Aneksija Bosne i Hercegovine – konačan kraj osmanske vlasti nad našom zemljom

klikni za uvećanje

Na današnji dan, 6. oktobra 1908. godine, samo jedan dan nakon proglašenja bugarske nezavisnosti od Osmanskog carstva, Austro-Ugarska monarhija je izvršila aneksiju Bosne i Hercegovine.

Car i Kralj Franjo Josip I. je objavio narodu ovog, de iure još uvijek osmanskog teritorija, svoju odlučnost da im dodijeli autonomiju i ustavni režim, pod svojim suverenitetom.

7. oktobra je Austro-Ugarska objavila da povlači svoje trupe iz Novopazarskog sandžaka. Time je i de facto okončana višestoljetna vlast Osmanskog carstva nad Bosnom i Hercegovinom.

Već sutradan, “Sarajevski list” je objavio proglas Cara Franje Josipa I.

 

Zvanično:

Proglas
na
Narod Bosne i Hercegovine

Mi Franjo Josif I.,
Car Austrijski, Kralj Češki itd. i Apostolski Kralj Ugarski

stanovnicima Bosne i Hercegovine:

Kad je ono prije jednog pokoljenja Naša vojska prekoračila granice Vašijeh zemalja, dano Vam je uvjerenje, da nijesu došli kao dušmani, nego kao Vaši prijatelji s čvrstom voljom, da uklone sva zla, koja su Vašu domovinu godinama teško pritiskala.

Ova riječ, dana Vam u onome ozbiljnome trenutku, pošteno je odista održana. Naša vlada se uvijek ozbiljno trudila, da, u miru i zakonitosti marljivo radeći, Vašu domovinu privede srećnijoj budućnosti.

I Mi, na našu veliku radost, smijemo slobodno reći: sjeme, što je bačeno u brazde podrivanoga tla, bogatom je nikli istjeralo. I Vi isti morate to kao blagodat osjećati: da su namjesto sile i zuluma stupili red i sigurnost, da se rad i život nalaze u stalnom razvitku, da se oplemenjujući uticaj umnožene obrazovanosti pokazao i da se pod zaštitom uregjene uprave može svak plodovima svoga rada veseliti.

Sviju Nas je ozbiljna dužnost, da ovijem putem neumorno naprijed koračamo.

Imajući tu metu pred oočima držimo da je došlo vrijeme, da stanovnicima obiju zemalja ukažemo nov dokaz Naše vjere u njihovu političku zrelost. Da bi Bosnu i Hercegovinu podigli na viši stepen političkoga života, odlučili smo Se podijeliti objema zemljama konstitucionalne ustanove – koje će odgovarati njihovijem prilikama i zajedničkijem interesima – i stvoriti na taj način zakonsku podlogu za predstavništvo njihovijeh želja i koristi.

Neka se sluša i Vaša riječ, kad se unaprijed uzodlučuje o stvarima Vaše domovine, koja će kao i dosada imati svoju zasebnu upravu.

No prvi je neophodni uslov za uvagjanje ove zemaljske ustavnosti: opredjelenje jasna i nesumnjiva pravnog položaja obiju zemalja. S toga razloga, a i držeći na pameti one veze, koje su u starijem vremenima postojale izmegju naših dičnijeh Predaka na uagrskome prestolu i ovijeh zemalja, protežemo i Mi prava Naše suverenosti na Bosnu i Hercegovinu i hoćemo, da se i na ove zemlje primjenjuje red našljedstva, koji vrijedi i za Našu kuću.

Tako će stanovnici obiju zemalja postati učesnici u svijem onijem dobročinstvima, što ih može pružiti trajno učvršćenje njihove dosadanje veze. Novi će poredak biti jamstvo, da će kultura i blagostanje u Vašoj domovini naći sigurno ognjište.

Bosanci i Hercegovci!

Megju mnogijem brigama, koje Naš presto okružuju, ne će unaprijed biti pošljednja ona za Vaše materijalno i duhovno dobro. Viša misao jednakoga prava sviju pred zakonom; sudjelovanje pri donošenju zakona i u upravi zemlje; jednaka zaštita sviju vjeroispovijesti jezika i nacionalne svojstvenosti – sva ova visoka dobra uživaćete u punoj mjeri.

Sloboda pojedinca i dobro cjeline biće zvijezda vodilja Naše vlade za obadvije zemlje.

Vi ćete se zato podsigurno pokazati dostojni povjerenja, koje se u Vas polaže odanošću i vjernošću prema Nama i Našemu domu. I tako se Mi nadamo, da će plemeniti sklad izmegju vladara i naroda, taj najdragocjeniji zalog svega državnoga napretka, Naš zajedničli rad uvijek pratiti.

Dano u Našem kraljevskom glavnom i prestonom gradu Budim-Pešti.

Franjo Josif s.r.

(Sarajevski list, br. 120, od srijede, 7. oktobra 1908. godine, iz bibliotečkog fundusa Historijskog arhiva Sarajevo)

U Tuzli održano 30. međunarodno savjetovanje “Arhivska praksa 2017”

 U Hotelu “Tuzla” u Tuzli je od 27. do 29. septembra 2017. godine održano 30. jubilarno međunarodno savjetovanje “Arhivska praksa 2017”, u organizaciji Arhiva Tuzlanskog kantona i Društva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona.

Teme ovogodišnjeg savjetovanja bile su “Zaštita registraturne građe u nastajanju u vremenu tranzicije – rezultati i perspektive”, te “Doprinos projekta “Arhivska praksa” razvoju arhivske djelatnosti”.

Pored renomiranih izlagača iz zemlje i regiona, na konferenciji je svoj rad “Doprinos arhivista Historijskog arhiva Sarajevo projektu Arhivska praksa” prezentirao i arhivski savjetnik iz našeg arhiva, mr Sejdalija Gušić.

U radu konferencije učestvovali su viši arhivisti Aleksandra Pijuk-Pejčić i Almira Alibašić-Fideler, te arhivisti Velid Jerlagić i Jasmin Turčalo.

“Sarajevo – Svjetlost prošlosti” u Novom Gradu

U galerijskom prostoru općine Novi Grad Sarajevo od 21. septembra do 4. oktobra ove godine svi zainteresirani građani mogli su pogledati izložbu Historijskog arhiva Sarajevo “Sarajevo – Svjetlost prošlosti iz arhivskih dokumenata”.

Ovom izložbom Arhiv je želio podsjetiti građane na prijelomne trenutke iz prošlosti grada predstavljanjem spisa, dokumenata, fotografija, karata, plakata i razglednica.

Autori izložbe su viši arhivisti Haris Zaimović i Atif Mušinović, te arhivist Saša Beltram.

Predstavljeno je 16 panoa izložbe, a sama izložba prvi put je postavljena 2012. u foajeu Narodnog pozorišta.

Karta BiH iz 1878. godine uoči priprema austrougarske vojske za okupaciju BiH, Zbornik zakona i naredbi za BiH 1878-1880, zasjedanje Bosanskog sabora, Program obilježavanja rođendana cara Franje Josipa u Sarajevu 1882. godine, atentat na Franca Ferdinanda, Prvi slet smučara Kraljevine Jugoslavije, te ulazak partizana u grad 1945. godine, neki su od događaja prikazanih kroz dokumente i fotografije.

Izložba “Iz sehare starog Sarajeva” predstavljena u Novom Gradu

U okviru 21. tradicionalne manifestacije “Novogradski dani 2017”, u  četvrtak 29. juna, u 15.30 sati, u Galeriji Općine Novi Grad Sarajevo, otvorena je izložba Historijskog arhiva Sarajevo „Iz sehare starog Sarajeva“.

“Poput vode koja nepresušno teče iz sarajevskih česmi, rijeka Miljacke, Željeznice i Bosne koje neumorno teku noseći u njedrima dušu grada i vrijeme koje prolazi za nama, Sarajevo, starovremeno ali i novo, tradicionalno i moderno, kazuje priču o sebi, o dahu prošlih vremena i njegovim ljudima” – riječi su autora izložbe.

Ovom Izložbom Historijski arhiv Sarajevo, poput stare sehare koja čuva uspomene iz davnih, zaboravljenih dana, budi sjećanja na lijepe boje grada, baš kao što nas je “panonski mornar” jednom podsjetio da „Sarajevo će biti, sve drugo će proći“.


Promovisana treća knjiga Bohoretinih rukopisa

Knjiga “Rukopisi” Laure Papo Bohorete (treći tom), predstavljena je 27. juna ove godine u sarajevskoj Vijećnici u organizaciji Ambasade Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini, Historijskog arhiva Sarajeva i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

U treći tom rukopisnih materijala Laure Papo Bohorete, koji su od 1961. godine pohranjeni u Historijskom arhivu Sarajevo, uvršteni su eseji, poeme, kratki komadi i tekstovi o običajima te rukopisne romanse koje je ova vrsna sarajevska i sefardska kulturna djelatnica i spisateljica kreirala i prikupila.

Treće posebno izdanje iz fundusa Historijskog arhiva Sarajevo promovirao je ambasador Kraljevine Španije u BiH Juan Bosco Gimenéz Soriano, izražavajući zadovoljstvo što je ovim činom zaokružen projekat čija je realizacija počela prije tri godine, a povodom 450. godišnjice dolaska sefardskih Jevreja na Balkan.

Po njegovim riječima, trećim tomom je upotpunjeno objavljivanje cjelokupnog opusa sačuvanog u sarajevskom Historijskom arhivu, te ispunjen cilj projekta koji podrazumijeva očuvanje naslijeđa Laure Papo Bohorete.

– Današnjim objavljivanjem i posljednjeg, trećeg toma, cjelokupni kreativni svijet Bohorete stavljen je na raspolaganje široj javnosti, a posebno naučno-istraživačkoj zajednici – kazao je španski ambasador, potcrtavajući da se radi o djelu koje svjedoči o bogatom kulturnom, običajnom i jezičkom naslijeđu sefardskih Jevreja u BiH, te da Laura Papo i sarajevska Vijećnica, u kojoj je promocija upriličena, predstavljaju savršen spoj i simbol Sarajeva i njegovog multikulturnog karaktera.

O izdavačkom projektu i stvaralaštvu Laure Papo govorili su i direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović, David Kamhi, univerzitetska profesorica iz Beograda Krinka Vidaković-Petrov i Edina Spahić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Kako je rečeno, promoviranjem trećeg toma kompletirana je zbirka koja će njegovim izdavanjem prestati biti puka arhivska građa i ekskluzivni predmet zanimanja rijetkih istraživača, znalaca judeošpanskog (sefardskog) jezika te postati dio javnog kulturnog dobra.

Tek činom objavljivanja oni (objavljena tri toma rukopisa) se punopravno upisuju u tradiciju ne samo sefardske, ne samo bosanskohercegovačke, nego i znatno šire književne i općenito kulturne tradicije ovih prostora, rečeno je.

Laura Papo Bohoreta (1891- 1942), rođena u Sarajevu, istaknuta je kulturna djelatnica, sefardska spisateljica i prosvjetiteljica, te istinska čuvarica sefardske kulture i jezika. Ugled i popularnost je stekla i pozorišnim komadima (dramskim djelima) koje je pisala na ladinu – jeziku sefardskih Jevreja koji su prije gotovo pet stoljeća iz Španije došli u Sarajevo. Svojim spisateljskim radom Laura Papo je sačuvala od zaborava one kulturne tekovine španskih doseljenika koje su s njima živjele, umirale i nestajale.

(FENA)


Dani otvorenih vrata u Historijskom arhivu Sarajevo

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana arhivā, u Historijskom arhivu Sarajevo su od 6. do 9. juna/lipnja 2017. bili upriličeni “Dani otvorenih vrata”. Svi zainteresirani građani su u ovim danima mogli steći uvid u rad našeg Arhiva kao i u vrijednu arhivsku građu koju posjedujemo. Arhiv su u Danima otvorenih vrata posjetili i učenici sarajevske II. gimnazije sa profesorima.

Također, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana arhivā, Historijski arhiv Sarajevo je u četvrtak. 8. juna promovirao svoju novu dvojezičnu brošuru “Historijski arhiv Sarajevo 2017” (Sarajevo Historical Archives 2017).

Ove godine 9. juni / lipanj – Međunarodni dan arhivā diljem svijeta se obilježava pod sloganom “Arhivi, građanstvo i interkulturalizam”. Arhivisti i arhivske institucije na ovaj dan prigodnim programima kroz izložbe, promocije, okrugle stolove, te Danom otvorenih vrata javnosti predstavljaju svoj rad i baštinu koju čuvaju.


Delegacija TIKA-e i Državnog arhiva Republike Turske u posjeti HAS-u

Delegacija TIKA-e i Državnog arhiva Republike Turske posjetila je Historijski arhiv Sarajevo u petak, 26. maja 2017. godine. Tema posjeta i razgovora bile su aktivnosti vezane za projekat digitalizacije kulturne baštine i arhivske građe osmanske provenijencije u arhivima Bosne i Hercegovine. Također, u delegaciji su bili direktor Arhiva BiH Saša Klepić sa zamjenikom Hadžijom Hadžiabdićem.

 


Učenici X. Osnovne škole posjetili Arhiv

Danas je naš arhiv bio domaćin učenicima X. Osnovne škole sa Ilidže. Tridesetak učenika V-2, VII-1, VII-2 i VIII-1 razreda u pratnji nastavnice Anite Suše, socijalnih radnika Arnele Drekovac i Tarika Popovića, te bibliotekara Vedada Šabanadžovića imali su priliku vidjeti građu koju naš arhiv čuva, od Orijentalne zbirke preko zbirki i fondova iz drugih perioda pa do bibliotečkog fonda. Viši arhivisti Atif Mušinović i Haris Zaimović, te arhivisti Saša Beltram i Velid Jerlagić govorili su učenicima o djelatnosti i zadaći arhiva, te o načinu čuvanja i istraživanja arhivske građe.

Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine – Jajce 2017.

Od 17. do 19. maja 2017. godine u Jajcu će biti održano Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine u organizaciji Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine, a čiji je domaćin Kantonalni arhiv Travnik.

Teme ovogodišnjeg Savjetovanja su:

  • Arhivska građa socijalističkog perioda – stanje, zaštita, korištenje,
  • Arhivi i informatičko okruženje.

Program Savjetovanja možete pogledati ovdje.

Sarajevska uspinjača: Vandalizam i lijepa sjećanja na sretne trenutke

“Svečano puštanje u saobraćaj Trebevićke žičare 3. maja 1959. g. u 11h” (Foto: Milutin Vasiljević-Lilo)

Sarajevska uspinjača, puštena je u promet davne 1959. godine, a povezivala je Bistrik (583 m/nv) sa Vidikovcem na Trebeviću (1160 m/nv). Uspinjaču su projektovala i sagradila domaća preduzeća, a iz tadašnje Čehoslovačke, od preduzeća “Transeksport” naručen je samo pogonski dio. Na dolaznoj stanici na Vidikovcu kasnije je sagrađen istoimeni restoran, a svojom dužinom od 2.100 metara, trebevićka uspinjača bila je jedna od najznačajnijih u bivšoj Jugoslaviji. Vertikalna visinska razlika između prve i zadnje stanice iznosila je preko 500 metara. Kabine, koje su primale 4-5 putnika, prevozile su putnike do Vidikovca za samo 12 minuta vožnje. 

No, trebevićka uspinjača nije bila ni u prvim satima svoga rada pošteđena od vandalizma. O uništavanju društvenog dobra i neodgovornom ponašanju građana Sarajeva, pisalo je “Oslobođenje” već trećeg dana nakon puštanja uspinjače u saobraćaj, 8. maja/svibnja 1959. godine.

Pogonski dio uspinjače uvezen je od preduzeća “Transeksport” iz Čehoslovačke, dok je sve ostalo izrađeno u našoj zemlji. Kabine je radilo preduzeće “Impola” iz Slovenske Bistrice, dok su “Termoelektro” Beograd, “Jelšingrad” Banjaluka, “Energoinvest” Sarajevo i neka druga, izradili su ostale uređaje i dijelove.

Pri puštanju uspinjače u pogon ispoljili su se brojni problemi sa prekidima saobraćaja i oštećenjima opreme, kao posljedica nedovoljne obučenosti osoblja pri montaži i eksploataciji. Nakon donošenja odluke o sanaciji, istu je izvršila firma „METALNA” iz Maribora koja je eliminisala većinu nedostataka, ali je određeni broj njih ostao, a koje su otklanjali radnici tokom svog rada.

Međutim, dugogodišnjim radom (period od 33 godine) dolazilo je do ozbiljnih problema, te su nadležne institucije zabranjivale daljnji rad uspinjače, a tako je bilo 1977, 1982, 1986, 1987, a posebno 18. 11. 1989. kada je rad uspinjače zabranjen od strane Zavoda „ZRMK” iz Ljubljane.

“Trebevićka žičara” (Foto: Milutin Vasiljević-Lilo)

Primjedbe su bile takve prirode da su za njihovo otklanjanje bilo potrebna značajna finansijska sredstva. Nakon djelimičnog otklanjanja nedostataka, od komisije je dobijena dozvola za rad uspinjače, ali sa umanjenim kapacitetom i pojačanim režimom pregleda i kontrole sklopova i elemenata.

Zbog ratnih dejstava, uspinjača je doživjela totalnu devastaciju, a u međuvremenu je i njen životni vijek od 30 godina – istekao.

Stara Trebevićka uspinjača je po kategorizaciji spadala u red kabinskih žičara s kružnim tokom i fiksnim kabinama. Po konstrukciji bila je dvoužetna žičara, tj. duž trase su se nalazila dva čelična užeta: jedno vučno, a drugo noseće.

Na trasi su bili projektovani i ugrađeni rešetkasti čelični stubovi sa raščlanjenim temeljima (ukupno 8 stubova). Kapacitet žičare je bio vrlo mali i bio je fiksan. Iznosio je 400 putnika/sat.

U današnjoj “Priči iz arhiva”, donosimo Vam vrijedna svjedočanstva o puštanju u rad Trebevićke uspinjače u mjesecu maju/svibnju 1959. godine iz dnevnog lista “Oslobođenje”.


OSLOBOĐENJE – PONEDJELJAK, 4 MAJ 1959.

Puštena u saobraćaj uspinjača Sarajevo-Trebević

Svečanosti prisustvovali članovi Izvršnog komiteta CK SK BiH Grujo Novaković i Nisim Albahari – Uspinjačom se na Trebević stiže za 12 minuta – 800 izletnika može se prevesti za jedan čas u oba pravca – Savremeni uređaji obezbjeđuju sigurnu vožnju

Juče je na svečan način na polaznoj stanici u ulici Dimitrija Tucovića puštena u saobraćaj uspinjača Sarajevo-Trebević. Otvaranju je prisustvovao veliki broj građana, koji su ispunili čekaonicu uspinjače i plato ispred nje. Među prisutnima zapaženi su Grujo Novaković, Nisim Albahari, članovi Izvršnog komiteta Centralnog komiteta Bosne i Hercegovine, Dane Olbina i Čedo Kapor, članovi Izvršnog vijeća Bosne i Hercegovine, Braco Kosovac državni sekretar za robni promet i drugi javni i politički radnici. Puštanje uspinjače u saobraćaj veliki broj Sarajlija pratilo je iz svojih kuća, okolnih ulica i bašta.

Poslije govora Ljube Koje i zahvale Ibrahima Slavića, direktora Gradskog saobraćajnog preduzeća, koji će voditi brigu o uspinjači, krenula je prva kabina ka Trebeviću. U njoj su bili Grujo Novaković, Nisim Albahari i Ljubo Kojo. Polazak prve kabine u 12,20 časova prisutni su pozdravili burnim aplauzom.

Izgradnja uspinjače u Sarajevu – građevinski i montažni radovi – počela je prije godinu dana, a pripremni radovi još 1956. godine. Ukupno je uloženo 221,000.000 dinara. U izgradnji i isporuci opreme za uspinjaču, čija dužina iznosi nešto oko dva kilometra, učestvovalo je nekoliko domaćih i jedno inostrano preduzeće. Pogonski dio uspinjače uvezen je od preduzeća “Transeksport” iz Čehoslovačke, dok je sve ostalo izrađeno u našoj zemlji. Kabine je radilo preduzeće “Impola” iz Slovenske Bistrice, dok su “Termoelektro” Beograd, “Jelšingrad” Banjaluka, “Energoinvest” Sarajevo i neka druga, izradili su ostale uređaje i dijelove.

Iz Sarajeva na Trebević uspinjačom, sa koje se otkriva veoma lijep pogled na grad i okolinu, putuje se samo 12 minuta. U 50 kabina, koliko ih ima uspinjača za jedan sat, u oba pravca može se prevesti 800 izletnika. Uspinjača je snabdjevena sa svim sigurnosnim signalnim uređajima, kao i akumulatorom za slučaj nestanka struje. Na polaznoj i trebevićkoj stanici izgrađene su čekaonice u kojima se nalaze i mali bifei.


OSLOBOĐENJE – UTORAK, 5 MAJ 1959.

PRVI PUTNICI: GRUJO NOVAKOVIĆ, NISIM ALBAHARI I LJUBO KOJO

SA USPINJAČE U POKRETU PRUŽA SE PANORAMA SARAJEVA

S velikom radošću građani Sarajeva prisustvovali su svečanom puštanju u saobraćaj uspinjače na Trebević. Polazak prve kabine, u kojoj su bili članovi Izvršnog komiteta CK SK Bosne i Hercegovine Grujo Novaković i Nisim Albahari i pretsjednik Gradskog vijeća Ljubo Kojo prisutni su pozdravili burnim aplauzom.

U 50 kabina, koliko ih ima uspinjača, za jedan sat u oba pravca može se prevesti 800 izletnika. Snabdjeven modernim uređajima, ovaj komunalni objekat pretstavlja atraktivnu novost i siguran i lak uspon do “pluća Sarajeva“, gdje će hiljade Sarajlija i gostiju brže i ekonomičnije stizati da nađu potrebnu okrepu i osvježenje.


OSLOBOĐENJE – SRIJEDA, 6 MAJ 1959.

Šest hiljada vožnji uspinjačom za 2 dana

DILEMA OKO RADNOG VREMENA: ZAŠTO SAMO DO 20 ČASOVA?

U nedjelju je Trebević primio prve izletnike uspinjačom. Od 12 sati, kada je uspinjača puštena u saobraćaj, pa do 20 sati, prevezlo se na ovo omiljeno izletište Sarajlija, nešto oko 3000 ljudi. Svi oni koji su toga dana htjeli da se provozaju uspinjačom, u tome nisu uspjeli. Najmanje 2000 Sarajlija ostalo je pred polaznom stankom sa neispunjenom željom. Slika prvog dana ponovila se i u ponedjeljak. Red za uspinjaču počeo se stvarati već u 12 sati. Od 14 do 20 sati naveče na Trebević je prevezeno nešto preko dvije i po hiljade građana.

Kao što je poznato, uspinjača sada radi po privremenom redu vožnje: od 14 – 20 časova. Kako kažu u Gradskom saobraćajnom preduzeću, u najskorije vrijeme uspinjača će raditi preko cijelog dana. Međutim, već sada treba reći da se građani žale što uspinjača ne saobraća bar do 22 sata. Besumnje, ove primjedbe imaju rezona.


OSLOBOĐENJE – PETAK, 8 MAJ 1959.

TABLE SA OPOMENAMA NE POMAŽU !

DEVET ODGOVORA DIREKTORA GRADSKOG SAOBRAĆAJNOG PREDUZEĆA IBRE SLAVIĆA POSLIJE PRVIH ISKUSTAVA SA USPINJAČOM

Uspinjača Sarajevo – Trebević izazvala je živo interesovanje građana. Sasvim razumljivo da je ono popraćeno čitavim nizom priča i diskusija, realnih i nerealnih. Zato smo juče razgovarali sa direktorom Gradskog saobraćajnog preduzeća Ibrom Slavićem. Evo pitanja koja smo mu postavili i dobijenih odgovora:

1. Kakva je dosadašnja posjeta uspinjači?
– Za prva tri dana obavljeno je 9418 vožnji. To najbolje pokazuje koliki je interes.

2. Kako se građani odnose prema postrojenjima i da li se drže propisanog reda?
– Prvog dana posjetioci su savim uništili nove pokretne branike, tako da smo noću morali postaviti nove… Oko donje stanice posadili smo boriće i ukrasno šiblje i sve je to izgaženo… Na gornjoj stanici razbijeno je osam velikih stakala, a na donjoj pet… U nekoliko kabina oštećena su sjedišta i čak odvaljeni neki dijelovi… Djeca iz kabina bacaju kamenje za vrijeme vožnje. Zabranili smo unošenje vazdušnih pušaka u kabine jer su neki putnici pucali na prolaznike (!?)… Pored svega ovoga djeca se penju na stupove. Postavili smo table sa opomenama, ali to ne pomaže…

3. Kolika je bezbjednost putnika u kabinama ako se pridržavaju propisa?
– Stopostotna… Samo, mnogi putnici proviruju iz kabina , a to je veoma opasno, posebno na ulazu i izlazu iz stanica jer je razmak između kabina i stupova svega dvadeset santimentara.

4. Šta treba da učine putnici ako uspinjača stane za vrijeme vožnje?
– Da sačekaju poziv osoblja a zatim otvore kutiju na stropu. U njoj se nalazi pismeno uputstvo i kanap. Poslije toga da otovre poklopac na podu i puste kanap do službenika od kojeg će dobiti sajlu i vreću i tako sići na zemlju. No, to treba uraditi samo u slučaju krajnje nužde. Sve eventualnosti su predviđene. Ako uspinjača stane, zbog nestanka struje, uključićemo dizel-agregat koji će kabine odvesti na stanicu. Istina, kabine će se ovako kretati šest puta sporije. Kao što vidite, do nekih većih smetnji ne može da dođe.

5. Da li je već neko lažno upotrijebio alarmni poziv?
– Nije.

6. Zašto dozvoljavate vožnju djeci bez roditelja?
– Osoblje uspinjače dobilo je pismena uputstva po kojima ne smiju da puštaju djecu u kabine bez pratnje. Djeca najčešće dolaze bez roditelja i zbog toga smo prisiljeni da obično uz troje djece u kabinu stavljamo i nekog odraslijeg.

7. Otkako je počela da radi uspinjača, bilo je nekoliko zastoja. Čime ih objašnjavate?
– “Elektrodistribucija” vrši remont na dalekovodu Sarajevo – Bogatići, koji će potrajati još oko 20 dana. Zbog toga dolazi do pada napona u mreži. Kada jačina struje poraste, dolazi do preoterećenja koje izbacuje sklopku u trafo-stanici i nestanka struje. To je bio uzrok zastoja… Dogovorili smo se sa “Elektrodistribucijom” i ona će prekidati rad oko 16 časova tako da do prekida usljed nestanka struje može da dođe samo između 12 i 16 časova… Za slučaj da dođe do trajnog prekida rada uspinjače , usljed nestanka električne struje, prevešćemo sve putnike koji budu imali povratne karte autobusima sa Trebevića, kao što smo to uradili prekjuče.

8. Kada će Gradsko saobraćajno preduzeće definitivno primiti uspinjaču od čehoslovačkih stručnjaka?
– To je samo pitanje dana, jer je komisija izvršila tehnički prijem.

9. Kada ćete uvesti stalni red vožnje?
– I to je pitanje dana… Kako je interesovanje veliko, svi su izgledi da će uspinjača raditi svakog dana i prije podne.


OSLOBOĐENJE – PETAK, 22 MAJ 1959.

POSLIJE SERVISNOG PREGLEDA – SUTRA SE USPINJAČA PUŠTA U SAOBRAĆAJ

Sutra će , poslije servisnog pregleda, biti puštena u redovan saobraćaj uspinjača za Trebević. Po novom redu vožnje, uspinjača će raditi svakog dana od 7 do 21 sat, a nedjeljom i praznikom do 22 sata.

Da bi se obezbijedio putnicima sa povratnim kartama povratak u grad, na blagajni donje stanice u 19.30 sati prestat će prodaja povratnih karata. To će praktično omogućiti prevoz svih putnika sa Trebevića do 21, odnosno do 22 sata.

Direktro Gradskog saobraćajnog preduzeća Ibrahim Slavić posebno nam je skrenuo pažnju na činjenicu da će posljednje kabine sa gornje stanice polaziti tačno u 21, odnosno 22 sata.

Autobus za Jahorinu, koji polazi sa gornje stanice uspinjače polaziće u 15.30 a vraćaće se u 20 sati. Nedjeljom se može otići na Jahorinu u 8 i 14 sati, a vratiti u 12 i 20 sati. Za ovu autobusku liniju u posljednje vrijeme vlada slabo interesovanje. Tako je u subotu i nedjleju u šest vožnji prevezeno svega 20 putnika.