Izložba povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, 25. novembra 2020. godine JU Historijski arhiv Sarajevo ove godine predstavlja online izložbu „Gradovi Bosne i Hercegovine u Zbirci fotografija i razglednica Historijskog arhiva Sarajevo“. Imajući u vidu složenu epidemiološku situaciju u zemlji Arhiv se odlučio da na ovaj način dadne svoj doprinos u obliježavanju ovog značajnog datuma za našu zemlju. Ova izložba autorice, više arhivistice Almire Alibašić-Fideler, javnosti je predstavljena istim povodom i prošle godine u Muzeju Sarajeva. Nadamo se da će svojim sadržajem, sada u online formatu, izazvati dodatno interesovanje i obogatiti saznanja o našoj građi i Arhivu kao instituciji, kod svih onih koji je pogledaju.

Kako autorica navodi:

„Na 21 izložbenom panou prikazano je oko 210 fotografija i razglednica bosanskohercegovačkih gradova iz perioda na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće, odnosno najvećim dijelom iz perioda Austro-Ugarske Monarhije, sa manjim dijelom fotografija i razglednica iz kasnijeg perioda. To je specifičan period kada b-h gradovi mijenjaju svoju fizionomiju i svojim izgledom prerastaju iz jednog više orijentalnog civilizacijskog i kulturološkog miljea u onaj srednjeevropski, naravo pod uticajem novog Carstva koje osvaja Bosnu i Hercegovinu. To je također i period kada fotografija, pa i razglednica kao mediji – doživljavaju svoj razvoj i zamah u korištenju, kako u smislu popularnog i novog sredstva za pravljenje uspomena, tako i u svrhu stvaranja autentičnog slikovnog dokumenta o prilikama jednog perioda. Na fotografijama i razglednicama na ovoj izložbi mogu se vidjeti bosanskohercegovački gradovi koji su istovremeno i stari gradovi, i čaršije, i varoši i kasabe, ali i  gradovi u modernom značenju te riječi, kao urbane, naseljene cjeline sa svim obilježjima kultiviranog naselja. Na izloženim fotografijama i razglednicama možemo vidjeti panorame naših gradova, njihove važne objekte, ulice, pojedine dijelove, a iz kojih onda saznajemo o njihovim ljudima, životima, svakodnevnici, gradnji, kulturnim, upravnim i vjerskim objektima – svemu onome što sačinjava grad kao urbanu jedinicu u vremenu i prostoru. Ove fotografije su napravili pioniri razvoja fotografskog zanata u našoj zemlji, ljudi koji su, iako u službi određene politike koju je Austro-Ugarska tada sprovodila u Bosni i Hercegovini, ipak svojim radom pokazali ono najbolje što se tada dalo prikazati na fotografiji. Neki od tih fotografa su František Franjo Topič, Anton Šedler, Anton Cimolo, da spomenemo samo najpoznatije, a također tu je dosta razglednica poznatih nakladničara toga vremena kao što su: Simon Kattan, Studnička, Halačević u Sarajevu, Pacher i Kisić u Mostaru, Ladislav Wolf u Banjaluci, Adolf Engel u Tuzli, Franjo Lipski u Travniku i mnogi drugi.“

Link za izložbu: http://www.arhivsa.ba/wordpress/?p=4209

Izložba: Gradovi Bosne i Hercegovine u Zbirci fotografija i razglednica Historijskog arhiva Sarajevo

Autor ideje, koncepta, postavke i organizacija: Almira Alibašić-Fideler, viši arhivist
Digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba

„Na ovoj izložbi predstavljen je veliki broj fotografija i razglednica koje Historijski arhiv Sarajevo čuva u svojoj Zbirci, a koje se odnose na bosansko-hercegovačke gradove. Glavna ideja je da se ove fotografije predstave javnosti i pokaže raznolikost naše Zbirke, istovremeno otkrivajući gradove u jednom specifičnom vremenskom periodu za njihov razvoj, kao i u periodu važnom za razvoj fotografije i razglednice – medija kao takvih, uz pomoć kojih saznajemo, plastično i vjerno, o izgledu naših gradova, njihovih važnih objekata, ulica, pojedinih dijelova, a onda dalje o njihovim ljudima, životima, svakodnevnici, gradnji, kulturnim, upravnim i vjerskim objektima – svemu onome što sačinjava grad kao urbanu jedinicu u vremenu i prostoru. Ove fotografije su napravili pioniri razvoja fotografskog zanata u našoj zemlji, ljudi koji su, iako u službi određene politike koju je Austro-Ugarska tada sprovodila u Bosni i Hercegovini, ipak svojim radom pokazali ono najbolje što se tada dalo prikazati na fotografiji, bilježeći bosansko-hercegovačke gradove i čaršije u procesu njihove emancipacije iz jedne vremenske epohe u drugu. To je epoha kada prostor Bosne i Hercegovine i njeni gradovi mijenjaju svoju fizionomiju i karakter, kao posljedica društvenih promjena, odnosno, prelaska ovih prostora iz jednog, više orijentalnog kulturno-civilizacijskog miljea u onaj srednjeevropski. Na fotografijama i razglednicama se vide panorame naših gradova, njihove glavne ulice, nekada i one manje, ali upečatljive, istaknuti gradski objekti i prizori koji nas vraćaju u prošlost koju ne smijemo zaboraviti.“

Cjelokupan tekst uvodnog panoa izložbe možete pročitati ovdje.

Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”

Jubilej Društva novinara BiH obilježen arhivskom izložbom

Jučer, 12. oktobra 2020. godine, u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u Sarajevu, otvorena je arhivska izložba „75 godina Društva novinara Bosne i Hercegovine“ koju je priredio mr.sc. Fuad Ohranović, viši arhivist. Izložba je nastala u saradnji Arhiva i Društva novinara BiH, a u povodu obilježavanja jubileja – 75. godišnjice postojanja i djelovanja Društva. DNBiH je pravni sljedbenik Udruženja novinara Bosne i Hercegovine osnovanog 11. oktobra 1945. godine, koje je Odlukom Skupštine Udruženja novinara BiH od 8. februara.1994. godine preimenovano u Savez novinara Bosne i Hercegovine, da bi 6. novembra 2004. godine na Osnivačkoj skupštini preimenovano u Društvo novinara Bosne i Hercegovine.

Na izložbi je predstavljeno deset panoa sa arhivskim materijalom koji govore o radu Društva u proteklih 75 godina, a organizirana je pod pokroviteljstvom zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH Denisa Zvizdića, te uz podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Izložbu je otvorio Denis Zvizdić, a prisutnim zvanicama, gostima i predstavnicima diplomatskog kora i medija obratili su se i Dževad Mahmutović, zamjenik ministra za raseljene osobe i izbjeglice BiH, Fuad Ohranović, autor izložbe i direktor JU Historijski arhiv Sarajevo, te Faruk Zupčević, predsjednik Društva novinara BiH. Gospodin Zupčević je u svom obraćanju istakao kako je ponosan što Društvo novinara BiH baštini dugu tradiciju promovirajući osnovne postulate profesije, a to su etičnost, moral, podrška profesiji i vrijednostima novinarstva.

Program otvaranja moderirao je generalni sekretar Društva Fedžad Forto, a izložbu će biti moguće pogledati narednih sedam dana u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Imenovan direktor Historijskog arhiva Sarajevo

Na sjednici Vlade Kantona Sarajevo održanoj 17.9.2020. godine, data je saglasnost za imenovanje mr.sc.  Fuada Ohranovića za direktora Historijskog arhiva Sarajevo na mandatni period od četiri godine.

Fuad Ohranović rođen je u Višegradu 1985. godine. Osnovnu i srednju školu- Gazi Husrev-begovu medresu završio je u Sarajevu. Diplomirao 2008. godine na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Naučni stepen magistra nauka stekao je 2014. godine na istom fakultetu. 

U Historijskom arhivu Sarajevo radi od 2009. godine. U periodu od 21.4.2016. do 18.7.2019. godine obavljao je dužnost direktora Historijskog arhiva Sarajevo. U periodu od 9.7.2020. do 17.9.2020. godine bio je na poziciji vršioca dužnosti direktora Historijskog arhiva Sarajevo.

Saradnja Arhiva i Društva novinara BiH

Društvo novinara Bosne i Hercegovine i Historijski arhiv Sarajevo, odnosno, njihovi predstavnici – generalni sekretar Društva Fedžad Forto i v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović, potpisali su 10. septembra 2020. godine Memorandum o saradnji koji predstavlja opći okvir za saradnju i omogućava razvoj specifičnih oblika saradnje.

Imenovan v.d. direktora JU Historijski arhiv Sarajevo

Na prijedlog v.d. Upravnog odbora JU Historijski arhiv Sarajevo, Vlada Kantona Sarajevo je 9. jula 2020. godine  imenovala višeg arhivistu mr.sc. Fuada Ohranovića za vršioca dužnosti direktora Arhiva u trajanju od šest mjeseci, odnosno, do završetka konkursne procedure za ovu poziciju i imenovanja novog direktora.

Konkurs za izbor direktora JU Historijski arhiv Sarajevo

Poništava se Konkurs za izbor i imenovanje direktora od 24.12.2019. godine, objavljen u “Službenim novinama FBiH” – Oglasni dio, broj 98/19 od 27.12.2019. godine i dnevnom listu “Oslobođenje” izdanje od 26.12.2019. godine. Na osnovu člana 29. stav 1. Zakona o ustanovama (Sl. list RBiH br. 6/92, 8/93 i 13/94), član 7. stav 1. i člana 8. stav 1. i 2. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH (Službene novine FBiH, broj 12/03, 34/03 i 65/13), člana 23. stav 1. Pravila JU Historijski arhiv Sarajevo, broj 02-3642-3/08 od 25.12.2008. godine i 02-801-4/13 od 26.03.2013. godine, te Odluke v.d. Upravnog odbora JU Historijski arhiv Sarajevo, broj 02-1037-3/20 od 17.06.2020. godine, objavljuje se ovaj konkurs. Kompletan tekst konkursa dostupan na linku ispod.

OBAVIJEST I PRAVILA O RADU ČITAONICE HAS

JU Historijski arhiv Sarajevo od 18. 5. 2020. godine otvara za korisnike / istraživače svoju čitaonicu i biblioteku. S tim u vezi potrebno je pridržavati se određenih pravila u skladu sa situacijom nastalom pojavom CORONA VIRUSA te uputama Kriznog štaba Civilne zaštite FBIH:

  1. Obzirom da s novonastalom situacijom u čitaonicu može ući samo jedan istraživač, isti će unaprijed dogovarati termine (dan, satnicu i potrebno vrijeme korištenja čitaonice).
  2. Svi korisnici čitaonice dužni su nositi masku i rukavice te se pridržavati protokola JU Historijski arhiv Sarajevo prilikom ulaska u zgradu Arhiva.
  3. Istraživač će sjediti na mjestu koje mu se odredi od strane voditelja biblioteke.
  4. Istraživačima je dozvoljeno unošenje svojih laptopa i tableta koje će koristiti u svrhu svojih istraživanja.
  5. Zahtjevi za istraživanje i korištenje arhivske građe u čitaonici popunjavat će se minimalno jedan dan unaprijed, online, putem mail adrese Arhiva has@arhivsa.ba, naslovljen sa „Korištenje biblioteke/čitaonice HAS-a“.