti za prijem i smještaj građe Historijskog arhiva Sarajevo su do kraja ispunjeni i Arhiv neće moći preuzimati građu u narednom periodu. U narednih 20 godina procjenjuje se da će biti spremno za preuzimanje cca 30 km registraturne, odnosno, arhivske građe od različitih pravnih subjekata, čemu Arhiv neće biti u mogućnosti udovoljiti i tako ispuniti zakonske obaveze ukoliko se ne bude radilo na rješenju problema prostora za JU Historijski arhiv Sarajevo i njegovo nesmetano djelovanje.

Ambasador Kraljevine Saudijske Arabije posjetio Historijski arhiv Sarajevo

  By Vijesti

Njegova ekselencija, ambasador Kraljevine Saudijske Arabije Hani bin Abdullah Mominah posjetio je danas Historijski arhiv Sarajevo. Ambasadora su primili v.d. direktora Velid Jerlagić, te viši arhivisti Fuad Ohranović i Atif Mušinović. Ambasadoru je prezentirana naša arhivska građa iz Zbirki i fondova na orijentalnim jezicima – rukopisi pisani na arapskom jeziku, a razgovarano je i o modalitetima saradnje između našeg Arhiva i srodnih institucija u Kraljevini Saudijskoj Arabiji.