Category: Vijesti

Protekle sedmice, od 9. do 11. oktobra održano je VIII Međunarodno arhivističko savjetovanje “Senta 2024” u Senti, Republika Srbija u organizaciji Arhivističkog društva Srbije, a domaćini su bili Istorijski arhiv Senta, uz podršku Međuopštinskog istorijskog arhiva Čačak. Bogat program Savjetovanja započeo je 9. oktobra, registracijom učesnika i svečanim otvaranjem u Gradskoj kući u Senti, uz prigodan kulturni i zabavni program. Savjetovanje se nastavilo slijedeći dan, kroz dvije stručne sesije: I. Aktuelni problemi arhivske teorije i prakse i II. Čovjek u arhivu, a drugi dio dana je ispunjen fakultativnim izletima i obilascima prema izboru, historijskih i kulturnih znamenitosti Sente. Trećeg dana Savjetovanja održana je i treća sesija III. Izvori za ekonomsku istoriju, nakon čega je održana diskusija i zaključci skupa.

Na Savjetovanju su učestvovale i svoje radove predstavile zaposlenice našeg Arhiva: MA Elma Dervišbegović sa radom “Uspomena na Rašida Hajdarevića (1914-1980)” drugog dana, u okviru sesije -Čovjek u arhivu-. Mr.sci. Aleksandra Pijuk-Pejčić, sa radom “Fond Sarajevska pivara (1864-1946) kao izvor za ekonomsku istoriju” i Amela Bedaković sa radom “Fond trgovačka i obrtnička komora za Bosnu i Hercegovinu (1909-1963)” svoja izlaganja su imale trećeg dana konferencije u okviru sesije -Izvori za ekonomsku istoriju-.

Stručna, arhivska savjetovanja su prilika za susrete sa kolegama, razmjenu stručnih iskustava, predstavljanje arhivske građe i stručnih interesovanja svih učesnika, te sticanje stručnog iskustva i saznanja koja se mogu primijeniti u redovnom djelovanju arhivskih ustanova.

[Show slideshow]

Prethodne sedmice, 3. i 4. oktobra 2024. godine održana je 11. Međunarodna konferencija “Evropske smjernice za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja – Baštinske institucije u (post)digitalnom dobu” u organizaciji Asocijacije informacijskih stručnjaka: bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM), sa učešćem preko stotinu domaćih i međunarodnih stručnjaka iz oblasti bibliotekarstva, arhivistike i muzeologije. JU Historijski arhiv Sarajevo pridružila se kao suorganizator uz brojne druge stručne, baštinske i obrazovne institucije (Nacionalna i univrezitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Muzej Hercegovine, Historijski muzej Bosne i Hercegovine, Katedra za informacijske nauke Odsjeka za komparativnu književnost i informacijske nauke Univerziteta u Sarajevu, Filozofskog fakulteta, JU Biblioteka Sarajeva, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, Univerzitet u Sarajevu – Ekonomski fakultet: Biblioteka, a partneri konferencije su bili Historijski muzej Bosne i Hercegovine i Muzej Hercegovine, Mostar. Konferenciju su podržali Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Ministarstvo nauke, visokog obrazovanja i mladih Kantona Sarajevo i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK.

Aktivno učešće Arhiva ostvarilo se kroz angažman naše zaposlenice Almire Alibašić-Fideler, više arhivistice koja je direktno bila uključena u Organizacioni odbor konferencije, kao aktivni član Asocijacije BAM i član UO Asocijacije u trenutnom sazivu. Također, na konferenciji su učestvovali i arhivski savjetnik Haris Zaimović koji je prezentirao rad pod nazivom “Digitalizacija arhivske građe Bošnjačke zajednice kulture ‘Preporod'”, te direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac.

Posebno nam je zadovoljstvo objaviti da je naš zaposlenik, arhivski savjetnik Haris Zaimović, ovom prilikom dobio značajno priznanje -Arhivist godine! Naime, Asocijacija BAM uz održavanje ovogodišnje konferencije provela je javni poziv za dodjelu nagrade Bibliotekar/Arhivist/Kustos godine s ciljem da potakne prepoznavanje i afirmaciju stručnog djelovanja kod baštinskih stručnjaka u njihovom radu. Kako je navedeno u pozivu BAM-a: “Ova nagrada predstavlja priliku da prepoznamo izvanredna zalaganja, profesionalnost, inovativnost i posvećenost pojedinaca koji svojim radom obogaćuju polja bibliotekarstva, arhivistike i muzeologije.” Našem kolegi Harisu Zaimoviću iskrene čestitke i svaki uspjeh u daljem radu!

Na Konferenciji su usvojeni određeni zaključci:

• Digitalna transformacija kao trajni proces
Zaključak: Digitalna transformacija nije jednokratan proces već kontinuirani izazov koji zahtijeva stalno prilagođavanje.
Preporuka: Baštinske institucije trebaju trajno ulagati u digitalne tehnologije i obuku osoblja, uz održavanje ravnoteže između digitalne inovacije i očuvanja tradicionalnih pristupa.

• Važnost suradnje i umrežavanja
Zaključak: Suradnja između biblioteka, muzeja i arhiva ključna je za učinkovitije rješavanje izazova digitalnog doba.
Preporuka: Potrebno je poticati stvaranje mreža stručnjaka i institucija na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini kako bi se razmjenjivala znanja i resursi.

• Očuvanje digitalne baštine
Zaključak: Digitalna baština, uključujući digitalne arhive i muzejske zbirke, suočava se s izazovima dugotrajnog očuvanja.
Preporuka: Razviti strategije za dugotrajnu pohranu digitalnih podataka, uz osiguranje da su ti podaci dostupni i u budućnosti.

• Povećanje dostupnosti i inkluzivnosti
Zaključak: Digitalne tehnologije pružaju priliku za širu dostupnost kulturne baštine i inkluzivnost u pristupu informacijama.
Preporuka: Institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji svojih zbirki i omogućiti lakši pristup korisnicima svih dobnih skupina i različitih potreba, uključujući osobe s invaliditetom.

• Etička pitanja i autentičnost
Zaključak: Digitalizacija kulturne baštine otvara pitanja autentičnosti, zaštite autorskih prava i etike u predstavljanju i korištenju baštinskih materijala.
Preporuka: Potrebno je razvijati etičke smjernice za digitalizaciju i distribuciju kulturnih dobara, kako bi se osiguralo da su materijali korišteni u skladu s pravnim i moralnim standardima.

• Potencijal novih tehnologija
Zaključak: Tehnologije poput umjetne inteligencije, proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR) mogu pružiti nove načine interpretacije i prezentacije baštine.

• Skretanje pažnje na lošu situaciju kulturnih institucija
Zaključak: Posebno zabrinjava neriješen status i neadekvatna podrška ključnim kulturnim institucijama u Bosni i Hercegovini, uključujući Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH (NUBBiH), Historijski muzej BiH, Umjetničku galeriju BiH i druge. Ove institucije, koje su okosnica očuvanja i promocije kulturnog naslijeđa, suočavaju se sa ozbiljnim izazovima zbog pravne nesigurnosti i nedostatka stabilnih izvora finansiranja.
Preporuka: Hitno je potrebno rješavanje pravnog statusa ovih institucija, osiguranje stalnih finansijskih sredstava i podrške od strane nadležnih vlasti, kako bi se omogućilo njihovo stabilno i dugoročno funkcionisanje.

Ova konferencija je bila prilika za razmjenu stručnih iskustava, saznanja i primjera iz prakse sa kolegama iz baštinskog sektora u našoj zemlji, kao i sa kolegama iz Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Mađarske. Stoga, iskreno se nadamo realizaciji usvojenih zaključaka i daljem napretku baštinske struke u našoj zemlji.

Foto: BAM, HAS

[Show slideshow]

U organizaciji Asocijacije bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM) 3. i 4. oktobra u Sarajevu i Mostaru će se održati 11. Međunarodna konferencija “Evropske smjernice za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja – Baštinske institucije u post(digitalnom) dobu”, i to 3. oktobra u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu i 4. oktobra u Muzeju Hercegovine u Mostaru.

Cilj konferencije je rasprava o izazovima i prilikama koje donosi digitalna transformacija baštinskih institucija, uz učešće stručnjaka iz oblasti bibliotekarstva, arhivistike, muzeologije i digitalnih tehnologija.

Kroz predavanja, diskusije, radionice i posterska izlaganja biće tematizirani savremeni trendovi u baštinskom sektoru, kao što su digitalna transformacija kulturnog naslijeđa, jačanje kapaciteta profesionalaca u kulturi, dostupnost naslijeđa u eri digitalne (r)evolucije, bezbjednost informacija, procesi konverzije baštinskog naslijeđa u digitalni format, očuvanje digitalnih resursa, pristup elektronskim knjigama, člancima i drugim digitalnim resursima, nastavak projekata digitalizacije i očuvanja kulturne baštine, primjena novih tehnologija uključujući umjetnu inteligenciju (AI) i virtuelnu stvarnost (VR) u prezentiranju kulturne baštine.

Na konferenciji će učestvovati preko stotinu profesionalaca iz baštinskog sektora iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Mađarske, te će predstaviti svoje projekte i inovacije koje unapređuju sektor kulturne baštine.

Konferencija se održava uz podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Ministarstva nauke, visokog obrazovanja i mladih Kantona Sarajevo te Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK, te uz suorganizaciju brojnih drugih institucija među kojima je i JU Historijski arhiv Sarajevo. Našu instituciju će svojim učešćem na konferenciji predstavljati direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac, Haris Zaimović, arhivski savjetnik, sa radom “Digitalizacija arhivske građe Bošnjačke zajednice kulture ‘Preporod'”, te Almira Alibašić-Fideler, viša arhivistica, sa radom koji će se naći u Zborniku radova sa konferencije i biti objavljen naknadno.

Najavljujemo novu arhivsku izložbu!

“Učiteljska škola u Sarajevu kroz arhivsku građu Historijskog arhiva Sarajevo” autorice, više arhivistice Aleksandre Pijuk-Pejčić biće otvorena 2. oktobra 2024. godine u 13.30h u Olimpijskom muzeju Sarajevo – Gradski muzeji Sarajevo, na adresi Petrakijina 7, u Sarajevu.

Izložba se priređuje povodom Svjetskog dana učitelja koji se obilježava 5. oktobra svake godine, a koji je proglasio UNESCO godine 1994. u spomen na isti datum 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja.

To je prilika da se skrene pažnja na ogroman značaj koji rad učitelja i nastavnika ima na razvoj društva u cjelini.

Zahvaljujemo se Gradski muzeji Sarajevo – Olimpijski muzej Sarajevo na saradnji u organizaciji izložbe.

Najavljujemo gostovanje izložbe “Bošnjačka zajednica kulture ‘Preporod’: 120 godina za sreću doma i naroda” autora Harisa Zaimovića, arhivskog savjetnika, u Travniku. Izložba će biti predstavljena u okviru programa Susreti BZK “Preporod” koji se održava u Travniku 28. 9. 2024. godine. Program se odnosi na središnju godišnju sjednicu Skupštine i niz kulturnih događaja, a tom prilikom položit će se kamen-temeljac za Dom kulture BZK “Preporod” u Travniku te započeti i neki drugi veliki projekti, ujedno obilježavajući godišnjicu Prvog bošnjačkog sabora i obnove narodnog imena “Bošnjak”.

Historijski arhiv Sarajevo u svome fundusu čuva arhivske fondove Muslimansko kulturno društvo “Narodna uzdanica” – Sarajevo (sign. HAS, NU-14), Kulturno društvo muslimana “Preporod” – Sarajevo (sign. HAS, P-10) i Muslimansko dobrotvorno društvo “Gajret” (sign. HAS, G-4) čiji materijali su korišteni u pripremi izložbe. Na izložbi je, kroz arhivsku građu, prezentirano djelovanje “Preporoda” od osnivanja, kroz djelovanje društava “Gajret” i “Narodna uzdanica” kao pravnih prethodnika i preteča današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.

U petak, 20. septembra 2024. godine u Muzeju Sarajeva, Brusa bezistan, otvorena je ekskluzivna izložba „Istočno od Zapada, zapadno od Istoka: Rukopisna ostavština dr. Safvet-bega Bašagića“ (UNESCO-va svjetska dokumentarna baština „Pamćenje svijeta“) nastala u saradnji Ambasade Slovačke Republike u Bosni i Hercegovini i Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u saradnji sa Univerztetskom bibliotekom u Bratislavi i Muzejom Sarajeva.

Čast nam je i zadovoljstvo da je i Historijski arhiv Sarajevo partner izložbe, jer smo, po pozivu BZK „Preporod“, ustupili desetak eksponata za izložbu iz arhivskog ličnog fonda Bašagić dr. Safvet-beg – Sarajevo (sign. HAS, O-BS-279) koji su izloženi uz eksponate iz ostavštine Safvet-bega Bašagića koja se čuva u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi.

“Zbirka dr. Safvet-bega Bašagića u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi oformljena je 1924. godine, kad ju je Biblioteka otkupila od Bašagića. Iako potječe iz nekad vrlo bogate plemićke porodice Redžepašića Bašagića s očeve te porodice Čengića s majčine strane (pradjed mu je bio znameniti Smail-aga Čengić), Bašagić je pozne godine dočekao u finansijskoj oskudici i drugim životnim neprilikama, posebno nakon što je obolio te, naročito, nakon što je statusno, karijerno i društveno degradiran nakon uspostave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine. U takvim okolnostima, bio je prinuđen prodati svoju porodičnu biblioteku, koju je izvorno naslijedio od oca Ibrahim-bega Bašagića, također uglednika svog vremena i pisca na orijentalno-islamskim jezicima, a koju je cijeli život kontinuirano obogaćivao, posebno s obzirom na svoja naučna i stručna znanja u oblasti orijentalno-islamskih jezika, književnosti i kulture. 

Izložba se organizira u povodu 100. godišnjice osnivanja Bašagićeve zbirke u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi i 90. godišnjice smrti dr. Safvet-bega Bašagića teDana slovačke kulture u Bosni i Hercegovini. Riječ je o unikatnoj izložbi Bašagićeve rukopisne ostavštine, koja je 1924. godine pohranjena u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi, a koju je 1997. godine UNESCO upisao na listu svjetske dokumentarne baštine „Pamćenje svijeta“ („Memory of the World“). U ovom obliku izložba se prvi put predstavlja javnosti u Bosni i Hercegovini.”

Izložbu je otvorio premijer Federacije Bosne i Hercegovine g. Nermin Nikšić, kao visoko pokrovitelj izložbe i ambasador Slovačke Republike u Bosni i Hercegovini NJ. E. Roman Hlobeň, a o Bašagićevoj zbirci u slovačkoj biblioteci govorila je Silvia Stasselová, generalna direktorica Univerzitetske biblioteke u Bratislavi, kao i prof.dr. Kerima Filan, redovna profesorica turkologije na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Prisutnima su se obratili i premijer Kantona Sarajevo g. Nihad Uk, kao i ministar kulture i sporta g. Kenan Magoda. Prof.dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“ kroz svoja obraćanja, također je govorio o djelu i značaju dr. Safvet-bega Bašagića, a na kraju ceremonije otvaranja g. Kodriću je NJ.E. ambasador Hlobeň, kao priznanje za sav trud oko ostvarivanja saradnje, realizacije izložbe i njene pripreme, uručio i specijalni medalju za međunarodnu saradnju „Together we build bridges“.

“Inače, ovom izložbom Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ odaje počast dr. Safvet-begu Bašagiću – jednom od svojih osnivača i svom prvom predsjedniku te bardu bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i kulture i društvenom prvaku, istovremeno najavljujući obilježavanje 155. godišnjice Bašagićeva rođenja tokom 2025. godine, s nizom aktivnosti, uključujući izradu biste dr. Safvet-bega Bašagića, organiziranje međunarodnog naučnog simpozija i prigodne dokumentarne izložbe o Bašagićevu književnom, kulturnom, naučno-stručnom i društvenom djelu te uspostavu online digitalnog repozitorija Bašagić u saradnji s partnerskim institucijama.”

Izložba će biti dostupna javnosti do 10. oktobra 2024. godine u Muzeju Sarajeva – Brusa bezistan (Abadžiluk 10), radnim danom od 9.00 do 17.00h i subotom od 10.00 do 15.00h.

U tekstu korišteni dijelovi teksta iz najave izložbe na stranici BZK “Preporod”.

Foto: Muzej Sarajeva

[Show slideshow]

Učenici III-5 odjeljenja Gimnazije „Obala“ u Sarajevu, predvođeni svojim profesoricama Melihom Bosankić i Sevdom Džanković posjetili su Arhiv 19. septembra 2024. godine. Studente je pozdravila direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac i poželjela im dobrodošlicu u ovu ustanovu.

U nastavku, učenicima je prigodno predavanje o Arhivu, arhivskoj građi i načinu njenog korištenja održala viša arhivistica Almira Alibašić-Fideler. Učenicima je predstavljena arhivska građa kao primarni historijski izvor, koji se čuva u Arhivu, i dostupan je u različitim formama i iz različitih historijskih perioda, što im je kroz praktične primjere i pokazano. Najstariju građu u Arhivu, onu iz osmanskog perioda, na orijentalnim jezicima predstavila je viša arhivistica Elma Dervišbegović, također koristeći određene primjerke iz arhivskih fondova i zbirki.  Učenici su aktivno sudjelovali i postavljali pitanja tokom predavanja. Bila je to još jedna prilika da se mladim ljudima približi naša pisana kulturna baština.

U periodu od 19. do 21. juna održan je Četvrti kongres arhivskih radnika Bosne i Hercegovine na Vlašicu, Travnik. Organizatori Kongresa su bili Arhivističko udruženje Bosne i Hercegovine, suorganizatori Arhivističko udruženje u Federaciji Bosne i Hercegovine i Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske, dok je domaćin Kongresa bio Kantonalni arhiv Travnik, koji je tom prilikom ujedno obilježio 70 godina rada. Kongres je bio sa međunarodnim učešćem, a prisustvovalo je oko stotinu učesnika. Teme Kongresa su bile “Arhivska građa/gradivo vjerskih zajednica” i “Savremeni pristupi u sređivanju i obradi arhivske građe/gradiva (sa posebnim akcentom na standarde i digitalne platforme)”. Kongresu su prisustvovali i predstavnici JU Historijski arhiv Sarajevo. Bila je to prilika za razmjenu novih stručnih iskustava, kroz prezentacije izlagača i diskusije, uz ugodno druženje u lijepom ambijentu planine Vlašić.

Foto: HAS

[Show slideshow]

U utorak, 11. juna naša izložba “12 dana kada smo bili centar svijeta – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu” autora Armina Džunuzovića i Admira Nezirovića, svečano je predstavljena u Državnom arhivu za Međimurje u Hrvatskoj, uz izložbu domaćina “Kako smo gradili ZOI ’84 – GK Međimurje”. Naša izložba koju smo priredili ove godine uz 40. godišnjicu obilježavanja čuvenih Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu iz 1984. godine bila je povod da naše kolege iz Međimurja prirede izložbu o tome kako je GK Međimurje gradilo infrastrukturu olimpijskog Sarajeva o čemu čuvaju bogatu arhivsku građu u svom Arhivu. Obje izložbe predstavljene su u okviru obilježavanja Međunarodne sedmice arhiva, organizirane od strane Međunarodnog arhivskog vijeće (ICA-e), a u sklopu koje se obilježava Međunarodni dan arhiva – 9. juni.

Na otvorenju su se obratili ravnatelj Državnog arhiva za Međimurje Jurica Cesar, direktorica JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, arhivski savjetnik Haris Zaimović, autor uzložbe iz Državnog arhiva za Međimurje, arhivist Igor Mekota, te nekadašnji zamjenik direktora Građevnog kombinata Međimurje iz Čakovca Josip Haman.

Prenosimo kako su kolege iz Međimurja predstavili ovaj događaj: “U svečanom ozračju otvorena je izložba pod nazivom “Kako smo gradili ZOI ’84 – GK Međimurje” te prateća izložba “12 dana kada smo bili centar svijeta – 40 godina od XIV. ZOI u Sarajevu“. Događaj je održan u prostorijama Državnog arhiva za Međimurje, a nazočili su brojni uzvanici i građani zainteresirani za povijest jedne od najznačajnijih sportskih manifestacija u bivšoj Jugoslaviji.

Izložbu je službeno otvorio ravnatelj Državnog arhiva za Međimurje, Jurica Cesar, koji je u svom govoru istaknuo važnost očuvanja baštine i sjećanja na velike projekte poput izgradnje objekata za Zimsku olimpijadu 1984. godine u Sarajevu. Naglasio je da je ova izložba od iznimnog značaja za Međimurje, jer prikazuje doprinos lokalnih građevinara svjetskom sportskom događaju.

Nakon ravnatelja Cesara, prisutnima se obratila direktorica Historijskog arhiva Sarajevo, Ismeta Džigal-Berkovac. U svom govoru istaknula je zajedničke napore i suradnju između Sarajeva i Čakovca tijekom priprema za ZOI ’84 te važnost arhivske građe u očuvanju tih sjećanja. Pohvalila je inicijativu za organizaciju ove izložbe, koja simbolizira zajedništvo i prijateljstvo dvaju gradova.

Arhivski savjetnik Historijskog arhiva Sarajevo, Haris Zaimović, podsjetio je prisutne na izazove s kojima su se suočavali graditelji i organizatori Olimpijade te na inovacije i trud uložen u realizaciju projekta. Naglasio je da je ZOI ’84 bio događaj koji je promijenio Sarajevo i ostavio trajni pečat na grad.

Autor izložbe, arhivist iz Državnog arhiva za Međimurje Igor Mekota, detaljno je predstavio postav izložbe. Kroz niz fotografija, dokumenata i osobnih priča radnika prikazao je kako je izgledala izgradnja ključnih objekata za Olimpijadu, među kojima su hoteli, sportske dvorane i drugi infrastrukturni projekti.

Na kraju, Josip Haman, nekadašnji zamjenik direktora Građevnog kombinata Međimurje iz Čakovca, podijelio je svoja sjećanja i anegdote iz vremena priprema i izgradnje objekata za ZOI. Njegovo izlaganje dočaralo je atmosferu tog razdoblja, ističući ponos i predanost svih uključenih u ovaj grandiozni projekt. Među brojnim prisutnima bilo je i mnogo nekadašnjih djelatnika GK Međimurja, koji su se prisjetili tih vremena i doprinosili dodatnim pričama i uspomenama na slavne dane izgradnje ZOI ’84. Izložba “Kako smo gradili ZOI ’84 – GK Međimurje” te “12 dana kada smo bili centar svijeta – 40 godina od XIV. ZOI u Sarajevu” bit će otvorena za posjetitelje do 30. listopada 2024. godine, pružajući jedinstven uvid u povijest i značaj jednog od najvećih sportskih događaja na ovim prostorima. Posjetitelji će imati priliku vidjeti bogatu arhivsku građu, fotografije, nacrte i osobne priče koje oživljavaju uspomene na nezaboravne dane kada je Sarajevo bilo centar svijeta.” (izvor: https://dram.hr/kako-smo-gradili-zoi84-gk-medimurje-12-dana-kada-smo-bili-centar-svijeta/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR22tZdMAtijUioO1wbuP7RpToqvupAlEmXU_clN5TzdwhizgIB36Pcbmac_aem_AaQ0ffG-AO5dAKkDVEOhIRgNHuxuLw4Z0eNYgOJksiuNp5tCojWCxKjNtUmp-xseyB-pLiOQmem3LSBDv7YOFt_G

JU Historijski arhiv Sarajevo srdačno se zahvaljuje na pozivu za ovo gostovanje i zajdničko predstavljanje bogatstva naših arhivskih fondova koji svjedoče o zajedničkoj prošlosti!

Foto: Državni arhiv za Međimurje

[Show slideshow]