Author: admin

Najnoviju arhivsku izložbu “Sarajevo na topografskim i katastarskim kartama XIX. i XX. stoljeća” autora, arhiviste Velida Jerlagića, danas je otvorio gradonačelnik Sarajeva g. Predrag Puharić, u prostoru  Muzeja Sarajeva – Brusa bezistan, na adresi Abadžiluk 10, Sarajevo.

Ovom izložbom Historijski arhiv Sarajevo završava svoje izložbene aktivnosti u godini na izmaku, te je ovo svojevrstan poklon javnosti i prilika da u narednim danima posjete izložbu i bolje se upoznaju sa historijom našeg grada, kroz topografske i katastarske prikaze grada kroz različite vremenske periode. Karte predstavljene na ovoj izložbi samo su dio bogatog fundusa arhivske Zbirke karata i planova, koja sadrži karte, mape i planove od 18. stoljeća pa do najnovijeg perioda

Ceremoniju otvaranja izložbe svojim prisustvom uveličao je gradonačelnik Sarajeva g. Predrag Puharić. Prilikom otvaranja izložbe prisutnima se obratila direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac, koja je još jednom podsjetila na ulogu i značaj Arhiva kao institucije koja kroz svoje promotivne, obrazovne i kulturne aktivnosti nastoji približiti i predstaviti arhivske fondove i zbirke koje čuva i čini dostupnim svima. Istakla je kako današnjom izložbom Arhiv završava ovaj segment rada za 2024. godinu, te se zahvalila partnerskim institucijama koje su podržale organizaciju ove izložbe – Muzeju Sarajeva i Zavodu za planiranje i razvoj Kantona Sarajevo.

Nakon toga uslijedilo je obraćanje gradonačelnika Puharića, koji je rekao: “Ova izložba nas vodi na putovanje kroz vrijeme, otkrivajući priče koje su oblikovale Sarajevo, njegov prostorni razvoj i njegovu nevjerovatnu sposobnost da odolijeva izazovima kroz stoljeća. Ona nas podsjeća da smo svi odgovorni za očuvanje vrijednosti koje su nam prenijeli naši preci i koje trebamo sačuvati za buduće generacije.” Istakao je da „kroz ove karte, imamo priliku da bolje razumijemo prostor u kojem živimo, ali i da prepoznamo koliko je važno da ga očuvamo i odgovorno planiramo“.

Direktorica JU Muzej Sarajeva – institucije kojoj se najtoplije zahvaljujemo na saradnji u organizaciji izložbe – Indira Kučuk Sorguč, također se obratila na otvaranju, te rekla kako je Muzeju uvijek drago sarađivati sa Arhivom i pružiti prostor za zanimljive i korisne izložbene postavke, a Historijski arhiv Sarajevo, kroz vrijednu arhivsku građu koju nam predstavi, uvijek doprinosi saznavanju onoga što je naša prošlost i naš identitet.

Na kraju se obratio i autor izložbe, arhivist Velid Jerlagić koji je govorio o radu na arhivskoj Zbirci karata i planova, te obilju materijala koji ista sadrži, te tako pruža brojne mogućnosti za tematiziranje historije Sarajeva kroz geografske karte iz različitih perioda. Selekcija karata na današnjoj izložbi izvršena je na način da se prikažu karte i mape grada od perioda Austrougarske Monarhije, preko Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije, zatim iz perioda okupacije Sarajeva 1941.-1945, perioda socijalističke Jugoslavije, kao i nekoliko karata vezanih za Zimske olimpijske igre 1984. godine. Karte su zanimljive kako sadržajno, tako i vizuelno.

Izložba će biti otvorena od 26. decembra 2024. do 10. januara 2025. godine i dostupna za javnost u Brusa bezistanu u Sarajevu, u uobičajeno radno vrijeme Muzeja.

Srdačno se zahvaljujemo svima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj događaj.

Foto: HAS

[Show slideshow]

1 2 ►

JU Historijski arhiv Sarajevo najavljuje novu izložbu Sarajevo na topografskim i katastarskim kartama XIX. I XX. stoljeća autora, arhiviste Velida Jerlagića. Izložba će biti predstavljena u četvrtak – 26. decembra 2024. u 13.00h, u prostoru Muzeja Sarajeva – BRUSA BEZISTAN, na adresi Abadžiluk 10, Sarajevo.

Ovu zanimljivu izložbu Arhiv poklanja javnosti i tako zaokružuje svoje izložbene aktivnosti za 2024. godinu. Kroz izložbu predstavljamo značajnu i interesantnu arhivsku Zbirku karata i planova, te afirmiramo geografsku kartu kao važan izvor za historijska i druga istraživanja.

“Karta je dokumentovana slika geografske stvarnosti koja prikazuje objekte ili svojstva prostora. Ona je uslovljeni, smanjeni i generalizirani prikaz horizontalnog prostora, odnosno grafički prikaz prostornih odnosa i oblika, koji pri tome zadovoljavaju određena matematička i geografska pravila… Karte su često predmetom raznih vrsta manipulacija, od najgrubljih do najsuptilnijih. One su eminentno historijski i politički objekti, te ako su vjerodostojne i ispravno sadržane postaju historijski izvori prvog reda jer trajno bilježe ne samo percepciju prostora, nego i njegovu realnu sadržinu… Historijski arhiv Sarajevo posjeduje, čuva i daje na korištenje vrlo značajnu i obimnu Zbirku karata i planova, koja predstavlja prvoklasan historijski izvor za različite vrste proučavanja i istraživanja prošlosti Bosne i Hercegovine i Sarajeva.“ (Iz autorskog teksta o izložbi)

Izložba će biti dostupna od 26. decembra 2024. do 10. januara 2025. godine u prostoru Brusa Bezistana u Sarajevu.

Ljubazno Vas pozivamo da propratite našu izložbu!

Zahvaljujemo se Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo i Muzeju Sarajeva koji su nam pružili značajnu podršku u pripremi izložbe.

Sinoć, 19. decembra 2024. godine u Domu oružanih snaga Bosne i Hercegovine održana je svečana akademija povodom 75. godišnjice postojanja i rada Muzeja Sarajeva, institucije neprocjenjivog značaja za našu kulturnu baštinu. Tom prilikom direktorica Muzeja Indira Kučuk-Sorguč uručila je zahvalnice saradnicima i prijateljima Muzeja. Svečanu zahvalnicu za dugogodišnju uspješnu saradnju primio je i Historijski arhiv Sarajevo, a ista je uručena direktorici Arhiva Ismeti Džigal Berkovac.

Kolektiv Historijskog arhiva Sarajevo izražava iskrenu zahvalnost za ovo priznanje, a Muzeju Sarajeva upućujemo sve čestitke za ovaj veličanstven jubilej! Muzeju želimo još mnogo godina uspješnog rada na čuvanju i predstavljanju naše bogate kulturno-historijske baštine, te se radujemo nastavku dosadašnje saradnje.

Muzej Sarajeva osnovan je 19. februara 1949. godine Odlukom Gradskog narodnog odbora Sarajeva. Njegov zadatak je bio da prikuplja, sređuje, proučava i muzeološkim sredstvima prikazuje kulturnu, društveno-političku i ekonomsku historiju grada Sarajeva i njegove bliže okoline od najstarijih vremena do danas.

Fotografije: Halid Kuburović

[Show slideshow]

JU Historijski arhiv Sarajevo najavljuje predstavljanje svoje izložbe Franjo Maćejovski, kompozitor, dirigent, pedagog i humanitarac (1871-1938), autora arhiviste Adnana Kalesića. Izložba će biti predstavljena u četvrtak – 5. decembra 2024. u 12.00h, u prostoru Rektorata Univerziteta u Sarajevu, na adresi Obala Kulina bana 7, Sarajevo.

Izložba se predstavlja u okviru događaja pod nazivom „DigiProHUMANE – Promoviranje digitalne infrastrukture u oblasti humanističkih nauka i umjetnosti“ koji se realizira u okviru istoimenog projekta i uz podršku Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo. Organizator ovog događaja je Univerzitet u Sarajevu i DARIAH BiH. Glavni cilj projekta je promoviranje značaja digitalne infrastrukture u oblasti humanističkih nauka i umjetnosti kako bi se omogućila i ojačala saradnja između relevantnih institucija i istraživača u okviru održivog sistema nauke.

Bosna i Hercegovina je od jula 2021. godine zvanično postala članicom DARIAH-ERIC mreže, dok je Univerzitet u Sarajevu preuzeo ulogu koordinirajuće institucije DARIAH-BiH konzorcija. DARIAH-ERIC istraživačka mreža ima za cilj da omogući dugoročniji pristup i korištenje digitalnih istraživačkih podataka u oblasti umjetnosti i humanističkih nauka. Događaj je namijenjen članovima DARIAH-BiH konzorcija, kao i zainteresiranim istraživačima koji temu ovog događaja smatraju korisnom za svoja dalje istraživanja i uvezivanja sa ostatkom istraživačke zajednice kako u BiH tako na nivou EU i svijeta. Historijski arhiv Sarajevo član je konzorcija DARIAH-BiH od početka njegovog djelovanja i kroz članstvo želi da promoviše arhivsku građu kao kulturnu baštinu i važan istraživački resurs, te da kroz zajedničke projekte sa drugim institucijama radi na digitalizaciji svojih fondova i zbirki.

Iz autorskog teksta o izložbi:

“Franjo Maćejovski rođen je 26. marta 1871. godine u Nechanicama u Češkoj. Konzervatorij muzike u Pragu završio je 1897. godine. U Bosnu je stigao najprije u Banjaluku 1900. godine gdje je radio kao profesionalni muzički radnik – bio je horovođa, dirigent, a tu osniva i prvo muslimansko pjevačko društvo ‘Fadilet’. U Sarajevo se doselio 1905. godine. Bio je horovođa Srpskog pjevačkog društva ‘Sloga’, a u Sarajevu je samostalno osnovao prvu privatnu muzičku školu koja je postala rasadnik muzičke kulture u ovom gradu. Predavao je crkveno i svjetovno pjevanje u sarajevskim školama, a u Narodnom pozorištu radio je kao dirigent hora i orkestra, te kao korepetitor hora. Komponovao je i muziku po narodnim motivima i napisao 18 pozorišnih komada. Maćejovski je sarađivao i sa humanitarnim, nacionalnim i kulturnim društvima: Gajretom, Napretkom i Prosvjetom, te je dobitnik brojnih priznanja. Umro je 16. aprila 1938. godine u Sarajevu, gdje je i ukopan uz velike počasti.“

Izložba će biti dostupna za vrijeme trajanja ovog događaja, 5. i 6. decembra u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu.

Studenti druge godine studija historije sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, predvođeni svojom profesoricom mr. Melisom Forić Plasto posjetili su danas Arhiv. Studente je pozdravila direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac i poželjela im dobrodošlicu u ovu ustanovu.

Studentima je održano prigodno predavanje i predstavljanje Arhiva kao institucije, a nakon toga smo ih upoznali sa poslovima i zadacima koji se obavljaju u Arhivu. Njihova posjeta Arhivu organizirana je u okviru nastavnog predmeta gdje se praktično osposbljavaju ili upućuju u praktičan rad u ustanovama gdje su zaposleni historičari. Prezentaciju arhivske djelatnosti i poslova arhivskih stručnjaka studentima su približili više arhivistice Almira Alibašić-Fideler i Elma Dervišbegović. Nakon predavanja studenti su postavljali pitanja i  diskutovali o onome što su čuli. Posjete učenika i studenata su naša ustaljena praksa, korisna i jednoj i drugoj strani – studenti i učenici se upoznaju sa našim baštinskim institucijama i kulturnim blagom naše zemlje, koje im može pomoći u daljoj profesionalnoj orijentaciji, a stiču i uvid u praktičan rad ustanove. S druge strane, Arhivu je to prilika da popularizira svoj rad kod mlađe publike i pridobije njihov interes za arhivsku kulturnu baštinu.

Ovom posjetom smo ujedno obilježili i predstojeći Međunarodni dan studenata koji se obilježava 17. novembra kao dan sjećanja na 1939. godinu kada su nacisti pogubili više čeških studenata koji su protestovali protiv okupacije. Više od 1.200 studenata tada je odvedeno u koncentracione logore, a domovi i Univerzitet pretvoreni u kasarne. Međunarodno vijeće studenata kasnije je u Londonu proglasilo 17. novembar za Međunarodni dan studenata.

[Show slideshow]

Protekle sedmice, od 9. do 11. oktobra održano je VIII Međunarodno arhivističko savjetovanje “Senta 2024” u Senti, Republika Srbija u organizaciji Arhivističkog društva Srbije, a domaćini su bili Istorijski arhiv Senta, uz podršku Međuopštinskog istorijskog arhiva Čačak. Bogat program Savjetovanja započeo je 9. oktobra, registracijom učesnika i svečanim otvaranjem u Gradskoj kući u Senti, uz prigodan kulturni i zabavni program. Savjetovanje se nastavilo slijedeći dan, kroz dvije stručne sesije: I. Aktuelni problemi arhivske teorije i prakse i II. Čovjek u arhivu, a drugi dio dana je ispunjen fakultativnim izletima i obilascima prema izboru, historijskih i kulturnih znamenitosti Sente. Trećeg dana Savjetovanja održana je i treća sesija III. Izvori za ekonomsku istoriju, nakon čega je održana diskusija i zaključci skupa.

Na Savjetovanju su učestvovale i svoje radove predstavile zaposlenice našeg Arhiva: MA Elma Dervišbegović sa radom “Uspomena na Rašida Hajdarevića (1914-1980)” drugog dana, u okviru sesije -Čovjek u arhivu-. Mr.sci. Aleksandra Pijuk-Pejčić, sa radom “Fond Sarajevska pivara (1864-1946) kao izvor za ekonomsku istoriju” i Amela Bedaković sa radom “Fond trgovačka i obrtnička komora za Bosnu i Hercegovinu (1909-1963)” svoja izlaganja su imale trećeg dana konferencije u okviru sesije -Izvori za ekonomsku istoriju-.

Stručna, arhivska savjetovanja su prilika za susrete sa kolegama, razmjenu stručnih iskustava, predstavljanje arhivske građe i stručnih interesovanja svih učesnika, te sticanje stručnog iskustva i saznanja koja se mogu primijeniti u redovnom djelovanju arhivskih ustanova.

[Show slideshow]

Prethodne sedmice, 3. i 4. oktobra 2024. godine održana je 11. Međunarodna konferencija “Evropske smjernice za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja – Baštinske institucije u (post)digitalnom dobu” u organizaciji Asocijacije informacijskih stručnjaka: bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM), sa učešćem preko stotinu domaćih i međunarodnih stručnjaka iz oblasti bibliotekarstva, arhivistike i muzeologije. JU Historijski arhiv Sarajevo pridružila se kao suorganizator uz brojne druge stručne, baštinske i obrazovne institucije (Nacionalna i univrezitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Muzej Hercegovine, Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Katedra za informacijske nauke Odsjeka za komparativnu književnost i informacijske nauke Univerziteta u Sarajevu, Filozofskog fakulteta, JU Biblioteka Sarajeva, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, Univerzitet u Sarajevu – Ekonomski fakultet: Biblioteka, a partneri konferencije su bili Historijski muzej Bosne i Hercegovine i Muzej Hercegovine, Mostar. Konferenciju su podržali Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Ministarstvo nauke, visokog obrazovanja i mladih Kantona Sarajevo i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK.

Aktivno učešće Arhiva ostvarilo se kroz angažman naše zaposlenice Almire Alibašić-Fideler, više arhivistice koja je direktno bila uključena u Organizacioni odbor konferencije, kao aktivni član Asocijacije BAM i član UO Asocijacije u trenutnom sazivu. Također, na konferenciji su učestvovali i arhivski savjetnik Haris Zaimović koji je prezentirao rad pod nazivom “Digitalizacija arhivske građe Bošnjačke zajednice kulture ‘Preporod'”, te direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac.

Posebno nam je zadovoljstvo objaviti da je naš zaposlenik, arhivski savjetnik Haris Zaimović, ovom prilikom dobio značajno priznanje -Arhivist godine! Naime, Asocijacija BAM uz održavanje ovogodišnje konferencije provela je javni poziv za dodjelu nagrade Bibliotekar/Arhivist/Kustos godine s ciljem da potakne prepoznavanje i afirmaciju stručnog djelovanja kod baštinskih stručnjaka u njihovom radu. Kako je navedeno u pozivu BAM-a: “Ova nagrada predstavlja priliku da prepoznamo izvanredna zalaganja, profesionalnost, inovativnost i posvećenost pojedinaca koji svojim radom obogaćuju polja bibliotekarstva, arhivistike i muzeologije.” Našem kolegi Harisu Zaimoviću iskrene čestitke i svaki uspjeh u daljem radu!

Na Konferenciji su usvojeni određeni zaključci:

• Digitalna transformacija kao trajni proces
Zaključak: Digitalna transformacija nije jednokratan proces već kontinuirani izazov koji zahtijeva stalno prilagođavanje.
Preporuka: Baštinske institucije trebaju trajno ulagati u digitalne tehnologije i obuku osoblja, uz održavanje ravnoteže između digitalne inovacije i očuvanja tradicionalnih pristupa.

• Važnost suradnje i umrežavanja
Zaključak: Suradnja između biblioteka, muzeja i arhiva ključna je za učinkovitije rješavanje izazova digitalnog doba.
Preporuka: Potrebno je poticati stvaranje mreža stručnjaka i institucija na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini kako bi se razmjenjivala znanja i resursi.

• Očuvanje digitalne baštine
Zaključak: Digitalna baština, uključujući digitalne arhive i muzejske zbirke, suočava se s izazovima dugotrajnog očuvanja.
Preporuka: Razviti strategije za dugotrajnu pohranu digitalnih podataka, uz osiguranje da su ti podaci dostupni i u budućnosti.

• Povećanje dostupnosti i inkluzivnosti
Zaključak: Digitalne tehnologije pružaju priliku za širu dostupnost kulturne baštine i inkluzivnost u pristupu informacijama.
Preporuka: Institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji svojih zbirki i omogućiti lakši pristup korisnicima svih dobnih skupina i različitih potreba, uključujući osobe s invaliditetom.

• Etička pitanja i autentičnost
Zaključak: Digitalizacija kulturne baštine otvara pitanja autentičnosti, zaštite autorskih prava i etike u predstavljanju i korištenju baštinskih materijala.
Preporuka: Potrebno je razvijati etičke smjernice za digitalizaciju i distribuciju kulturnih dobara, kako bi se osiguralo da su materijali korišteni u skladu s pravnim i moralnim standardima.

• Potencijal novih tehnologija
Zaključak: Tehnologije poput umjetne inteligencije, proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR) mogu pružiti nove načine interpretacije i prezentacije baštine.

• Skretanje pažnje na lošu situaciju kulturnih institucija
Zaključak: Posebno zabrinjava neriješen status i neadekvatna podrška ključnim kulturnim institucijama u Bosni i Hercegovini, uključujući Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH (NUBBiH), Historijski muzej BiH, Umjetničku galeriju BiH i druge. Ove institucije, koje su okosnica očuvanja i promocije kulturnog naslijeđa, suočavaju se sa ozbiljnim izazovima zbog pravne nesigurnosti i nedostatka stabilnih izvora finansiranja.
Preporuka: Hitno je potrebno rješavanje pravnog statusa ovih institucija, osiguranje stalnih finansijskih sredstava i podrške od strane nadležnih vlasti, kako bi se omogućilo njihovo stabilno i dugoročno funkcionisanje.

Ova konferencija je bila prilika za razmjenu stručnih iskustava, saznanja i primjera iz prakse sa kolegama iz baštinskog sektora u našoj zemlji, kao i sa kolegama iz Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Mađarske. Stoga, iskreno se nadamo realizaciji usvojenih zaključaka i daljem napretku baštinske struke u našoj zemlji.

Foto: BAM, HAS

[Show slideshow]