Danas, 27. aprila 2026. godine u Sarajevu, u prostorijama Bosanskog kulturnog centra promovirano je novo izdanje Historijskog arhiva Sarajevo: Vodič kroz fondove i zbirke Historijskog arhiva Sarajevo. Ovo je sedmo izdanje u ediciji Posebna izdanja, a riječ je o samostalnom izdavačkom poduhvatu našeg Arhiva.
Ujedno je ovo bila prilika da Arhiv obilježi 78. godišnjicu svog osnivanja i aktivnog djelovanja kao matične arhivske institucije na području grada Sarajeva i njegove regije nekada, a danas Kantona Sarajevo. Ipak, njegova arhivska građa i bogati dokumentarni fundus historijskih izvora – arhivskih fondova i zbirki – premašuje geografski teritorij samo grada Sarajeva. U pitanju je arhivska građa od značaja za cijelu Bosnu i Hercegovinu, a koja je većim dijelom proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine u kategoriji pokretnih dobara.
JU Historijski arhiv Sarajevo obilježava važan datum – dan svog osnivanja 3. maja 1948. godine, kada je osnovan pod nazivom Arhiv grada Sarajeva odlukom Narodnog odbora grada Sarajeva sa zadatkom da „sakuplja, sređuje, čuva i omogućuje proučavanje arhivskog materijala koji se odnosi na život i razvitak, kao i na političku, kulturnu i privrednu prošlost grada Sarajeva.“ Arhiv je na ovom zadatku već punih 78 godina, prikupljajući, čuvajući i prezentirajući značajnu arhivsku građu kao izvor ogromnog broja informacija o našoj prošlosti i materijalnim dokazima za naše građane kojima svakodnevno stoji na usluzi.
Upravo je i današnje izdanje koje je predstavljeno – Vodič kroz fondove i zbirke Historijskog arhiva Sarajevo dokaz i potvrda o, nadamo se, uspješnom radu Arhiva na očuvanju naše pisane baštine za buduće generacije. Ovaj Vodič osmišljen je kako bi korisnicima pružio jasan, pregledan i pristupačan uvid u bogatstvo naših fondova i zbirki. Unaprijeđen sadržaj, savremeniji pristup i dodatne informacije omogućavaju lakše snalaženje i efikasnije istraživanje, bilo da je riječ o stručnjacima ili zainteresiranim građanima. Novo izdanje Vodiča ujedno potvrđuje opredijeljenost Arhiva ka stalnom unapređenju usluga i približavanju građe svima koji žele istraživati, učiti i razumjeti prošlost. Time se dodatno naglašava uloga arhiva kao otvorene i dinamične institucije, usmjerene ka budućnosti, ali čvrsto utemeljene u svojoj misiji očuvanja naslijeđa.
Posebnu vrijednost ovom izdanju daje predan rad stručnih zaposlenika Arhiva, čije je iskustvo i pažljiv pristup osigurao temelj njegove kvalitete. Njihova posvećenost ogleda se u sistematičnoj obradi građe, preciznom opisivanju fondova i stvaranju jasne strukture Vodiča koja korisnicima olakšava istraživanje. Kroz timski rad i profesionalnu odgovornost, uspjeli su objediniti bogato arhivsko naslijeđe u publikaciju koja će poslužiti stručnoj, ali i široj javnosti.
Na današnjoj promociji, prisutne je pozdravila direktorica Arhiva, Ismeta Džigal Berkovac. U svom izlaganju osvrnula se na rad Arhiva kroz cijelo prethodno trajanje i naglasila njegovu društvenu ulogu. Govoreći o izdanju koje se ovom prilikom predstavlja, istakla je svoje zadovoljstvo što se ovaj značajan izdavački poduhvat uspješno realizirao baš sada, ističući svoju veliku zahvalnost svim radnicima Arhiva koji su dali svoj autorski doprinos i predan rad u njegovoj pripremi.
Glavna promotorica izdanja dr. Hana Younis, iz Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, nadahnuto je govorila o Arhivu i novom izdanju, te dijelove njenog izlaganja prenosimo i ovdje: “…Današnja promocija nije samo predstavljanje jedne publikacije. Ona je istovremeno i obilježavanje kontinuiteta rada ustanove koja već gotovo osam decenija čuva dokumentarno pamćenje Sarajeva i Bosne i Hercegovine — pamćenje utkano u administrativne spise, sudske predmete, školske registre, lične fondove, rukopise, fotografije i dokumente koji svjedoče o razvoju jednog grada, njegovih institucija i njegovih ljudi. Historijski arhiv Sarajevo nije samo institucija koja čuva dokumente — on predstavlja jedan od ključnih stubova našeg kolektivnog pamćenja. Osnovan s ciljem prikupljanja, čuvanja i obrade arhivske građe od značaja za historiju Sarajeva ali i šireg prostora Bosne i Hercegovine, Arhiv je kroz decenije postao nezaobilazno mjesto za sve one koji žele razumjeti prošlost ovoga grada i društva u cjelini.U njegovim fondovima pohranjeni su tragovi različitih historijskih epoha — od osmanskog perioda, preko austrougarske uprave, pa sve do savremenog doba. To nisu samo službeni spisi nego svjedočanstva života: tragovi institucija, zajednica, porodica i pojedinaca koji su oblikovali Sarajevo kakvo danas poznajemo.U vremenu u kojem informacije nastaju i nestaju gotovo istom brzinom, arhivi nas podsjećaju na nešto suštinsko — da bez sačuvanog dokumenta nema ni ozbiljnog sjećanja, ni pouzdane historije, ni mogućnosti da razumijemo procese koji su definisali društvo u kojem živimo. U njima se čuvaju dokumenti koji omogućavaju naučna istraživanja, pravnu zaštitu građana, rekonstrukciju društvenih procesa, ali i razumijevanje kulturnog identiteta jednog prostora i njegovih ljudi. Arhivi nisu samo mjesta gdje se čuvaju stari papiri. Oni su prostori sjećanja jedne zajednice, mjesta gdje prošlost nastavlja govoriti budućim generacijama. Često se kaže da narod koji ne čuva svoju prošlost vremenom izgubi i sposobnost da razumiju vlastitu sadašnjost. Zato je važno što danas govorimo o jednom djelu koje upravo otvara vrata tom kolektivnom pamćenju. Nakon više od dvije decenije pred nama je novi, revidirani i sveobuhvatniji vodič kroz fondove i zbirke Arhiva — djelo koje nije nastalo slučajno niti brzo, nego kao rezultat dugotrajnog, strpljivog i sistematskog rada vrijednih arhivista… Bogatstvo koje ovaj vodič otkriva zaista je fascinantno. Pred nama se otvara čitav jedan dokumentarni univerzum Sarajeva i Bosne i Hercegovine — od fondova uprave i pravosuđa, preko privrede, banaka i novčanih zavoda, obrazovnih ustanova, zdravstvenih i socijalnih institucija, kulturnih i društveno-političkih organizacija, pa sve do ličnih i porodičnih fondova te zbirki koje čuvaju tragove intimnih sudbina i svakodnevnog života ljudi kroz različite historijske epohe.
Ovi vrijedni fondovi omogućavaju nam da zakoračimo u različite historijske periode i upoznamo administrativni, urbani, društveni i kulturni život Sarajeva kroz njegovu prošlost. U toj građi sačuvana je historija grada u svoj njenoj složenosti — od razvoja gradske uprave, urbanizacije i nastanka institucija, do djelovanja škola, naučnih i kulturnih društava, sportskih organizacija, privrednog razvoja te zdravstvenog i socijalnog sistema. Ta dokumenta svjedoče i o političkim promjenama, razvoju infrastrukture i oblikovanju društvenog i kulturnog života grada, ali možda najdragocjenije od svega, čuvaju tragove života običnih ljudi — njihovih imena, sudbina i svakodnevice. Upravo zahvaljujući toj brižno sačuvanoj građi Historijskog arhiva Sarajevo danas možemo pratiti kako je Sarajevo raslo, mijenjalo se i oblikovalo kroz vrijeme…”
Recenzenti Vodiča kroz fondove i zbirke Historijskog arhiva Sarajevo: prof. dr. Amila Kasumović i prof. dr. Amir Duranović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, također su se obratili i iznijeli svoje impresije o knjizi. Profesorica Kasumović je, izražavajući svoje zadovoljstvo jednim ovakvim izdanjem, naglasila potrebu da arhiv kao institucija bude otvoren prema zajednici i društvu, a upravo će Vodič pomoći u tome. Dr. Duranović je rekao kako je Vodič jedna atipična knjiga, koja se sigurno neće čitati od korice do korice, kao roman, nego će se čitati iznova i stalno, te je u tome njegova specifičnost.
Izvodi iz recenzija:
„…Dakle, pred nama se nalazi Vodič koji je rezultat dugogodišnjeg sustavnog rada i udruženog napora svih uposlenika Historijskog arhiva Sarajevo, u kojem su sakupljene, sistematizirane i objedinjene informacije o fondovima i zbirkama pohranjenim u ovoj ustanovi. Riječ je o višerazinskom i standardiziranom opisu vrlo vrijednog arhivskog gradiva koji će sigurno biti jedna vrsta osvježenja ne samo u radu ove ustanove nego i u razvijanju partnerskih odnosa sa širom zajednicom iz koje dolaze svi oni koji su zainteresirani da koriste arhivsko gradivo u različite svrhe. Ipak, potrebno je naglasiti da ovaj Vodič doprinosi i boljem razumijevanju veza koje arhivsko osoblje uspostavlja s članovima akademske i znanstvene zajednice koja dolazi ne samo iz Sarajeva i Bosne i Hercegovine nego i iz Europe i svijeta. Vodič se i u tom smislu javlja kao jedna posebna vrsta spone između arhivistike kao vrlo važne znanstvene discipline i svih ostalih znanstvenih disciplina (povijesti, povijesti umjetnosti, sociologije, politologije, antropologije itd.) koje, između ostalog, podrazumijevaju znanstvena istraživanja bazirana na arhivskim vrelima…“ (prof. dr. Amila Kasumović)
„…Ono o čemu se treba dodatno razmišljati, a dio je savremene paradigme i svakodnevnice, jeste organizacija sadržaja Vodiča na način da bude uskoro digitalno dostupan jer bi time bile otvorene pretpostavke za interoperabilnost, naročito ukoliko bi se povezao sa, recimo, digitalnim repozitorijima, što bi vodilo lakšem pretraživanju – a ova karateristika je naročito značajna iz perspektive istraživača. Tu bi se vjerovatno dala uklopiti i njegova dugoročna održivost kroz pravovremeno planiranje redovnog ažuriranja, uključivanja novih fondova i zbirki, kao i stvaranje tehničkih pretpostavki za održivost digitalnih formata…“ (prof. dr. Amir Duranović)
Promociju je moderirala Elma Dervišbegović.
Srdačno se zahvaljujemo svima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj događaj, a posebna zahvala Bosanskom kulturnom centru za ustupljeni prostor za održavanje promocije.
Foto: HAS
