Author: admin

Najnovija arhivska publikacija, iz edicije Posebna izdanja, knjiga “Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938-1959)”, priređivača Amera Masle, višeg stručnog saradnika na Orijentalnom institutu Univerziteta u Sarajevu, biće predstavljena u Travniku. Naime, na poziv organizatora iz Travnika: Udruženja “Bosanski kulturni krug” i Zavičajnog muzeja Travnik i u okviru njihove manifestacije Memorijal Derviš M. Korkut – Anto Babić, travnički velikani bosanskohercegovačke historiografije organizuje se promocija 18. marta ove godine sa početkom u 19.30 h u prostoru Ex Ponto, Memorijalni muzej Rodna kuća Ive Andrića. Na promociji će sudjelovati prof. dr. Amir Duranović, sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Amer Maslo, MA, sa Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu, koji je ujedno i priređivač knjige. Ispred JU Historijski arhiv Sarajevo kao izdavača knjige, zajedno sa Orijentalnim institutom, prisutnima će se obratiti i Elma Dervišbegović, odgovorna urednica izdanja.

U povodu obilježavanja 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, zadovoljstvo nam je najaviti promociju novog izdanja našeg Arhiva: PISMA HAMDIJE KREŠEVLJAKOVIĆA MUHAMEDU HADŽIJAHIĆU (1938-1959), iz edicije Posebna izdanja, koju je priredio Amer Maslo, MA, u izdanju JU Historijskog arhiva Sarajevo i Univerziteta u Sarajevu – Orijentalnog instituta. Promocija će se održati 25. februara 2025. godine u 13.00 sati u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu, Obala Kulina bana 7/II, Sarajevo.

Ova publikacije donosi prepisku Hamdije Kreševljakovića sa Muhamedom Hadžijahićem, koja je izdvojena iz ostavštine Hamdije Kreševljakovića koja se čuva u Historijskom arhivu Sarajevu.

“Ova nam pisma otkrivaju nepoznatu dimenziju Hamdije Kreševljakovića… pisma svjedoče njegov hod kroz vrijeme i probleme, lične osjećaje tereta vremena, pokušaje traženja izlaza u turbulentnim vremenima, relacije i korelacije koje se reflektiraju kroz prijepisku s dragim prijateljem Muhamedom Hadžijahićem. Hamdija Kreševljaković višestruko je utjecao ne samo na pojedince nego i na sredinu svojim radom, primjerom, djelovanjem, savjetima. Pisma otkrivaju i to kako se snalazio i pozicionirao ne samo u turbulentnim historijskim vremenima nego i u društvenim mijenama, slaganjima i neslaganjima o pojedinim pitanjima i problemima, pa čak i razlazima s dragim osobama, nekadašnjim saradnicima. Razloge neslaganja nije otkrivao.” (Aladin Husić, urednik, Orijentalni institut Sarajevo)

“Pismena komunikacija nedvojbeno je svjedok vremena u kojem je nastajala. Lična dopiska ipak ima jednu dodatnu vrijednost, a to je odnos dopisnika prema napisanom sadržaju. Taj lični pečat katkad nudi posve drugu sliku društva i prilika u odnosu na onu o kojoj saznajemo kroz službenu korespondenciju. Koliko god pisma Hamdije Kreševljakovića upućena Muhamedu Hadžijahiću bila lišena komentarisanja politike i prilika tog vremena, ponekad je i ton u kojem su pisana dovoljan da se osjeti atmosfera tog doba. Važnost epistolografske ostavštine vrelo je za izučavanje mnogim disciplinama bilo da se čita kroz prizmu jezika, historije, kulture življenja, sociologije ili politike. Upravo zbog različitih načina na koji se može prići ovoj vrsti građe, koristi publikacije “Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938–1959)” postaju mnogostruke.” (Elma Dervišbegović, urednik, Historijski arhiv Sarajevo)

Najnoviju arhivsku izložbu “Sarajevo na topografskim i katastarskim kartama XIX. i XX. stoljeća” autora, arhiviste Velida Jerlagića, danas je otvorio gradonačelnik Sarajeva g. Predrag Puharić, u prostoru  Muzeja Sarajeva – Brusa bezistan, na adresi Abadžiluk 10, Sarajevo.

Ovom izložbom Historijski arhiv Sarajevo završava svoje izložbene aktivnosti u godini na izmaku, te je ovo svojevrstan poklon javnosti i prilika da u narednim danima posjete izložbu i bolje se upoznaju sa historijom našeg grada, kroz topografske i katastarske prikaze grada kroz različite vremenske periode. Karte predstavljene na ovoj izložbi samo su dio bogatog fundusa arhivske Zbirke karata i planova, koja sadrži karte, mape i planove od 18. stoljeća pa do najnovijeg perioda

Ceremoniju otvaranja izložbe svojim prisustvom uveličao je gradonačelnik Sarajeva g. Predrag Puharić. Prilikom otvaranja izložbe prisutnima se obratila direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac, koja je još jednom podsjetila na ulogu i značaj Arhiva kao institucije koja kroz svoje promotivne, obrazovne i kulturne aktivnosti nastoji približiti i predstaviti arhivske fondove i zbirke koje čuva i čini dostupnim svima. Istakla je kako današnjom izložbom Arhiv završava ovaj segment rada za 2024. godinu, te se zahvalila partnerskim institucijama koje su podržale organizaciju ove izložbe – Muzeju Sarajeva i Zavodu za planiranje i razvoj Kantona Sarajevo.

Nakon toga uslijedilo je obraćanje gradonačelnika Puharića, koji je rekao: “Ova izložba nas vodi na putovanje kroz vrijeme, otkrivajući priče koje su oblikovale Sarajevo, njegov prostorni razvoj i njegovu nevjerovatnu sposobnost da odolijeva izazovima kroz stoljeća. Ona nas podsjeća da smo svi odgovorni za očuvanje vrijednosti koje su nam prenijeli naši preci i koje trebamo sačuvati za buduće generacije.” Istakao je da „kroz ove karte, imamo priliku da bolje razumijemo prostor u kojem živimo, ali i da prepoznamo koliko je važno da ga očuvamo i odgovorno planiramo“.

Direktorica JU Muzej Sarajeva – institucije kojoj se najtoplije zahvaljujemo na saradnji u organizaciji izložbe – Indira Kučuk Sorguč, također se obratila na otvaranju, te rekla kako je Muzeju uvijek drago sarađivati sa Arhivom i pružiti prostor za zanimljive i korisne izložbene postavke, a Historijski arhiv Sarajevo, kroz vrijednu arhivsku građu koju nam predstavi, uvijek doprinosi saznavanju onoga što je naša prošlost i naš identitet.

Na kraju se obratio i autor izložbe, arhivist Velid Jerlagić koji je govorio o radu na arhivskoj Zbirci karata i planova, te obilju materijala koji ista sadrži, te tako pruža brojne mogućnosti za tematiziranje historije Sarajeva kroz geografske karte iz različitih perioda. Selekcija karata na današnjoj izložbi izvršena je na način da se prikažu karte i mape grada od perioda Austrougarske Monarhije, preko Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije, zatim iz perioda okupacije Sarajeva 1941.-1945, perioda socijalističke Jugoslavije, kao i nekoliko karata vezanih za Zimske olimpijske igre 1984. godine. Karte su zanimljive kako sadržajno, tako i vizuelno.

Izložba će biti otvorena od 26. decembra 2024. do 10. januara 2025. godine i dostupna za javnost u Brusa bezistanu u Sarajevu, u uobičajeno radno vrijeme Muzeja.

Srdačno se zahvaljujemo svima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj događaj.

Foto: HAS

[Show slideshow]

1 2 ►

JU Historijski arhiv Sarajevo najavljuje novu izložbu Sarajevo na topografskim i katastarskim kartama XIX. I XX. stoljeća autora, arhiviste Velida Jerlagića. Izložba će biti predstavljena u četvrtak – 26. decembra 2024. u 13.00h, u prostoru Muzeja Sarajeva – BRUSA BEZISTAN, na adresi Abadžiluk 10, Sarajevo.

Ovu zanimljivu izložbu Arhiv poklanja javnosti i tako zaokružuje svoje izložbene aktivnosti za 2024. godinu. Kroz izložbu predstavljamo značajnu i interesantnu arhivsku Zbirku karata i planova, te afirmiramo geografsku kartu kao važan izvor za historijska i druga istraživanja.

“Karta je dokumentovana slika geografske stvarnosti koja prikazuje objekte ili svojstva prostora. Ona je uslovljeni, smanjeni i generalizirani prikaz horizontalnog prostora, odnosno grafički prikaz prostornih odnosa i oblika, koji pri tome zadovoljavaju određena matematička i geografska pravila… Karte su često predmetom raznih vrsta manipulacija, od najgrubljih do najsuptilnijih. One su eminentno historijski i politički objekti, te ako su vjerodostojne i ispravno sadržane postaju historijski izvori prvog reda jer trajno bilježe ne samo percepciju prostora, nego i njegovu realnu sadržinu… Historijski arhiv Sarajevo posjeduje, čuva i daje na korištenje vrlo značajnu i obimnu Zbirku karata i planova, koja predstavlja prvoklasan historijski izvor za različite vrste proučavanja i istraživanja prošlosti Bosne i Hercegovine i Sarajeva.“ (Iz autorskog teksta o izložbi)

Izložba će biti dostupna od 26. decembra 2024. do 10. januara 2025. godine u prostoru Brusa Bezistana u Sarajevu.

Ljubazno Vas pozivamo da propratite našu izložbu!

Zahvaljujemo se Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Muzeju Sarajeva koji su nam pružili značajnu podršku u pripremi izložbe.

Sinoć, 19. decembra 2024. godine u Domu oružanih snaga Bosne i Hercegovine održana je svečana akademija povodom 75. godišnjice postojanja i rada Muzeja Sarajeva, institucije neprocjenjivog značaja za našu kulturnu baštinu. Tom prilikom direktorica Muzeja Indira Kučuk-Sorguč uručila je zahvalnice saradnicima i prijateljima Muzeja. Svečanu zahvalnicu za dugogodišnju uspješnu saradnju primio je i Historijski arhiv Sarajevo, a ista je uručena direktorici Arhiva Ismeti Džigal Berkovac.

Kolektiv Historijskog arhiva Sarajevo izražava iskrenu zahvalnost za ovo priznanje, a Muzeju Sarajeva upućujemo sve čestitke za ovaj veličanstven jubilej! Muzeju želimo još mnogo godina uspješnog rada na čuvanju i predstavljanju naše bogate kulturno-historijske baštine, te se radujemo nastavku dosadašnje saradnje.

Muzej Sarajeva osnovan je 19. februara 1949. godine Odlukom Gradskog narodnog odbora Sarajeva. Njegov zadatak je bio da prikuplja, sređuje, proučava i muzeološkim sredstvima prikazuje kulturnu, društveno-političku i ekonomsku historiju grada Sarajeva i njegove bliže okoline od najstarijih vremena do danas.

Fotografije: Halid Kuburović

[Show slideshow]

JU Historijski arhiv Sarajevo najavljuje predstavljanje svoje izložbe Franjo Maćejovski, kompozitor, dirigent, pedagog i humanitarac (1871-1938), autora arhiviste Adnana Kalesića. Izložba će biti predstavljena u četvrtak – 5. decembra 2024. u 12.00h, u prostoru Rektorata Univerziteta u Sarajevu, na adresi Obala Kulina bana 7, Sarajevo.

Izložba se predstavlja u okviru događaja pod nazivom „DigiProHUMANE – Promoviranje digitalne infrastrukture u oblasti humanističkih nauka i umjetnosti“ koji se realizira u okviru istoimenog projekta i uz podršku Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo. Organizator ovog događaja je Univerzitet u Sarajevu i DARIAH BiH. Glavni cilj projekta je promoviranje značaja digitalne infrastrukture u oblasti humanističkih nauka i umjetnosti kako bi se omogućila i ojačala saradnja između relevantnih institucija i istraživača u okviru održivog sistema nauke.

Bosna i Hercegovina je od jula 2021. godine zvanično postala članicom DARIAH-ERIC mreže, dok je Univerzitet u Sarajevu preuzeo ulogu koordinirajuće institucije DARIAH-BiH konzorcija. DARIAH-ERIC istraživačka mreža ima za cilj da omogući dugoročniji pristup i korištenje digitalnih istraživačkih podataka u oblasti umjetnosti i humanističkih nauka. Događaj je namijenjen članovima DARIAH-BiH konzorcija, kao i zainteresiranim istraživačima koji temu ovog događaja smatraju korisnom za svoja dalje istraživanja i uvezivanja sa ostatkom istraživačke zajednice kako u BiH tako na nivou EU i svijeta. Historijski arhiv Sarajevo član je konzorcija DARIAH-BiH od početka njegovog djelovanja i kroz članstvo želi da promoviše arhivsku građu kao kulturnu baštinu i važan istraživački resurs, te da kroz zajedničke projekte sa drugim institucijama radi na digitalizaciji svojih fondova i zbirki.

Iz autorskog teksta o izložbi:

“Franjo Maćejovski rođen je 26. marta 1871. godine u Nechanicama u Češkoj. Konzervatorij muzike u Pragu završio je 1897. godine. U Bosnu je stigao najprije u Banjaluku 1900. godine gdje je radio kao profesionalni muzički radnik – bio je horovođa, dirigent, a tu osniva i prvo muslimansko pjevačko društvo ‘Fadilet’. U Sarajevo se doselio 1905. godine. Bio je horovođa Srpskog pjevačkog društva ‘Sloga’, a u Sarajevu je samostalno osnovao prvu privatnu muzičku školu koja je postala rasadnik muzičke kulture u ovom gradu. Predavao je crkveno i svjetovno pjevanje u sarajevskim školama, a u Narodnom pozorištu radio je kao dirigent hora i orkestra, te kao korepetitor hora. Komponovao je i muziku po narodnim motivima i napisao 18 pozorišnih komada. Maćejovski je sarađivao i sa humanitarnim, nacionalnim i kulturnim društvima: Gajretom, Napretkom i Prosvjetom, te je dobitnik brojnih priznanja. Umro je 16. aprila 1938. godine u Sarajevu, gdje je i ukopan uz velike počasti.“

Izložba će biti dostupna za vrijeme trajanja ovog događaja, 5. i 6. decembra u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu.