Category: Vijesti

U hotelu Austria & Bosnia na Ilidži, 08. oktobra 2026. godine, održana je regionalna konferencija „Od papira do algoritma 2026: Digitalna transformacija u praksi“, u organizaciji Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine i Arhiva Federacije, uz podršku Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. Konferencija je okupila predstavnike institucija vlasti, javnih preduzeća, privrede, akademske zajednice i IT sektora s ciljem razmjene iskustava i definiranja konkretnih smjernica za razvoj digitalnog poslovanja i arhiviranja u Bosni i Hercegovini. Ispred JU Historijski arhiv Sarajevu na ovoj konferenciji su prisustvovali direktorica Arhiva Ismeta Džigal Berkovac, sekretar Arhiva Selma Misira, te više arhivistice Almira Alibašić i Elma Dervišbegović.

Tokom konferencije održana su četiri tematska panela, na kojima su predstavnici institucija, privrede i IT sektora razmatrali ključne izazove i perspektive digitalne transformacije u Bosni i Hercegovini.

Zaključci konferencije potvrdili su da uspješna digitalna transformacija zahtijeva usklađen pravni, institucionalni i tehnološki okvir. Posebno je naglašena potreba za unapređenjem propisa koji uređuju elektronski dokument i elektronsku arhivsku građu, standardizacijom i interoperabilnošću digitalnih sistema, jačanjem cyber sigurnosti i kontinuiranom edukacijom zaposlenih. Istaknuta je i potreba za uspostavljanjem zajedničke digitalne arhivske infrastrukture na nivou Federacije BiH, uz perspektivu povezivanja na nivou države, koja bi omogućila sigurniju i efikasniju komunikaciju između arhiva i stvaralaca arhivske građe.

Foto: preuzeto sa Facebook stranice Arhiva Federacije BiH

[Show slideshow]

Danas su naš Arhiv posjetili učenici – članovi bibliotekarske sekcije JU OŠ „Mirsad Prnjavorac“ iz Vogošće zajedno sa voditeljicom sekcije i školskom bibliotekarkom Vesnom Omeragić. Učenike je pozdravila direktorica Arhiva Ismeta Džigal Berkovac i poželjela im dobrodošlicu u našu instituciju. Prigodno predavanje o Arhivu, arhivskoj građi i poslu jednog arhiviste održala je viša arhivistica Almira Alibašić. Nakon predavanja učenici su imali priliku prodiskutovati sve što im je bilo zanimljivo o Arhivu, kao i pogledati primjerke arhivske građe: dokumente, fotografije, karte, plakate, albume i slično.

Foto: HAS

[Show slideshow]

Protekle sedmice, od 7. do 9. oktobra održano je X Međunarodno arhivističko savjetovanje “Niš 2026” u Nišu, Republika Srbija u organizaciji Arhivističkog društva Srbije, a domaćin je bio Istorijski arhiv Niš, uz podršku Grada Niša, Ministarstva kulture i Državnog arhiva Srbije. Savjetovanje se realiziralo kroz tri stručne sesije: I. Arhivi na prekretnici: Arhivi i arhivistika u suočavanju sa tehnologijama i praksama 21. vijeka (informatičke, socijalne, istorijske perspektive);  II. Aktuelna pitanja arhivske službe i III. Agrarna istorija Srbije/Jugoslavije u periodu 1918-1990. kroz arhivsku građu u arhivima.  

Savjetovanju je prisustvovala Amela Bedaković iz JU Historijski arhiv Sarajevo. Stručna arhivska savjetovanja predstavljaju priliku za susrete i razmjenu iskustava među kolegama, predstavljanje arhivske građe i stručnih interesovanja učesnika, kao i za sticanje novih znanja i stručnih iskustava koja se mogu primijeniti u svakodnevnom radu i djelovanju arhivskih ustanova.

Foto: Aleksandar Veselić, Jasmin Jajčević

[Show slideshow]

Prethodna dva dana, tačnije 5. i 6. oktobra 2026. godine održana je 12. Međunarodna konferencija Asocijacije informacijskih stručnjaka – bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM), pod nazivom „Evropske smjernice za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja – Od analognog naslijeđa do digitalnih inteligentnih sistema: smjerovi razvoja biblioteka, arhiva i muzeja“ u Sarajevu i Mostaru. Konferencija je okupila stručnjake i predstavnike biblioteka, arhiva, muzeja, visokoškolskih ustanova i stručnih udruženja iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, pružajući prostor za razmjenu profesionalnih iskustava, predstavljanje savremenih praksi i razmatranje perspektiva razvoja baštinskog sektora u regionalnom i evropskom kontekstu.

Na ovoj konferenciji učestvovao je i Historijski arhiv Sarajevo kroz postersku prezentaciju direktorice Arhiva Ismete Džigal Berkovac pod nazivom Od analognih rukopisa, preko katalogizacije, restauracije i konzervacije, do digitalizacije u JU Historijski arhiv Sarajevo, dajući na taj način doprinos konferenciji kroz predstavljanje pozitivnog primjera iz naše prakse osiguravanja zaštite i dostupnosti nekih od najstarijih dokumenata iz našeg fundusa uz primjenu savremenih metoda zaštite arhivske građe. Također, viša arhivistica Historijskog arhiva Sarajevo Almira Alibašić bila je nominirana te osvojila nagradu Arhivist godine, koja se dodjeljuje u okviru konkursa za dodjelu nagrade „Bibliotekar/Arhivist/Kustos godine“. Ova nagrada predstavlja priliku da se prepoznaju izvanredna zalaganja, profesionalnost, inovativnost i posvećenost pojedinaca koji svojim radom obogaćuju polja bibliotekarstva, arhivistike i muzeologije.

Inače, cjelokupni program Konferencije obuhvatio je predavanja, tematske sesije i diskusije posvećene aktuelnim izazovima i mogućnostima razvoja biblioteka, arhiva i muzeja. Posebna pažnja bila je usmjerena na procese digitalne transformacije, primjenu umjetne inteligencije (AI), razvoj digitalne humanistike, digitalizaciju i dugoročno očuvanje kulturnog naslijeđa, kao i na pitanja njegove dostupnosti i savremenih modela prezentacije.

Na osnovu tematskih cjelina, izlaganja i diskusija, formulirani su zaključci i preporuke usmjereni na šest međusobno povezanih područja koja predstavljaju značajne pretpostavke za daljnji razvoj biblioteka, arhiva i muzeja.

1. Jačanje regionalne saradnje i usklađivanje s evropskim smjernicama

Istaknuta je potreba za uspostavljanjem kontinuiranih i institucionalno održivih oblika saradnje između biblioteka, arhiva i muzeja Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Poseban akcent stavljen je na mogućnosti zajedničkog apliciranja prema evropskim fondovima i programima, kao i na razvoj prekograničnih projekata usmjerenih na zaštitu, istraživanje, digitalizaciju i promociju zajedničkog kulturnog naslijeđa.

2. Odgovorna i etička primjena umjetne inteligencije

Primjena umjetne inteligencije u baštinskim institucijama prepoznata je kao značajan potencijal za unapređenje stručnih procesa, ali i kao područje koje zahtijeva jasno definirane etičke i profesionalne standarde. Posebno je istaknuta mogućnost primjene AI alata u automatizaciji obrade i indeksiranja građe, prepoznavanju rukopisnog i štampanog teksta (OCR/HTR), kao i unapređenju korisničkog iskustva. Istovremeno, naglašena je potreba očuvanja autentičnosti, vjerodostojnosti i naučnog integriteta kulturne baštine.

3. Interoperabilnost, otvoreni podaci i standardizacija

U procesu digitalne transformacije posebno je naglašena važnost interoperabilnosti informacionih sistema, primjene odgovarajućih metapodatkovnih i tehničkih standarda te mogućnosti povezivanja digitalnih zbirki različitih biblioteka, arhiva i muzeja. Razvoj interoperabilnih digitalnih ekosistema prepoznat je kao jedan od ključnih preduvjeta za efikasnije korištenje i međusobno povezivanje baštinskih resursa. Istovremeno, podržani su principi otvorenog pristupa (Open Access), s ciljem unapređenja dostupnosti kulturnog naslijeđa istraživačima, obrazovnim institucijama i široj javnosti.

4. Digitalizacija i dugoročno očuvanje ugroženog naslijeđa

Kao jedan od prioriteta izdvojena je sistemska digitalizacija rijetke, vrijedne i ugrožene bibliotečke, arhivske i muzejske građe. Pri tome je naglašeno da digitalizacija sama po sebi nije dovoljna, već da mora biti praćena razvojem odgovarajućih politika, procedura i tehničke infrastrukture za dugoročno digitalno očuvanje (Digital Preservation). Na taj način potrebno je osigurati trajnu dostupnost digitalnih objekata, njihovu funkcionalnost i zaštitu od tehnološke zastarjelosti, oštećenja i gubitka podataka.

5. Kontinuirana edukacija i razvoj digitalnih kompetencija stručnjaka

Posebna pažnja posvećena je potrebi kontinuiranog profesionalnog usavršavanja informacijskih stručnjaka – bibliotekara, arhivista i kustosa – u skladu s ubrzanim tehnološkim promjenama. U tom kontekstu istaknuta je potreba razvoja programa edukacije iz oblasti digitalne humanistike, upravljanja i analize podataka, digitalnog očuvanja te primjene savremenih softverskih i informacionih rješenja. Razvoj ovih kompetencija predstavlja važan preduslov za transformaciju baštinskih ustanova u savremene, tehnološki razvijene i društveno relevantne naučno-kulturne centre.

6. Obrazovanje kao strateški temelj razvoja biblioteka, arhiva i muzeja

Obrazovanje je prepoznato kao jedan od ključnih elemenata dugoročnog razvoja i profesionalizacije baštinskog sektora. Asocijacija BAM ukazala je na potrebu snažnijeg i sistematičnijeg povezivanja visokoškolskih ustanova i baštinskih institucija kroz razvoj zajedničkih studijskih programa, stručnih praksi, istraživačkih projekata i programa cjeloživotnog učenja. Takav pristup podrazumijeva stvaranje novih generacija stručnjaka osposobljenih da odgovore na složene izazove digitalne transformacije, ali i da aktivno učestvuju u zaštiti, istraživanju, interpretaciji i dostupnosti kulturnog naslijeđa. BAM obrazovanje prepoznaje kao jedan od ključnih preduvjeta održivog razvoja, profesionalizacije i društvene relevantnosti baštinskog sektora.

12. međunarodna konferencija Asocijacije BAM još jednom je potvrdila značaj stručnog povezivanja i kontinuiranog dijaloga između biblioteka, arhiva i muzeja, posebno u okolnostima ubrzane digitalne transformacije. Razmjena znanja i iskustava, razvoj zajedničkih standarda i projekata, unapređenje digitalnih kompetencija te odgovorno korištenje novih tehnologija predstavljaju važne pretpostavke za savremeno upravljanje kulturnim naslijeđem.

Asocijacija BAM nastavlja svoju dugogodišnju ulogu u povezivanju stručnjaka iz oblasti bibliotekarstva, arhivistike i muzeologije te u kreiranju prostora za profesionalnu saradnju, razmjenu znanja i zajedničko promišljanje budućnosti baštinskih institucija u Bosni i Hercegovini i regiji.

Foto: HAS, BAM, Muzej Hercegovine Mostar

[Show slideshow]

1 2 3 ►

U Tuzli je 25. i 26. septembra održana Međunarodna konferencija “7. TUZLANSKI ARHIVSKI DANI” u organizaciji Društva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona, uz suorganizatora JU Arhiv Tuzlanskog kantona Tuzla. Tema konferencije bila je „ARHIVSKI KADROVI – izazovi u 21. stoljeću“. Svoje učešće ostvario je i JU Historijski arhiv Sarajevo kroz dva prijavljena rada: “Digitalna transformacija u Kantonu Sarajevo i stvaranje preduvjeta za priključivanje JU Historijskog arhiva Sarajevo na uspostavljenu platformu”, autorice Ismete Džigal Berkovac, te rad “Kulturno-obrazovna djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo u savremenom okruženju”, autora Almire Alibašić i Adnana Kalesića.

U okviru ovogodišnje konferencije bila je upriličena i promocija sedmog broja časopisa „Arhivski pogledi“, stručnog časopisa Društva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona, gdje su svi radovi sa konferencije i objavljeni. Na samoj konferenciji Arhiv je predstavljao kolega Adnan Kalesić. Uz gostovanje kolega iz okruženja i stručne referate, bila je ovo još jedna prilika za razmjenu stručnih iskustava, znanja i aktuelnih pitanja iz arhivske djelatnosti.

[Show slideshow]

Prenosimo pozivno pismo BAM Asocijacije informacijskih stručnjaka: bibliotekara, arhivista i muzeologa za ovogodišnju konferenciju Asocijacije, sa međunarodnim učešćem.

“Sa zadovoljstvom Vas pozivamo na konferenciju Asocijacije informacijskih stručnjaka: bibliotekara, arhivista i muzeologa (BAM) pod nazivom: „Evropske smjernice za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja. Od analognog naslijeđa do digitalnih inteligentnih sistema: smjerovi razvoja biblioteka, arhiva i muzeja“

Sarajevo – Mostar, 5–6. oktobar 2026. godine

Ovogodišnja konferencija fokusirat će se na ključna pitanja i izazove s kojima se susreću baštinske institucije u novom vremenu inteligentnih sistema. Želimo potaknuti produbljivanje veza i saradnju između biblioteka, arhiva i muzeja kako bismo zajednički kreirali inovativna rješenja i prilagodili se novim svjetskim tendencijama u oblasti informacijskih i humanističkih nauka – ali i na polju očuvanja baštine.

Radujemo se vašem prisustvu i aktivnom učešću u diskusijama, radionicama i predavanjima koja će obogatiti naše stručno znanje i pružiti nova saznanja o važnosti saradnje i zajedničkog djelovanja u novom dobu.”

Prijave za prisustvovanje na Konferenciji BAM 2026 se ispunjavaju do kraja mjeseca putem formulara na: https://forms.gle/XFgsimHc2yPoejRS6

JU Historijski arhiv Sarajevo obilježio je Međunarodni dan arhiva – 9. juni predstavljanjem izložbe „Sarajevski kulturni momentum: segmenti kulturnog života u Sarajevu kroz zbirke i fondove Historijskog arhiva Sarajevo“, autora Harisa Zaimovića, Saše Beltrama i Adnana Kalesića, ovaj put u saradnji sa Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom Bosne i Hercegovine.

Ovogodišnji Međunarodni dan arhiva obilježava se u okviru Međunarodne sedmice arhiva (8–12. juni) pod temom #ArchivesForJustice: Rights, Memory & Futures (Arhivi za pravdu: prava, sjećanje i budućnost). Tema naglašava ključnu ulogu arhiva u očuvanju ljudskih prava, kolektivnog sjećanja i demokratskih vrijednosti, potvrđujući njihov značaj kao čuvara autentičnih svjedočanstava o prošlosti i temelja za odgovornu budućnost.

Izložba „Sarajevski kulturni momentum“ kroz arhivsku građu, dokumente, fotografije i druge izvore iz zbirki i fondova, te bibliotečke građe Historijskog arhiva Sarajevo donosi fragmente bogatog kulturnog života Sarajeva, svjedočeći o njegovom kontinuitetu, raznolikosti i stvaralačkoj snazi. Kroz odabrane sadržaje posjetioci će imati priliku sagledati kako su kulturne institucije, manifestacije, umjetnici i građani oblikovali identitet grada kroz različite historijske periode.

„Arhivske zbirke i fondovi Historijskog arhiva Sarajevo svjedoče o kontinuiranom kulturnom stvaralaštvu mnogih kulturnih institucija, društava i udruženja, ali i ljudi koji su ostavili dubok trag u oblikovanju kulturnog života Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Pozorišta, kina, muzeji, koncerti, kulturno-umjetnički programi, festivali, otpor kroz kulturu, kultura kao temelj nacionalnog identiteta…u konačnici, kultura kao potreba.“, ističu autori izložbe.

U duhu ovogodišnje glavne teme, ali i jedne od podtema obilježavanja ovog značajnog dana, Međunarodnog dana arhiva za sve arhivske profesionalce – Očuvanje svjedočanstava, usmenih historija i narativa zajednice radi vraćanja sjećanja i jačanja dostojanstva – izložba podsjeća da kultura predstavlja trajni doprinos demokratskim društvima te da arhivi, čuvajući dokumente, svjedočanstva, usmene historije i narative zajednice, omogućavaju očuvanje sjećanja, prepoznavanje različitih iskustava i jačanje ljudskog dostojanstva. Kroz očuvanu arhivsku baštinu otvaraju se prostori za dijalog, razumijevanje i izgradnju pravednijeg društva.

Kao član Međunarodnog arhivskog vijeća (International Council on Archives / ICA), JU Historijski arhiv Sarajevo se na ovaj način pridružuje velikoj porodici svjetskih arhiva koji koriste ovu Sedmicu arhiva i Međunarodni dan arhiva da kroz svoje aktivnosti skrenu pažnju javnosti na svoje djelovanje i značajnu ulogu u društvu.

Na otvaranju izložbe prisutnim gostima obratila se direktorica JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, koja je govorila o Međunarodnom danu arhiva i značaju koji ovaj datum ima za arhivske institucije širom svijeta, pa tako i za naš Arhiv.

Nakon toga, uslijedilo je obraćanje autora izlozbe Harisa Zaimovića koji je istakao važnost i bogatstvo kulturnog života Sarajeva koji se može upoznati i pratiti kroz raznovrsnu arhivsku građu.

Na kraju, ispred Nacionalne i univerzitetske biblioteka, prisutne je pozdravila i izložbu otvorila direktorica Adisa Žero, koja je izrazila svoje zadovoljstvo saradnjom sa Arhivom, te činjenici da NUB može doprinijeti ovom važnom danu za arhivsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, ali i svijetu.

Ovom prilikom se zahvaljujemo Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Herecgovine na ustupljenom prostoru za izložbu.

Foto: HAS

[Show slideshow]

1 2 ►

Od 8. do 12. juna obilježava se Međunarodna sedmica arhiva u organizaciji ICA-e (Međunarodno arhivsko vijeće), u okviru koje se obilježava 9. juni kao Međunarodni dan arhiva. Ovogodišnji moto obilježavanja je International Archives Week 2026 (#IAW2026): #ArchivesForJustice: Rights, Memory & Futures. Pozivamo na praćenje programa dostupnih online iz cijelog svijeta, a više detalja na linku: https://www.ica.org/international-archives-week/iaw2026/

Na zadnjoj, 18. sjednici Općinskog vijeća Stari Grad, između ostalih, donesena je i odluka koja je jako značajna i za JU Historijski arhiv Sarajevo, kao javnu ustanovu kulture koja je također jedan od korisnika prostora u ovoj općini kojeg koristi u svojstvu zakupca, kao depo-prostor za smještaj arhivske građe.

“Posebna pažnja posvećena je podršci javnim ustanovama i udruženjima kroz odluke o umanjenju zakupnine za poslovne prostore koje koriste ustanove kulture, zdravstva, socijalne zaštite, humanitarne organizacije i druga udruženja od značaja za lokalnu zajednicu.” (iz saopćenja o održanoj sjednici)

Zahvaljujemo se Općini Stari Grad, Općinskom vijeću, te se nadamo i daljoj uspješnoj saradnji, za dobrobit zajednice i arhivske građe kao kulturne baštine Bosne i Hercegovine.

Općina Stari Grad

Povodom 9. juna – Međunarodnog dana arhiva, JU Historijski arhiv Sarajevo još jednom predstavlja izložbu „Sarajevski kulturni momentum: segmenti kulturnog života u Sarajevu kroz zbirke i fondove Historijskog arhiva Sarajevo“, autora Harisa Zaimovića, Saše Beltrama i Adnana Kalesića, ovaj put u saradnji sa Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom Bosne i Hercegovine.

Otvaranje izložbe bit će upriličeno 9. juna 2026. godine u 13.00 sati u prostoru Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine.

Ovogodišnji Međunarodni dan arhiva obilježava se u okviru Međunarodne sedmice arhiva (8–12. juni) pod temom #ArchivesForJustice: Rights, Memory & Futures (Arhivi za pravdu: prava, sjećanje i budućnost). Tema naglašava ključnu ulogu arhiva u očuvanju ljudskih prava, kolektivnog sjećanja i demokratskih vrijednosti, potvrđujući njihov značaj kao čuvara autentičnih svjedočanstava o prošlosti i temelja za odgovornu budućnost.

Izložba „Sarajevski kulturni momentum“ kroz arhivsku građu, dokumente, fotografije i druge izvore iz zbirki i fondova Historijskog arhiva Sarajevo donosi fragmente bogatog kulturnog života Sarajeva, svjedočeći o njegovom kontinuitetu, raznolikosti i stvaralačkoj snazi. Kroz odabrane sadržaje posjetioci će imati priliku sagledati kako su kulturne institucije, manifestacije, umjetnici i građani oblikovali identitet grada kroz različite historijske periode.

„Kultura kao nasušna potreba svakog čovjeka, žila kucavica jednog podneblja, svjetlost što obasjava put, glas koji razbije tišinu, uvijek je usmjerena ka dijalogu i boljem razumijevanju života, sebe i drugoga. Kao takva, odraz je duha čovjeka kao pojedinca, ali i društva u cjelini“, ističu autori izložbe.

U duhu ovogodišnje teme, izložba podsjeća da kultura predstavlja trajni doprinos demokratskim društvima te da arhivi, čuvajući dokumente, svjedočanstva, usmene historije i narative zajednice, omogućavaju očuvanje sjećanja, prepoznavanje različitih iskustava i jačanje ljudskog dostojanstva. Kroz očuvanu arhivsku baštinu otvaraju se prostori za dijalog, razumijevanje i izgradnju pravednijeg društva.

Pozivamo građane, istraživače, studente, predstavnike kulturnih i obrazovnih institucija te sve zainteresirane da prisustvuju otvaranju izložbe i da zajedno obilježimo Međunarodni dan arhiva.