U Vijećnici otvorena izložba “Sjećanje na Holokaust kroz dokumente Historijskog arhiva Sarajevo”

Povodom 27. januara, Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust, u sarajevskoj Vijećnici je danas svečano otvorena izložba “Sjećanje na Holokaust kroz dokumente Historijskog arhiva Sarajevo”, autora višeg arhivista Admira Nezirovića i arhivista Armina Džunuzovića.

Izložbu su prigodnim obraćanjem prisutnima otvorili rukovoditeljica Vijećnice Meliha Redžić, v. d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić, viši arhivist Admir Nezirović, te Haris Bašić, zamjenik gradonačenice Sarajeva.

Izložba ima za cilj upoznavanje javnosti sa dešavanjima koja su predstavljala uvod u fizičko istrebljenje Jevreja Sarajeva. Sva stradanja ostala su zabilježena i dokumentovana u građi Historijskog arhiva Sarajevo i predstavljaju jedan od najtamnijih trenutaka ljudske historije u kojem ni djeca nisu bila pošteđena, što dodatno zatamnjuje cijelu priču. Po statistikama, samo sa prostora Sarajeva je u ovom periodu stradalo oko 1308 djece.

V. d. direktorica Arhiva je podsjetila da ove godine naša institucija obilježava 75 godina postojanja i uspješnog rada te da se na ovoj izložbi može vidjeti tek mali dio historijskih izvora koji svjedoče o stradanju Jevreja u Sarajevu za vrijeme Nezavisne države Hrvatske.

Viši arhivist Admir Nezirović je objasnio da su izloženi dokumenti iz arhivskih fondova koji se odnose na stradanje Jevreja Sarajeva od 1941. do 1945. godine.

– Cilj izložbe je da se sjetimo ljudi koji su stradali, da izložba bude opomena da se nešto slično nikada ne desi bilo kome. U našoj zemlji su nakon uspostave tzv. NDH, 10. aprila 1941. godine, Jevreji izloženi različitim fazama dehumanizacije, kroz stavljanje zajednice u diskriminirajuće i ponižavajuće rasno motivisane zakonske okvire, medijsko ismijavanje zajednice, sve do masovnih hapšenja, deportacija i egzekucija kao završnog čina cjelokupnog procesa uništenja. Propaganda je radila punom parom: Jevreji su optuživani za sve loše u svijetu u tom trenutku, a sve u cilju stvaranja imaginarnog neprijatelja društva. I na taj način je javnost pripremana za ono što će se desiti tim ljudima – kazao je Nezirović.

Izložbu će posjetioci Vijećnice moći vidjeti do 1. februara 2023.

(JU HAS, foto: JU HAS)

Drugi o nama:

FENA
Klix.ba

U sklopu manifestacije “Dani Isa-bega Ishakovića” prikazana izložba Historijskog arhiva Sarajevo

U okviru manifestacije “Isa-beg Ishaković 2018”, pored zbornika “Isa-beg Ishaković i njegovo vrijeme”, u sarajevskoj Vijećnici je u petak, 2. marta 2018. predstavljena i izložba Historijskog arhiva Sarajevo “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju”, autora arhivista Velida Jerlagića.

Ranije istog dana upriličena je i simbolična historijska šetnja i posjeta objektima iz Vakufname Isa-bega Ishakovića, osnivača grada Sarajeva: Bentbaša, Baščaršijski trg, Kolobara han i Careva džamiju.

Organizator manifestacije “Isa-beg Ishaković 2018” je Udruženje za zaštitu kulturne baštine Isa-beg Ishaković, uz pokroviteljstvo Gradske uprave i u suradnji sa i Historijskim arhivom Sarajevo i JU Muzej Sarajevo.

Prisutnima su se obratili gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enes Pelidija, predsjednik udruženja “Isa-beg Ishaković” Elvis Pivić, i direktor Historijskog Arhiva Sarajevo Fuad Ohranović.

– Historijski arhiv Sarajevo vezan je za historiju ovog grada i veliko nam je zadovoljstvo da se ove godine kada obilježavamo punih 70 godina rada i djelovanja nalazimo na ovom mjestu, jer bez arhiva i dokumenata nema države, a nema ni historije – kazao je direktor Ohranović.

Vakufnama Isa-bega Ishakovića o osnivanju njegovih zadužbina napisana je 1462. godine, čime je zapravo počelo urbano formiranje gradskog tkiva Sarajeva.