U Tuzli održano 30. međunarodno savjetovanje “Arhivska praksa 2017”

 U Hotelu “Tuzla” u Tuzli je od 27. do 29. septembra 2017. godine održano 30. jubilarno međunarodno savjetovanje “Arhivska praksa 2017”, u organizaciji Arhiva Tuzlanskog kantona i Društva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona.

Teme ovogodišnjeg savjetovanja bile su “Zaštita registraturne građe u nastajanju u vremenu tranzicije – rezultati i perspektive”, te “Doprinos projekta “Arhivska praksa” razvoju arhivske djelatnosti”.

Pored renomiranih izlagača iz zemlje i regiona, na konferenciji je svoj rad “Doprinos arhivista Historijskog arhiva Sarajevo projektu Arhivska praksa” prezentirao i arhivski savjetnik iz našeg arhiva, mr Sejdalija Gušić.

U radu konferencije učestvovali su viši arhivisti Aleksandra Pijuk-Pejčić i Almira Alibašić-Fideler, te arhivisti Velid Jerlagić i Jasmin Turčalo.

“Sarajevo – Svjetlost prošlosti” u Novom Gradu

U galerijskom prostoru općine Novi Grad Sarajevo od 21. septembra do 4. oktobra ove godine svi zainteresirani građani mogli su pogledati izložbu Historijskog arhiva Sarajevo “Sarajevo – Svjetlost prošlosti iz arhivskih dokumenata”.

Ovom izložbom Arhiv je želio podsjetiti građane na prijelomne trenutke iz prošlosti grada predstavljanjem spisa, dokumenata, fotografija, karata, plakata i razglednica.

Autori izložbe su viši arhivisti Haris Zaimović i Atif Mušinović, te arhivist Saša Beltram.

Predstavljeno je 16 panoa izložbe, a sama izložba prvi put je postavljena 2012. u foajeu Narodnog pozorišta.

Karta BiH iz 1878. godine uoči priprema austrougarske vojske za okupaciju BiH, Zbornik zakona i naredbi za BiH 1878-1880, zasjedanje Bosanskog sabora, Program obilježavanja rođendana cara Franje Josipa u Sarajevu 1882. godine, atentat na Franca Ferdinanda, Prvi slet smučara Kraljevine Jugoslavije, te ulazak partizana u grad 1945. godine, neki su od događaja prikazanih kroz dokumente i fotografije.

Izložba “Iz sehare starog Sarajeva” predstavljena u Novom Gradu

U okviru 21. tradicionalne manifestacije “Novogradski dani 2017”, u  četvrtak 29. juna, u 15.30 sati, u Galeriji Općine Novi Grad Sarajevo, otvorena je izložba Historijskog arhiva Sarajevo „Iz sehare starog Sarajeva“.

“Poput vode koja nepresušno teče iz sarajevskih česmi, rijeka Miljacke, Željeznice i Bosne koje neumorno teku noseći u njedrima dušu grada i vrijeme koje prolazi za nama, Sarajevo, starovremeno ali i novo, tradicionalno i moderno, kazuje priču o sebi, o dahu prošlih vremena i njegovim ljudima” – riječi su autora izložbe.

Ovom Izložbom Historijski arhiv Sarajevo, poput stare sehare koja čuva uspomene iz davnih, zaboravljenih dana, budi sjećanja na lijepe boje grada, baš kao što nas je “panonski mornar” jednom podsjetio da „Sarajevo će biti, sve drugo će proći“.


Promovisana treća knjiga Bohoretinih rukopisa

Knjiga “Rukopisi” Laure Papo Bohorete (treći tom), predstavljena je 27. juna ove godine u sarajevskoj Vijećnici u organizaciji Ambasade Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini, Historijskog arhiva Sarajeva i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

U treći tom rukopisnih materijala Laure Papo Bohorete, koji su od 1961. godine pohranjeni u Historijskom arhivu Sarajevo, uvršteni su eseji, poeme, kratki komadi i tekstovi o običajima te rukopisne romanse koje je ova vrsna sarajevska i sefardska kulturna djelatnica i spisateljica kreirala i prikupila.

Treće posebno izdanje iz fundusa Historijskog arhiva Sarajevo promovirao je ambasador Kraljevine Španije u BiH Juan Bosco Gimenéz Soriano, izražavajući zadovoljstvo što je ovim činom zaokružen projekat čija je realizacija počela prije tri godine, a povodom 450. godišnjice dolaska sefardskih Jevreja na Balkan.

Po njegovim riječima, trećim tomom je upotpunjeno objavljivanje cjelokupnog opusa sačuvanog u sarajevskom Historijskom arhivu, te ispunjen cilj projekta koji podrazumijeva očuvanje naslijeđa Laure Papo Bohorete.

– Današnjim objavljivanjem i posljednjeg, trećeg toma, cjelokupni kreativni svijet Bohorete stavljen je na raspolaganje široj javnosti, a posebno naučno-istraživačkoj zajednici – kazao je španski ambasador, potcrtavajući da se radi o djelu koje svjedoči o bogatom kulturnom, običajnom i jezičkom naslijeđu sefardskih Jevreja u BiH, te da Laura Papo i sarajevska Vijećnica, u kojoj je promocija upriličena, predstavljaju savršen spoj i simbol Sarajeva i njegovog multikulturnog karaktera.

O izdavačkom projektu i stvaralaštvu Laure Papo govorili su i direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović, David Kamhi, univerzitetska profesorica iz Beograda Krinka Vidaković-Petrov i Edina Spahić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Kako je rečeno, promoviranjem trećeg toma kompletirana je zbirka koja će njegovim izdavanjem prestati biti puka arhivska građa i ekskluzivni predmet zanimanja rijetkih istraživača, znalaca judeošpanskog (sefardskog) jezika te postati dio javnog kulturnog dobra.

Tek činom objavljivanja oni (objavljena tri toma rukopisa) se punopravno upisuju u tradiciju ne samo sefardske, ne samo bosanskohercegovačke, nego i znatno šire književne i općenito kulturne tradicije ovih prostora, rečeno je.

Laura Papo Bohoreta (1891- 1942), rođena u Sarajevu, istaknuta je kulturna djelatnica, sefardska spisateljica i prosvjetiteljica, te istinska čuvarica sefardske kulture i jezika. Ugled i popularnost je stekla i pozorišnim komadima (dramskim djelima) koje je pisala na ladinu – jeziku sefardskih Jevreja koji su prije gotovo pet stoljeća iz Španije došli u Sarajevo. Svojim spisateljskim radom Laura Papo je sačuvala od zaborava one kulturne tekovine španskih doseljenika koje su s njima živjele, umirale i nestajale.

(FENA)


Dani otvorenih vrata u Historijskom arhivu Sarajevo

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana arhivā, u Historijskom arhivu Sarajevo su od 6. do 9. juna/lipnja 2017. bili upriličeni “Dani otvorenih vrata”. Svi zainteresirani građani su u ovim danima mogli steći uvid u rad našeg Arhiva kao i u vrijednu arhivsku građu koju posjedujemo. Arhiv su u Danima otvorenih vrata posjetili i učenici sarajevske II. gimnazije sa profesorima.

Također, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana arhivā, Historijski arhiv Sarajevo je u četvrtak. 8. juna promovirao svoju novu dvojezičnu brošuru “Historijski arhiv Sarajevo 2017” (Sarajevo Historical Archives 2017).

Ove godine 9. juni / lipanj – Međunarodni dan arhivā diljem svijeta se obilježava pod sloganom “Arhivi, građanstvo i interkulturalizam”. Arhivisti i arhivske institucije na ovaj dan prigodnim programima kroz izložbe, promocije, okrugle stolove, te Danom otvorenih vrata javnosti predstavljaju svoj rad i baštinu koju čuvaju.


Delegacija TIKA-e i Državnog arhiva Republike Turske u posjeti HAS-u

Delegacija TIKA-e i Državnog arhiva Republike Turske posjetila je Historijski arhiv Sarajevo u petak, 26. maja 2017. godine. Tema posjeta i razgovora bile su aktivnosti vezane za projekat digitalizacije kulturne baštine i arhivske građe osmanske provenijencije u arhivima Bosne i Hercegovine. Također, u delegaciji su bili direktor Arhiva BiH Saša Klepić sa zamjenikom Hadžijom Hadžiabdićem.

 


Učenici X. Osnovne škole posjetili Arhiv

Danas je naš arhiv bio domaćin učenicima X. Osnovne škole sa Ilidže. Tridesetak učenika V-2, VII-1, VII-2 i VIII-1 razreda u pratnji nastavnice Anite Suše, socijalnih radnika Arnele Drekovac i Tarika Popovića, te bibliotekara Vedada Šabanadžovića imali su priliku vidjeti građu koju naš arhiv čuva, od Orijentalne zbirke preko zbirki i fondova iz drugih perioda pa do bibliotečkog fonda. Viši arhivisti Atif Mušinović i Haris Zaimović, te arhivisti Saša Beltram i Velid Jerlagić govorili su učenicima o djelatnosti i zadaći arhiva, te o načinu čuvanja i istraživanja arhivske građe.

Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine – Jajce 2017.

Od 17. do 19. maja 2017. godine u Jajcu će biti održano Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine u organizaciji Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine, a čiji je domaćin Kantonalni arhiv Travnik.

Teme ovogodišnjeg Savjetovanja su:

  • Arhivska građa socijalističkog perioda – stanje, zaštita, korištenje,
  • Arhivi i informatičko okruženje.

Program Savjetovanja možete pogledati ovdje.

Izložba dokumenata iz zbirke “Varia” za 69. rođendan Arhiva

Povodom obilježavanja 69. godišnjice osnivanja, Historijski arhiv Sarajevo postavio je u srijedu u Bosanskom kulturnom centru izložbu “Dokumenti o Bosni i Hercegovini u zbirci “Varia” čiji je autor viši arhivist Admir Nezirović.

Radi se o izložbi na kojoj je, kao dio promocije analitičkog inventara te arhivske zbirke, prikazan dio dokumenata iz njenog bogatog fundusa.

Autor je zvanično otvorio izložbu i kazao da je Zbirka “Varia” jedan od najznačajnijih fondova u posjedu Historijskog arhiva Sarajevo. Sadrži 682 dokumenta nastala   od 1829. do 1963. godine, raspoređena u 23 arhivske kutije.

Izdvojio je, među ostalim, dokument poput onog koji se odnosi na prvu naredbu komandanta austrougarskih okupacionih trupa generala Filipovića koje je izdao po ulasku austrougarskih trupa u Sarajevo kao i pismo srbijanskog jezikoslovca Vuka Karadžića iz 1829. godine koje je pisao slovenskom jezikoslovcu Jerneju Kopitaru, tadašnjem direktoru biblioteke u Beču.

Direktor Historijskog arhiva Sarajevu Fuad Ohranović osvrnuo se na 69 godina neprekidnog rada Historijskog arhiva Sarajeva u čijim depoima se čuva vrijedna građa koja se odnosi na Sarajevo i BiH u svim epohama koje su obilježile njenu historiju. Za narednu godinu najavio je pojačati aktivnosti i tako dostojno obilježiti 70 godina od postojanja Arhiva.    

Zbirka “Varia” nastala je od dokumenata otkupljenih od ranijih vlasnika, te od dokumenata koje su raniji vlasnici poklanjali Arhivu. Određeni broj dokumenata iz zbirke izdvojen je iz raznih drugih fondova Arhiva, jer je prilikom sređivanja utvrđeno da tamo ne pripadaju ni sadržajno, a ni po porijeklu.

Zbirka “Varia” do 1969. godine nosila je naziv “Zbirka poklona i otkupa”, te su prilikom reorganizacije te zbirke izdvojene fondovske cjeline i ostavljeni dokumenti koji nemaju organsku vezu ili nisu iste provenijencije, kao i neke manje cjeline i dijelovi drugih, manjih, fondova.

Najmanji broj dokumenata u toj zbirci datira iz osmanskog perioda. Međutim, mogu se naći značajni dokumenti kao što su novine “Bosna” iz 1868. godine, izvještaj fra Mije Gujića o stanju katoličkih i ostalih škola upućen carsko-kraljevskom generalnom konzulu za Bosnu i Hercegovinu iz 1871. godine.

Dolaskom austrougarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu dolazi do povećane produkcije građe koja se odnosi na državnu upravu, pa i zbirka “Varia” sadrži veliki broj dokumenata iz tog perioda. Iz istog perioda, u zbirci “Varia”, je veliki broj dokumenata Gradskog poglavarstva u Sarajevu, pisama, statističkih podataka, rukopisne građe, izvještaja o stanju u BiH, tapija o posjedima, izvještaja sa suđenja, sudskih presuda i drugih spisa.

Dokumenti zbirke “Varia” iz perioda Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije uglavnom se odnose na građu Gradskog poglavarstva u Sarajevu, iako su u zbirci i politički pamfleti, kako protiv vlasti tako i protiv specifičnih stranaka i ličnosti kao što je slučaj s pamfletima protiv Jugoslavenske muslimanske organizacije i njenog predsjednika Mehmeda Spahe.

U zbirci je i nekoliko saopćenja ustaške organizacije i njenog poglavnika Ante Pavelića, te veliki broj pisama i dopisnica upućenih bh. književniku Aliji Nametku od raznih javnih i kulturnih djelatnika tog perioda. Od ostalih dokumenata  iz tog perioda značajnim se može nazvati i spisak od 111 ljekara koji imaju pravo obavljati privatnu ljekarsku praksu u Sarajevu.

Od dokumenata iz zbirke “Varia” iz perioda tzv. Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.) uglavnom se radi o izvještajima, proglasima, rezolucijama, te prepiskama. Među tim dokumentima je  i pismo Mustafe Mulalića upućeno muslimanima iz štaba zapovjednika četničkog pokreta Draže Mihailovića, rezolucija istaknutih Muslimana vlastima tzv. NDH, te izvještaj Munira Šahinovića Ekremova upućen poglavniku Anti Paveliću u kojem se govori o teškim prilikama u gradu Sarajevu i o ugroženosti grada od komunista. Među dokumentima iz tog perioda nalazi je i elaborat pod naslovom “Bosna i Hercegovina u II svjetskom ratu” koji je napisao Muhamed Hadžijahić.

Među važnim dokumentima u toj zbirci je i primjerak lista “Handžar” koji je izlazio u vrijeme okupacije, te novine “Vijesti” koje su izlazile neposredno pred oslobođenje države u izdanju propagandnog odjeljenja III korpusa Jugoslavenske armije.

Dokumenti u zbirci “Varia” koji potječu iz vremena Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije tj. nakon oslobođenja države 1945. godine većinski se odnose na izvještaje, članke i prepisku.

Među ostalim tu je i spisak imena 3.500 Jevreja koji su ubijeni u Sarajevu u toku okupacije, no taj spisak je nepotpun jer je u tom periodu ubijeno oko 7.000 sarajevskih Jevreja. Tu je i popis sarajevskih ulica, trgova, čikmi i mostova koji je sačinio Kosta Mandić, kao i obilje zanimljive arhivske građe vezane za grad Sarajevo i BiH.

Izložba “Dokumenti o Bosni i Hercegovini u zbirci “Varia” postavljena je u Bosanskom kulturnom centru, a otvorena je u okviru Dana Kantona Sarajevo.

(FENA)

Sa općinom Novi Grad potpisan sporazum o saradnji

(Foto: Općina Novi Grad )

Predstavnici sedam institucija kulture iz Kantona Sarajevo potpisali su sa općinom Novi Grad Sarajevo sporazum o saradnji na relizaciji zajedničkih projekata iz oblasti kulture i historijskog naslijeđa koji će se u ovoj godini relizirati u toj općini.

Pored Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, Umjetničke galerije Sarajevo, Javne ustanove Muzej Sarajeva, JU Muzej „Alija Izetbegović“, Gazi Husrev-begove biblioteke, Bošnjačkog instituta – Fondacija Adila Zulfikarpašića i JU Historijski arhiv Sarajevo potpisnik je ovog sporazuma.

U galerijskom prostoru,  izgrađenom prošle godine u sklopu rekonstrukcije prizemlja zgrade, Općina će kroz niz zajedničkih projekata sa ovim institucijama realizirati 30 izložbenih postavki i drugih kulturnih sadržaja, među kojima i izložbe Historijskog arhiva Sarajevo.

(www.novigradsarajevo.ba)