Author: admin

Tradiciju obilježavanja godišnjice Historijskog arhiva Sarajevo nastavljamo i ove godine, uz prigodan događaj. Naime, povodom 3. maja, 77. godišnjice osnivanja i rada JU Historijski arhiv Sarajevo najavljujemo još jednu arhivsku izložbu: “ŠTAMPA U HISTORIJSKOM ARHIVU SARAJEVO 1878-1992” autora Amele Bedaković i Adnana Hadžiabdića. Svečano otvorenje izložbe je u utorak, 29. aprila 2025. godine u 13:00h u prostoru Brusa bezistana, depandansa Muzeja Sarajeva, na adresi Abadžiluk 10,

JU Historijski arhiv Sarajevo osnovan je 3. maja 1948. godine Odlukom Narodnog odbora grada Sarajeva, a na samom početku djelovanja bio je smješten u zgradi Vijećnice. Danas je Arhiv javna ustanova kulture u Kantonu Sarajevo. Od početka svoga djelovanja, aktivno radi na prikupljanju, čuvanju, stručnoj obradi, prezentaciji i publiciranju arhivske građe. 77 godina djelovanja obilježeno je stalnim naporima za poboljšanje uslova čuvanja vrijedne arhivske građe čija količina danas iznosi preko 11.000 dužnih metara ili preko 640 arhivskih fondova i zbirki, od kojih je trećina proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Svake godine Arhiv svoju godišnjicu obilježi događajem kojim se nastoji javnost podsjetiti na naš rad, arhivsku građu kao kulturnu baštinu, te na postojanje i značaj naše institucije. Ove godine, predstavljamo vrijedne primjerke periodične i dnevne štampe iz fonda specijalne biblioteke, kao sastavnog dijela Historijskog arhiva Sarajevo. Zbog karaktera izložbe, na ovaj način dajemo naš doprinos u obilježavanju Svjetskog dana slobode štampe/medija koji se također obilježava 3. maja svake godine. Kroz izložbu se prati razvoj štampane riječi u našoj zemlji kroz različite vremenske periode i prikaze časopisa i novina različitih tipova i usmjerenja.

Iz autorskog teksta o izložbi:

“U biblioteci Historijskog arhiva Sarajevo čuva se štampa, oko 270 serijskih publikacija za period 1878.-2005. godine koja je izlazila u Bosni i Hercegovini, ali i izvan države. Kroz bosanskohercegovačke časopise i novine može se pratiti politički, kulturni, socijalni i privredni život Bosne i Hercegovine. Štampa je imala veliku ulogu i značaj u Bosni i Hercegovini, kao i veliki uticaj na formiranje duha, mišljenja i razmišljanja naroda…“

Izložba će biti dostupna za javnost u Brusa bezistanu od 29. aprila do 09. maja, u vremenu od 9:00 do 16:00 sati.

Zahvaljujemo se našim partnerima – Muzeju Sarajeva – na ustupljenom prostoru za izložbu!

Zadovoljstvo nam je objaviti da je arhivsko izdanje “Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938–1959)”, koje je priredio Amer Maslo, viši stručni saradnik Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu dobitnik posebnog priznanja.

Naime, 14. aprila 2025. godine, u okviru završnice 36. Sarajevskog Sajma knjiga održana je svečana ceremonija dodjele nagrada i priznanja, a izdavački projekat Historijskog arhiva Sarajevo i Orijentalnog instituta – publikacija “Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938–1959)” – dobitnik je posebnog priznanja u kategoriji kapitalnih izdanja kulturne, povijesne i političke baštine. Ovo izdanje nastalo je na temelju istraživanja arhivske građe o Hamdiji Kreševljakoviću, a prije svega, pisama iz njegove ostavštine koja se nalazi u nekoliko arhivskih fondova o Hamdiji Kreševljakoviću iz našeg Arhiva, a u stručnoj obradi Amera Masle, sa Orijentalnog instituta.

Ovo je šesto izdanje u našoj ediciji Posebna izdanja, a izdanje je nastalo u saradnji Historijskog arhiva Sarajevo i Orijentalnog instituta – Univerziteta u Sarajevu. Ove dvije institucije često sarađuju u zajedničkim projektima, a djeluju u okviru potpisanog sporazuma o saradnji. Polazišna osnova za saradnju svakako je naša bogata Orijentalna zbirka, ali ne isključivo samo ona, kako pokazuje i ovaj primjer saradnje. U ovom slučaju, viši stručni saradnik Instituta Amer Maslo, MA, istražujući lik i djelo Hamdije Kreševljakovića, veliki dio istraživanja obavljao je u našem Arhivu, obzirom na činjenicu da Arhiv čuva tri fonda od posebne važnosti za proučavanje života i djela Hamdije Kreševljakovića. Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću čuvaju se u arhivskom fondu Kreševljaković Hamdija – Sarajevo (sign. O-HK-219) i predstavljaju izvornu arhivsku građu i primarni historijski izvor, te je njihovo objavljivanje važan doprinos daljim izučavanjima djela ovog bosanskohercegovačkog naučnog radnika. Ovaj fond nije u sklopu Orijentalne zbirke, već u grupi Ličnih i porodičnih fondova. U Orijentalnoj zbirci se nalazi Zbirka dokumenata prof. Hamdije Kreševljakovića (sign. OZ; ZHK-007), kao i fond Užičanin-Kreševljaković (sign. OZ; PUK-025). Odgovorni urednik izdanja je naša kolegica Elma Dervišbegović, viša arhivistica.

Čestitamo priređivaču, kolegama iz Orijentalnog instituta kao saradnicima na izdanju, te se zahvaljujemo na ovoj nagradi!

Foto: Izvor Facebook

[Show slideshow]

Danas je Historijski arhiv Sarajevo posjetila Komisija za kulturu i sport Skupštine Kantona Sarajevo koju čine Samir Avdić, predsjednik, te članovi Marijela Hašimbegović, Miomirka Melank, Almir Vražalica, uz pratnju predstavnice iz Skupštine Edine Zukić. Komisiju su primili direktorica Arhiva Ismeta Džigal Berkovac sa saradnicima. Posjeta je upriličena u okviru redovnih aktivnosti Komisije koja vrši obilazak svih ustanova iz svoje nadležnosti radi boljeg upoznavanja sa okolnostima i uslovima u kojima ustanove kulture djeluju. Direktorica je govorila o radu Arhiva, njegovim redovnim aktivnostima i projektima, a posebno je istakla osnovni i dugogodišnji problem kojeg Arhiv ima, a to je problem sa smještajnim kapacitetima za arhivsku građu. Ona se trenutno nalazi na nekoliko lokacija u gradu, što značajno usporava radne procese. Direktorica Arhiva i njeni saradnici upoznali su Komisiju o svim prethodno poduzetim koracima na rješavanju pitanja prostora, te su svi istakli kako bi obezbjeđenje namjenskog objekta za Arhiv bilo najpoželjnije rješenje ovog ključnog problema naše ustanove. Članovi Komisije su izrazili svoje razumijevanje i punu potporu Arhivu na rješavanju ovog problema, te istakli nekoliko smjernica za dalje postupanje u ovom smislu. Posjeta je bila konstruktivna i na zadovoljstvo obiju strana, te je opći zaključak potreba za bližom saradnjom i u budućnosti.

Foto: HAS

Danas je Historijski arhiv Sarajevo posjetio doc. dr. İlhami Danış s Fatih Sultan Mehmet Vakıf Univerziteta iz Istanbula, Republika Turska u pratnji prof. dr. Amira Duranovića sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Goste je primila direktorica Arhiva Ismeta Džigal Berkovac sa saradnicima. Dr. Danış boravi u Sarajevu u okviru Erasmus+ programa akademske razmjene, a cilj posjete Arhivu je bio razmjena informacija i razgovor o mogućoj saradnji.

[Show slideshow]

Povodom 6. aprila – Dana grada Sarajeva, JU Historijski arhiv Sarajevo, Alipašina 19, organizuje Dan otvorenih vrata u petak, 4. aprila 2025., od 9.00 do 16.00 h.

Posjetite Arhiv, upoznajte se sa našim radom, pogledajte odabrane primjerke arhivske i bibliotečke građe iz našeg fundusa vezane za ovaj datum!

Dobro nam došli!

Danas je Arhiv posjetila delegacija iz Prijepolja, Republika Srbija, koju su činili v.d. direktorica Biblioteke „Vuk Karadžić“ Prijepolje, Kamala Kašić, njena saradnica Hadija Kriještorac i pomoćnik predsjednika Opštine Prijepolje Dino Bašović. Goste je dočekala direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal Berkovac, sa saradnicima. Posjeta je upriličena u sklopu aktivnosti na projektu „Ljudi, vrednosti i dela koja nas povezuju“, a koji Biblioteka organizuje uz podršku Opštine Prijepolje i finansijsku podršku Kabineta ministra bez portfelja zaduženog za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost Republike Srbije. Projekat je koncipiran tako da u toku njegove realizacije, kao rezultat aktivnosti, dođe do kreiranja većih potencijala za saradnju između baštinskih institucija i pojedinaca iz sfere nauke, kulture i umetnosti sa prostora Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Historijski arhiv Sarajevo se odazvao pozivu za učešće u ovom projektu, a o detaljima za njegovu dalju realizaciju razgovarano je na današnjem susretu.

Foto: HAS

[Show slideshow]

Nakon centralne, sarajevske promocije, najnovije arhivsko izdanje doživjelo je još jedno predstavljanje, ovaj put travničkoj javnosti. Naime, u utorak, 18. marta 2025. godine, u prostorima Ex Ponto pri Memorijalnom muzeju „Rodna kuća Ive Andrića“ u Travniku održana je manifestacija pod nazivom „Memorijal Derviš M. Korkut – Anto Babić, travnički velikani bosanske historiografije“. Događaj je započeo predavanjem doc. dr. Dženana Dautovića, koji je istaknuo značaj i doprinos dvaju uglednih travničkih historičara – Derviša M. Korkuta i Ante Babića – čije se zasluge za bosanskohercegovačku historiografiju još uvijek ne prepoznaju dovoljno u široj javnosti.

Nakon toga, uslijedila je promocija naše knjige „Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938-1959)“, koja je rezultat saradnje JU Historijskog arhiva Sarajevo i Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu. O ovom važnom izdanju, koje sadrži vrijedna svjedočanstva intelektualne saradnje dvaju historičara, govorili su prof. dr. Amir Duranović s Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i Amer Maslo, MA, priređivač izdanja i viši stručni saradnik Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu. O posebnom značaju ovih pisama govorila je kroz svoje obraćanje i predstavnica Historijskog arhiva Sarajevo, viša arhivistkinja Elma Dervišbegović, MA, urednica izdanja.

Zahvaljujemo Zavičajnom muzeju Travnik i Udruženju “Bosanski kulturni krug” na organizaciji ove vrijedne manifestacije i posjetiocima na odazivu!

Foto: Slobodan Ličanin, Fatima Maslić, Dženan Dautović

[Show slideshow]

U povodu obilježavanja 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, 25. februara 2025. godine u prostorijama svečane sale Rektorata Univerziteta u Sarajevu promovirano je novo izdanje Historijskog arhiva Sarajevo: “Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938-1959)”, koje je priredio Amer Maslo, stručni saradnik Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu. Ovo je šesto izdanje u našoj ediciji Posebna izdanja, a izdanje je nastalo u saradnji Historijskog arhiva Sarajevo i Orijentalnog instituta – Univerziteta u Sarajevu. Naime, viši stručni saradnik Instituta Amer Maslo, MA, istražujući lik i djelo Hamdije Kreševljakovića, veliki dio istraživanja obavljao je u našem Arhivu, obzirom na činjenicu da Arhiv čuva tri fonda od posebne važnosti za proučavanje života i djela Hamdije Kreševljakovića. Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću čuvaju se u arhivskom fondu Kreševljaković Hamdija – Sarajevo (sign. O-HK-219) i predstavljaju izvornu arhivsku građu i primarni historijski izvor, te je njihovo objavljivanje važan doprinos daljim izučavanjima djela ovog bosanskohercegovačkog naučnog radnika.

Na današnjoj promociji, prisutne su pozdravili direktori Arhiva i Instituta, Ismeta Džigal Berkovac i Aladin Husić. Knjigu su predstavili i svoje utiske prenijeli prof. dr. Edin Radušić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, jedan od recenzenata knjige prof.dr. Amir Duranović, također sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, te na kraju priređivač Amer Maslo.

Kako su promotori istakli, radi se o vrijednom djelu i korisnom doprinosu bosanskohercegovačkoj historiografiji. Prof. dr. Edin Radušić, nakon elaboriranja o knjizi i pismima koje sadrži i društveno-političkom kontekstu u kojem su ih razmjenjivali Kreševljaković i Hadžijahić, pozvao je buduće čitaoce da i sami promišljaju o tom vremenskom periodu. Prof. dr. Amir Duranović, u svom izlaganju je istakao kako “Maslo ovom knjigom vraća fokus na arhivski dokument i fond u cjelini, odnosno skreće pažnju na ličnosti Hamdije Kreševljakovića i Muhameda Hadžijahića. Temeljito čitanje ovih pisama poslužit će budućim istraživačima da razumiju intimnu povijest Kreševljakovića i Hadžijahića, zatim njihovih istraživačkih dilema, ali i za razumijevanje složenih društveno-političkih odnosa sredinom 20. vijeka u kojem su se dramatično mijenjale okolnosti svakodnevnice života u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. U krajnjoj liniji, pisma mogu pomoći i našem boljem situiranju Kreševljakovićevog i Hadžijahićevog (političkog) identiteta u kontekst vremena u kojem su oni živjeli i na način kako su oni živjeli, a ne na način kako se u posljednjim decenijama konstruiraju poželjne slike njihovih ličnosti u savremenom bosanskohercegovačkom kontekstu i bošnjačkom diskursu…”. Na kraju, Amer Maslo je govorio o putu istraživanja koji ga je doveo do ideje o ovakvoj knjizi, te uputio zahvale svima uključenim u proces pripreme i izdavanja.

Srdačno se zahvaljujemo svima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj događaj.

Foto: HAS i Halid Kuburović

[Show slideshow]