Izložba: Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju

Autor izložbe, dizajn panoa, digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist

Od svoga postanka do danas, Sarajevo je prošlo mnoga iskušenja. Od prirodnih nepogoda, poplava i požara, do bestijalnih uništenja koja su se ponavljala nekoliko puta tokom njegove bogate historije.

Obitavanje i bogat kulturni razvitak neolitskih ljudi u Butmiru na svojevrstan način označilo je početak naseljavanja sarajevskog kraja, kroz stoljeća u različitim formama i na različitim lokacijama, ali uvijek u dolini rijeke Miljacke ili drugih pritoka rijeke Bosne koje se spajaju na sredini Sarajevskog polja.

Migracije naroda u prethistorijsko vrijeme donijele su snažne promjene koje su se odrazile i na naš kraj: miroljubive Butmirce smijenili su narodi koji su poznavali obradu metala, a ilirska plemena koja su se iz tih naroda formirala, smijenili su Rimljani.

Ni rimske naseobine nisu preživjele veliku seobu naroda u ranom srednjem vijeku. Rimskog načina života je nestalo, a stanovnici sarajevskog kraja kao da su započinjali izgradnju kulture od nule. Trebat će gotovo 600 godina, da na područje današnjeg Sarajeva ponovo stigne evropska kultura, kroz uticaj Franaka, Mletaka i Sarajevu historijski bliskog grada Dubrovnika.

Žive trgovačke veze sarajevskog kraja sa Dubrovnikom u kasnom srednjem vijeku omogućile su pomen ovih krajeva u pisanim izvorima. Iako se historiografija ne slaže uvijek u pogledima na postanak i razvoj grada Sarajeva, ipak je njegov zametak bilo ono srednjovjekovno naselje na njegovom mjestu, koje je imalo privrednu i administrativnu ulogu.

Ipak, stvaranje pravog grada na prostoru srednjovjekovne varoši i brojnih sela, pripada Osmanlijama, osvajačima iz XV. stoljeća, koji su, zauzevši ove krajeve već oko 1439. godine, na prostoru današnjeg Sarajeva odlučili smjestiti upravno središte svog vojnog krajišta, i kasnije, vilajeta.

Bosanski krajišnik, a kasnije i sandžakbeg, Isa-beg Ishaković, bio je taj koji je udario temelje današnjeg Sarajeva svojim vizionarskim pogledom na upravljanje i bezgraničnom darežljivošću i brigom za slabije, što je i vidljivo iz njegove vakufname, sastavljene 1462. godine, u kojoj detaljno navodi mjesta koja uvakufljava i načine kako će se vakuf voditi i održavati.

Gradnjom mosta, saraja, džamije, zavije, hamama, karavansaraja i vodovoda, Isa-beg je podigao status srednjevjekovne Vrhbosne na rang kasabe, a ubrzo zatim grad Sarajevo postaje gradom u punom smislu riječi prelaskom u rang šehera.

Još jedna velika historijska ličnost ostavila je pregršt svojih zadužbina u Sarajevu: bio je to gazi Husrev-beg, koji, osim što gradi sakralne objekte i dopušta drugim konfesijama da to isto čine, ulaže ogromnu energiju u prosvjećivanje osnivanjem medrese, ali i u podizanje kvaliteta života stanovnika Sarajeva kroz brojne infrstrukturne i dobrotvorne projekte.

Brojni izazovi opadanja moći Sarajeva, poput paljevine Eugena Savojskog iz 1697. godine i požara iz 1879., nisu zaustavili razvoj grada. Razvitku je posebno pogodovala činjenica da 1878. godine Sarajevo postaje dijelom Austro-Ugarske, čija uprava Sarajevo transformira u moderan, evropski grad i političko sjedište bosanskohercegovačkih zemalja.

Iako je u veoma kratkom periodu nakon odlaska Austro-Ugarske, Sarajevo proživjelo velika materijalna i duhovna iskušenja, kako kroz tavorenje i stagnaciju u razvitku tokom perioda Kraljevine Jugoslavije, fašističku okupaciju i užase Drugog svjetskog rata, nove snage i sami njegovi stanovnici će u poslijeratnom periodu ponovono od Sarajeva načiniti glavni grad Republike, polumilionsku metropolu dostojnu života i stvaranja modernog, radnog i mislećeg čovjeka.

Najnovija dešavanja, u posljednjih dvadeset godina pokazatelj su izdržljivosti i stamenosti grada Sarajeva. Ni pod stegom četvorogodišnje opsade, ni pod traumom od stravičnih zločina i bezočnog iživljavanja nad građanima, grad nije prestao živjeti, pružajući otpor svakom zlu, baš kao i u 500 i više godina svog postojanja.

Šta više možemo poželiti svome gradu, osim da ga njegovi stanovnici u miru i prosperitetu načine boljim nego što je ikad bio, u ostavštinu dolazećim generacijama i stoljećima.

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba


Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”

Izložba: Dokumenti o Bosni i Hercegovini u zbirci “Varia”

Autor izložbe: Admir Nezirović, viši arhivist
Dizajn panoa, digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist

Izložba „Dokumenti o Bosni i Hercegovini u Zbirci Varia“ prvi put je organizirana 2011. godine, u sklopu obilježavanja 63. godišnjice osnivanja Arhiva. Tada je, kao dio promocije analitičkog inventara ove arhivske zbirke, prikazan dio dokumenata iz njenog fundusa. Ponovo je predstavljena 2017. godine, povodom obilježavanja 3. maja – datuma kojim se obilježava godišnjica osnivanja Historijskog arhiv Sarajevo, odnosno, nekadašnjeg Arhiva grada Sarajeva. Ovaj put izložbu predstavljamo u digitalnom formatu.

Zbirka “Varia” je jedan od najznačajnijih fondova u posjedu Historijskog arhiva Sarajevo. Zbirka sadrži 682 dokumenta nastala u periodu od 1829. do 1963. godine, raspoređena u 23 arhivske kutije. Sama zbirka je formirana od dokumenata otkupljenih od ranijih vlasnika, te od dokumenata koje su raniji vlasnici poklanjali Arhivu. Također, određen broj dokumenata iz zbirke je izdvojen iz raznih drugih fondova Arhiva, jer je prilikom njihovog sređivanja utvrđeno da tamo ne pripadaju ni sadržajno, a ni po porijeklu. Zbirka Varia je do 1969. godine nosila naziv “Zbirka poklona i otkupa”, te su prilikom reorganizacije ove zbirke izdvojene fondovske cjeline i ostavljeni oni dokumenti koji nemaju organsku vezu ili nisu iste provenijencije, kao i neke manje cjeline i dijelovi drugih, manjih, fondova.

Najmanji broj dokumenata u ovoj zbirci datira iz osmanskog perioda, međutim i pored tog relativno malog broja dokumenata i tu možemo naći značajne dokumente kao što su novine “Bosna” iz 1868. godine, zatim izvještaj fra Mije Gujića o stanju katoličikh i ostalih škola upućen carsko-kraljevskom generalnom konzulu za Bosnu i Hercegovinu iz 1871. godine. Među dokumentima iz XIX. stoljeća nalazi se i originalno pismo iz 1829. godine, kojeg je srbijanski jezikoslovac Vuk Stefanović Karadžić pisao slovenskom jezikoslovcu Jerneju Kopitaru, tadašnjem direktoru biblioteke u Beču.

Dolaskom austro-ugarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu dolazi do povećane produkcije građe koja se odnosi na državnu upravu, pa i zbirka ”Varia” sadrži veliki broj dokumenata iz tog perioda. Među njima nalazimo i prve naredbe komandanta austrougarskih okupacionih trupa, generala Filipovića, koje je izdao po ulasku austro-ugarskih trupa u Sarajevo. Iz istog perioda u zbirci “Varia” nalazi se veliki broj dokumenata Gradskog poglavarstva u Sarajevu, pisama, statističkih podataka, rukopisne građe, izvještaja o stanju u Bosni i Hercegovini, tapija o posjedima, izvještaja sa suđenja, sudskih presuda i drugih spisa.

Dokumenti zbirke “Varia” iz perioda Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije, uglavnom se odnose na građu Gradskog poglavarstva u Sarajevu, iako u zbirci nalazimo i političke pamflete, kako protiv vlasti tako i protiv specifičnih stranaka i ličnosti, kao što je slučaj sa pamfletima protiv Jugoslovenske muslimanske organizacije i njenog predsjednika Mehmeda Spahe. Također, u zbirci se nalazi i nekoliko saopštenja ustaške organizacije i njenog poglavnika Ante Pavelića, te veliki broj pisama i dopisnica upućenih bosanskohercegovačkom književniku Aliji Nametku od strane raznih javnih i kulturnih djelatnika tog perioda. Od ostalih dokumenata iz ovog perioda, značajnim se može nazvati i spisak od 111 ljekara koji imaju pravo obavljati privatnu ljekarsku praksu u Sarajevu.

Kada je riječ o dokumentima iz zbirke “Varia” iz perioda tzv. Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945) , uglavnom se radi o izvještajima, proglasima, rezolucijama, te prepiskama. Među tim dokumentima nalazi se i pismo Mustafe Mulalića upućeno muslimanima iz štaba zapovjednika četničkog pokreta Draže Mihailovića, rezolucija istaknutih Muslimana vlastima tzv. NDH, te izvještaj Munira Šahinovića Ekremova upućen poglavniku Anti Paveliću u kojem se govori o teškim prilikama u gradu Sarajevu i o ugroženosti grada od strane komunista. Među dokumentima iz ovog perioda nalazi se i elaborat pod naslovom “Bosna i Hercegovina u II svjetskom ratu”, kojeg je napisao Muhamed Hadžijahić.

Među važnim dokumentima u zbirci su i primjerak lista “Handžar”, koji je izlazio u vrijeme okupacije, zatim novine “Vijesti”, koje su izlazile neposredno pred oslobođenje zemlje u izdanju propagandnog odjeljenja III. korpusa Jugoslovenske armije.

Dokumenti u zbirci “Varia” koji potiču iz vremena Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, tj. nakon oslobođenja zemlje 1945. godine, većinski se odnose na izvještaje, članke i prepisku. Među ostalim, tu je i spisak imanea 3500 Jevreja koji su ubijeni u Sarajevu u toku okupacije, no taj spisak je nepotpun jer je u tom periodu ubijeno oko 7000 sarajevskih Jevreja. Tu je i popis sarajevskih ulica, trgova, čikmi i mostova kojeg je sačinio Kosta Mandić, kao i obilje zanimljive arhivske građe vezane za grad Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu.

Sadržaj zbirke: akti, pisma, rukopisi, knjige, brošure, novinski članci, stare novčanice, biografije, trgovački defteri, kalendari, podsjetnice, dokumenti o rasporedu austrougarske vojske prilikom zauzimanja Bosne i Hercegovine, putne isprave, lutrijski listići, oglasi, ugovori, pozivnice, sudske presude, mišljenja sudskih vještaka, diplome, potrošačke karte i slično.

Jezik i pismo zbirke: bosanski, srpski, hrvatski, njemački, slovenački, francuski, engleski, arapski, turski, hebrejski, latinski, crkvenoslavenski, italijanski, mađarski, poljski, bugarski i češki jezik, latinica, ćirilica i gotica.

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba


Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”


Institut za jezik UNSA i Historijski arhiv Sarajevo potpisali protokol o saradnji

Jučer, 23. marta, u prostorijama Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu održan je sastanak direktora Historijskog arhiva Sarajevo i Instituta za jezik UNSA, Harisa Zaimovića i Jasmina Hodžića, gdje se razgovaralo o okvirnom regulisanju saradnje dvaju institucija radi razmjene iskustava i prakse u oblasti nauke i kulture. Na obostrano zadovoljstvo, Institut za jezik i Historijski arhiv ovom su prilikom potpisali i Protokol o saradnji, na osnovu čega će biti omogućeno buduće zajedničko istraživanje i promoviranje ahivske i rukopisne građe o Bosni i Hercegovini.

Historijski arhiv Sarajevo posjetila delegacija iz Burse

Dana 09. februara 2022. godine Historijski arhiv Sarajevo i njegov direktor Haris Zaimović sa saradnicama ugostio je prijatelje iz grada Burse u Turskoj. Tom prilikom razgovarano je o narednim zajedničkim projektima ova dva grada i njihovih kulturnih institucija. Arhiv su posjetili Fetullah Bingül, generalni menadžer kongresnog kulturnog centra Atatürk Merinos, te koordinator projekta “Bursa – prijestolnica kulture turkijskog svijeta 2022.” i Hüseyin Buran, šef kabineta za kulturu i umjetnost Grada Burse.

Potpisan Protokol o saradnji Arhiva i Orijentalnog instituta

Dana 31 . januara 2022. godine u prostorijama Historijskog arhiva Sarajevo potpisan je protokol o saradnji našeg Arhiva i Orijentalnog instituta u Sarajevu. Ovo je još jedan korak naprijed ka uspostavljanju bliže saradnje Arhiva sa naučnim i kulturnim institucijama radi zajedničkog rada na promociji naše kulturne baštine. Cilj protokola je okvirno regulisanje saradnje dvaju institucija radi razmjene iskustava i prakse u oblasti nauke i kulture, a neke od aktivnosti koje će se realizirati zajedničkim naporima su: zajedničko promoviranje arhivske i rukopisne građe o Bosni iz osmanskog perioda; katalogizacija i obrada osmanskih dokumenata i rukopisa na orijentalnim jezicima, u skladu sa zahtjevima arhivističke struke i modernih tehnologija; razmjena i zajedničko oblikovanje metapodataka o pojedinačnim arhivističkim jedinicama u elektronskim bazama podataka; zajednička saradnju sa trećim institcijama u promociji kulturne baštine a posebno one koja se odnosi na kulturnu historiju Sarajeva kroz stoljeća okviru širih makroprojekata; organiziranje zajedničkih manifestacija: izložbi, skupova, javnih tribina, simpozija i okruglih stolova, itd. Protokol su potpisali direktori ovih institucija: ispred Orijentalnog instituta Adnan Kadrić, a ispred Arhiva Haris Zaimović.

Historijski arhiv Sarajevo član DARIAH konzorcija

Bosna i Hercegovina je od septembra ove godine i zvanično postala punopravnom članicom DARIAH konzorcija. Drago nam je da je i Historijski arhiv Sarajevo dio tima organizacija iz Bosne i Hercegovine, koje će predvođene Univerzitetom Sarajevo kao koordinatorom, sprovoditi DARIAH aktivnosti u našoj zemlji. DARIAH (Digitalna istraživačka infrastruktura za umjetnost i humanističke nauke) ima za cilj poboljšati i podržati digitalno omogućeno istraživanje i poučavanje u umjetničkim i humanističkim naukama. DARIAH spaja pojedinačne najsavremenije digitalne umjetničke i humanističke aktivnosti i njihove rezultate skalira na evropskom nivou. DARIAH djeluje od 2014. godine i trenutno okuplja 20 zemalja članica i nekoliko partnera u šest zemalja koje nisu članice.

Više informacija dostupno na linku: https://www.dariah.eu/2021/09/06/bosnia-and-herzegovina-joins-dariah-as-full-member/

Potpisan Memorandum o saradnji

Dana 12. 10. u Vijećnici – Uredu gradonačelnice Sarajeva – potpisan je Memorandum o saradnji između Grada Sarajeva, Mediacentra Sarajevo i Historijskog arhiva Sarajevo koji se temelji na želji i interesu za saradnjom na planu očuvanja arhivskih fondova Historijskog arhiva Sarajevo i promociji njihovih sadržaja. Zajednički cilj potpisnika je povećati dostupnost sadržaja arhivskih fondova i zbirki, pružanje stručne i tehničke pomoći, digitalizacija i promocija, ali također osnaživanje kapaciteta Olimpijskog muzeja. Sporazum su potpisali u ime Grada Sarajeva gradonačelnica Benjamina Karić, u ime Mediacentra Sarajevo Borislav Kontić te u ime JU Historijski arhiv Sarajevo, direktor Haris Zaimović.

Sastanak delegacija arhiva Republike Turske i Bosne i Hercegovine u Historijskom arhivu Sarajevo

Danas je u Historijskom arhivu Sarajevo održan sastanak na najvišem nivou između delegacija Državnog arhiva Republike Turske na čelu sa generalnim direktorom Ugur Unalom, direktoricom Arhiva Bosne i Hercegovine Danijelom Mrda, njenim zamjenicima Fuadom Ohranovićem i Šimunom Novakovićem, te domaćinom, direktorom Historijskog arhiva Sarajevo, Harisom Zaimovićem. Razgovaralo se o projektima digitalizacije i razmjene digitalnih kopija arhivske građe te unapređenju drugih vidova saradnje. Razgovaralo se i o modalitetima provedbe sporazuma potpisanog na državnom nivou između Državnog arhiva Turske i Arhiva Bosne i Hercegovine koji tretira digitalizaciju dokumenata iz osmanskog perioda u bosanskohercegovačkim arhivima. Najznačajnija građa u tom segmentu jeste građa koja se nalazi u Historijskom arhivu Sarajevo.