ZAHTJEVI (FORMULARI) ZA ISTRAŽIVANJE ARHIVSKE GRAĐE
| Zemljišno-knjižni ured (DN) | Istraživanje podataka (Obrazovanje, radni staž i ostali podaci) | Bibliotečka građa |
Na osnovu Odluke Upravnog odbora o prodaji motornog vozila Škoda Roomster, broj 02-2541-2/21 od 18.11.2021. godine, JU Historijski arhiv Sarajevo objavljuje Javni oglas o prodaji motornog vozila putem javnog nadmetanja/licitacije.
Tekst oglasa u cjelini sa obrascem za cijenu ponude preuzmite ovdje.
Dana 12. 10. u Vijećnici – Uredu gradonačelnice Sarajeva – potpisan je Memorandum o saradnji između Grada Sarajeva, Mediacentra Sarajevo i Historijskog arhiva Sarajevo koji se temelji na želji i interesu za saradnjom na planu očuvanja arhivskih fondova Historijskog arhiva Sarajevo i promociji njihovih sadržaja. Zajednički cilj potpisnika je povećati dostupnost sadržaja arhivskih fondova i zbirki, pružanje stručne i tehničke pomoći, digitalizacija i promocija, ali također osnaživanje kapaciteta Olimpijskog muzeja. Sporazum su potpisali u ime Grada Sarajeva gradonačelnica Benjamina Karić, u ime Mediacentra Sarajevo Borislav Kontić te u ime JU Historijski arhiv Sarajevo, direktor Haris Zaimović.
Danas je u Historijskom arhivu Sarajevo održan sastanak na najvišem nivou između delegacija Državnog arhiva Republike Turske na čelu sa generalnim direktorom Ugur Unalom, direktoricom Arhiva Bosne i Hercegovine Danijelom Mrda, njenim zamjenicima Fuadom Ohranovićem i Šimunom Novakovićem, te domaćinom, direktorom Historijskog arhiva Sarajevo, Harisom Zaimovićem. Razgovaralo se o projektima digitalizacije i razmjene digitalnih kopija arhivske građe te unapređenju drugih vidova saradnje. Razgovaralo se i o modalitetima provedbe sporazuma potpisanog na državnom nivou između Državnog arhiva Turske i Arhiva Bosne i Hercegovine koji tretira digitalizaciju dokumenata iz osmanskog perioda u bosanskohercegovačkim arhivima. Najznačajnija građa u tom segmentu jeste građa koja se nalazi u Historijskom arhivu Sarajevo.
Vlada Kantona Sarajevo dala je saglasnost na imenovanje direktora Historijskog arhiva Sarajevo Harisa Zaimovića, svojom odlukom od 15. jula 2021. godine, nakon što je provedena konkursna procedura po objavljenom konkursu za direktora. Haris Zaimović bio je v.d. direktora Arhiva od 15. aprila ove godine.
Haris Zaimović rođen je 1979. godine u Sarajevu, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje, a diplomirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za historiju. U Historijskom arhivu Sarajevo radi od 2003. godine gdje je obnašao dužnost rukovodioca Odsjeka za sređivanje i obradu arhivske građe (2010.-11.), dužnost v.d.direktora i direktora Arhiva (2011.-13.), rukovodioca Odsjeka za smještaj, korištenje i tehničku zaštitu arhivske građe i knjižnog fonda (2019.-21).
JU Historijski arhiv Sarajevo, odnosno, delegacija ove Ustanove predvođena v.d. direktorom Harisom Zaimovićem odazvala se pozivu Memorijalnog centra Srebrenica za prisustvovanje zvaničnom otvaranju arhiva Memorijalnog centra Srebrenica koje je održano 9. jula 2021. godine.
Sam program otvaranja Arhiva započeo je u 11.00 sati, a u programu otvaranja obratili su se slijedeći govornici:
-dr. Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica,
-Njegova ekselencija g. Reinout Vos, ambasador Holandije u Bosni i Hercegovini,
-g. Csaba Szilágyi, voditelj programa za ljudska prava / vd glavnog arhivara Arhiva otvorenog društva Vera i Donald Blinken (Budimpešta, Mađarska),
-g. David Rohde, autor knjige „Kraj igre. Izdaja i pad Srebrenice“ /online obraćanje/ (USA),
-gđa. Nataša Kandić, direktorica Fonda za humanitarno pravo (Beograd, Srbija),
-g. Dion van den Berg, vođa tima za Evropu u PAX-u (Holandija).
Moderator programa otvaranja bio je Azir Osmanović.
Misija i cilj osnivanja ovog Arhiva jeste da osnaži ključnu misiju Memorijalnog centra Srebrenica: kreiranje faktografske i kontekstualne, dokumentarne baze i zaštita istine o genocidu u Srebrenici 1995. godine. Pomoći će saradnji između porodica žrtava i uključenih zajednica sa naučnicima i novinarima koji se bave istraživanjem genocida. Od ogromne je važnosti da dokumenti, fotografije, audio-vizuelni zapisi i materijalni ostaci koji svjedoče o genocidu budu sakupljeni i dostupni u Memorijalnom centru Srebrenica kao mjestu zločina. Arhiv će, osim ovoga, nastojati da prikupi kopije postojećih kolekcija od drugih imalaca i da prikupi dodatne izvore i dokumente za istraživanja.
Razvoj Arhiva je zajednički projekat Memorijalnog centra Srebrenica, Blinken OSA – Vera and Donald Blinken Open Society Archives i PAX for Peace (mirovna organizacija iz Holandije).
U okviru ove posjete, delegacija Historijskog arhiva Sarajevo obišla je cijeli kompleks Memorijalnog centra, muzejsku postavku, te aktuelne izložbene postavke povodom ovogodišnjeg obilježavanja genocida u Srebrenici, Potočarima. Također, obišli su i mezarje stradalih, te položili cvijeće kod spomen-obilježja.
Zvanična posjeta delegacije JU Historijski arhiv Sarajevo, resornog Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Arhiva Bosne i Hercegovine Bursi, Republika Turska započela je jučer, 21. juna 2021. godine. Najprije je u gradskoj vijećnici potpisan Memorandum o saradnji između Historijskog arhiva Sarajevo i Akademskog istraživačkog centra grada Burse. Predvodnik naše delegacije, ministar kulture i sporta Samir Avdić i gradonačelnik Burse Alinur Aktaš potpisali su ovaj sporazum. Delegaciju iz Sarajeva činili su još i Haris Zaimović, v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo, Fuad Ohranović, zamjenik direktora Arhiva Bosne i Hercegovine, te Elma Dervišbegović, viši arhivist Historijskog arhiva Sarajevo.
Nakon potpisivanja sporazuma, u auli Akademskog istraživačkog centra grada Burse otvorena je izložba Historijskog arhiva Sarajevo „Bošnjaci – autori književnih djela na orijentalnim jezicima iz Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo“, autora Fuada Ohranovića i Atifa Mušinovića.
Drugog dana posjete, 22. juna 2021. godine, delegaciju iz Sarajeva primio je ambasador Bosne i Hercegovine u Turskoj u bosanskohercegovačkom konzulatu u Bursi, njegova ekselencija Adis Alagić.
Programom posjete predeviđeno je i detaljnije upoznavanje sa radom Akademskog istraživačkog centra u Bursi, susret sa akademicima, te obilazak grada Burse. Posjeta se završava u srijedu, 23. juna 2021. godine.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić posjetila je danas Historijski arhiv Sarajevo. U srdačnom razgovoru sa v.d. direktora Harisom Zaimovićem gradonačelnica se upoznala sa aktuelnostima u ovoj javnoj ustanovi, te obećala potpunu podršku Grada Arhivu u realizaciji projekata koje Arhiv planira u skorijoj budućnosti. Također, predložila je potpisivanje protokola o saradnji između Historijskog arhiva Sarajevo i Grada Sarajeva što će omogućiti kontinuiranu podršku i saradnju Grada i Arhiva.
Danas je u Drugoj gimnaziji u Sarajevu održan inicijalni sastanak predstavnika JU Historijski arhiv Sarajevo i Druge gimnazije. Naime, na poziv Druge gimnazije za saradnju i zajedničke projekte, JU Historijski arhiv Sarajevo na čelu sa v.d. direktora Harisom Zaimovićem, vrlo rado se odazvao. Početna ideja Druge gimnazije jeste uključivanje Arhiva u njihov idejni projekat formiranja školskog muzeja i „kuće znanja“, kao interaktivnog prostora za različite namjene. Pošto Historijski arhiv Sarajevo posjeduje mnoštvo fondova školske provenijencije, pa tako i građu Druge gimnazije, bilo je logično odazvati se ovom pozivu za stručnu podršku i pomoć Arhiva u realizaciji jako zanimljivih i dobro zamišljenih projekata uspješne škole kao što je Druga gimnazija.
Na današnjem sastanku razgovarano je o svim detaljima i modalitetima saradnje, a predstavnike Arhiva, v.d. direktora Harisa Zaimovića i rukovodioca Odsjeka Almiru Alibašić-Fideler ugostili su direktor škole Seid Alibegović, sekretar škole Meliha Kapetanović i profesorica historije Lejla Čaušević. Dogovoreno je da se potpiše zajednički memorandum o saradnji kao osnova za sve dalje zajedničke aktivnosti.
Ovaj sastanak upriličen je na dan 9. juni, Međunarodni dan arhiva upravo zato što je to dan kada arhivske institucije i arhivski djelatnici potvrđuju da svi pripadaju jednom širem međunarodnom krugu, velikoj porodici arhivskih institucija sa istim ciljevima, ali i brojnim izazovima. Arhivi i arhivski djelatnici ne smiju biti samo posmatrači ili biti svedeni na uslužnu djelatnost, nego moraju aktivno učestvovati u kreiranju društva, biti pokretač i partner. Kroz nove saradnje i projekte, moramo „jačati arhiv“ što je i moto ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana arhiva i tim povodom organizovane Međunarodne sedmice arhiva od strane krovne svjetske, arhivske asocijacije ICA-e (Međunarodno arhivsko vijeće), čiji je i Historijski arhiv Sarajevo član. Drago nam je da smo upravo na današnji dan započeli još jednu saradnju koja će doprinijeti jačanju uloge Arhiva u prepoznavanju njegovog značaja u društvenoj zajednici, a posebno kada je to škola kao zajednica za obrazovanje budućih generacija.
Javna ustanova Historijski arhiv Sarajevo,
Na osnovu člana 29. stav (1) Zakona o ustanovama (Sl. list RBiH br. 6/92, 8/93 i 13/94), član 7. stav (1) i člana 8. stav (1) i (2) Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH (Sl. novine FBiH, broj 12/03, 34/03 i 65/13), člana 23. stav (1) Pravila JU Historijski arhiv Sarajevo, broj 02-3642-3/08 od 25.12.2008. godine i 02-801-4/13 od 26.03.2013. godine, te Odluke v.d. Upravnog odbora JU Historijski arhiv Sarajevo, broj 02-1262-2/21 od 07.06.2021. godine, raspisuje
KONKURS
za izbor i imenovanje direktora JU Historijski arhiv Sarajevo
Tekst Odluke i Konkursa dostupan na linku ispod:
Odluka o raspisivanju konkursa za izbor i imenovanje direktora i tekst Konkursa
Kantonalni ministar kulture i sporta Samir Avdić, kao resorni ministar, posjetio je danas JU Historijski arhiv Sarajevo. Ministra je ugostio v.d. direktora Haris Zaimović zajedno sa najbližim saradnicima, a sastanku je prisustvovao i predsjednik v.d. Upravnog odbora Arhiva Asmer Šeta. Tema sastanka bili su aktuelni i dugogodišnji problemi sa kojima se suočava Historijski arhiv Sarajevo, u prvom redu, problem prostornih kapaciteta Arhiva koji su u potpunosti ispunjeni, te se ova Ustanova suočava sa problemom daljeg funkcionisanja u smislu zakonske obaveze prijema novih količina građe. JU Historijski arhiv Sarajevo je ustanova primarnog značaja kada je u pitanju kompletna briga za arhivsku građu, od njenog nastanka, pa sve do preuzimanja one najznačajnije arhivske građe u propisanom roku, a koja nastaje djelovanjem svih javnih, upravnih, sudskih, političkih, obrazovnih, kulturnih i drugih subjekata na području Kantona Sarajevo, što mu je, prema zakonu, teritorijalna nadležnost. U tom smislu, ministar Avdić ponudio je konkretna rješenja na kojima se treba odmah početi raditi kako bi se što prije prevazišao ovaj problem Arhiva.
Osim ovoga, razgovarano je i o drugim važnim pitanjima za Historijski arhiv Sarajevo, za koja je ministar iskazao veliki interes i naglasio da će direktno biti uključen u njihovo što skorije rješavanje, te naglasio potrebu intenzivne saradnje i komunikacije Ustanove sa Ministarstvom.
V.d. direktora Haris Zaimović zahvalio se ministru Avdiću na tome što se odazvao na poziv za posjetu u kratkom roku i na iskazanoj podršci i obećanoj pomoći Arhivu u narednom periodu.
Autor izložbe: Admir Nezirović i Haris Zaimović, viši arhivisti
Digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist
Karta je kodirana slika geografske stvarnosti, koja prikazuje objekte ili svojstva, rezultat je kreativnosti i izbora autora, a oblikovana je za upotrebu kad su prostorni odnosi od najveće važnosti. Radi se o uslovljenom, smanjenom i generaliziranom prikazu Zemljine površine u ravni, odnosno grafičkoj reprezentaciji prostornih odnosa i oblika, koji pri tome zadovoljavaju određene matematičke i geografske uvjete.
Kartografija je disciplina koja se bavi koncepcijom, izradom, širenjem, promicanjem i proučavanjem karata. Riječ je o skupu naučnih disciplina koje se bave izučavanjem geografskih karata, metodama njihove izrade i umnožavanja
kao i postupcima njihovog korištenja. Kartografija je djelatnost koja prikuplja, prerađuje i koristi prostorne informacije te ih vizualizira i kartografski prikazuje. Možemo reči da je to nauka i tehnologija koja se bavi analizom, interpretacijom i komunikacijom prostornih relacija pomoću karata i mapa. Kartografija je staro umijeće, vještina i struka ali kao riječ kartografija se prvi put spominje / pojavljuje uz riječi geografija i horografija izgravirana na jednom geodetskom instrumentu iz 1576. godine.
U vrijeme humanizma i renesanse oživjelo je zanimanje za antički svijet, za njegovu znanost i kulturu, pa tako i za geografiju (zemljopis) i kartografiju. Prevode se i štampaju djela antičkih pisaca, kao što je npr. Ptolomejeva Geografija iz 1513. godine. Otkriće drvoreza, bakroreza i štamparstva uopće odrazilo se na daljnji razvoj kartografskih znanja i izrade karata. Najveći doprinos širenju geografskih saznanja imala su velika geografska otkrića na razmeđi 15. i 16. stoljeća. Uz trgovačke i vojno-pomorske interese koji su pokrenuli velika putovanja, značajan doprinos njihovom uspjehu dala su tehnička otkrića (astrolab, kompas i dr.). Kartografija je sve do početka 19. stoljeća bila gotovo isključivo u okrilju geografije, jer su geografska otkrića bila poticaj za njen razvoj. Termin kartografija, kao pojam
za znanstvenu djelatnost prvi put upotrebljen je 1839. godine.
Prva geografska karta na kojoj se javlja naziv Bosna nastala je 1339. godine a izradio ju je Angelino Dulcert. Prikazi Bosne ponovo se javljaju u 15. stoljeću da bi u 16. stoljeću postali češći i topografski bogatiji. Odnosi Osmanskog i Habsburškog carstva te Mletačke republike utjecali su na daljnji razvoj prikazivanja Bosne i Hercegovine na evropskim geografskim kartama (Kandijski i Bečki rat, Karlovački, Požarevački, Beogradski i Svištovski mir). Habsburška monarhija, kako prije Berlinskog kongresa 1878. godine tako i poslije kada Bosna i Hercegovina ulazi u sastav Austro-Ugarske, pridaje Bosni i Hercegovini veliki značaj zbog vojno-strateških, političkih, ekonomskih i sigurnosnih interesa. Tako da se to itekako odrazilo na prikazivanju naše zemlje na kartama koje su namijenjene za vojne, političke, naučne, saobračajne, ekonomske i turističke svrhe.
ZBIRKA KARATA I PLANOVA HISTORIJSKOG ARHIVA SARAJEVO
Uz Vojni arhiv u Beču (Kriegsarchiv) te Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Historijski arhiv Sarajevo posjeduje, čuva i daje na korištenje za našu zemlju vrlo značajnu i bogatu Zbirku karata i planova. Ova zbirka predstavlja prvoklasan izvor za različite vrste proučavanja i istraživanja prošlosti Bosne i Hercegovine i Sarajeva.
Ovom izložbom Historijski arhiv Sarajevo želi ponovo predstaviti jedan značajan, vrijedan i interesantan fond / zbirku koju posjeduje i čuva. Zbirka karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo ima višestruku vrijednost za grad Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Ona se sastoji od preko 513 karata i planova koji su izrađeni u periodu od 1745. i 2003. godine.
Ova zbirka nastala je otkupom, poklonom i preuzimanjem od pojedinaca i institucija, kao i izdvajanjem iz raznih fondova prilikom njihovog sređivanja i obrade u Historijskom arhivu Sarajevo.
Zbirka karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo sadrži karte, mape i planove koji su nastali u sljedećim periodima:
– period osmanske vladavine (do 1878. godine);
– period austrougarske uprave (1878.-1918.);
– period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije (1918.-1941.);
– period Nezavisne države Hrvastke (1941.-1945.);
– period Socijalističke federativne Republike Jugoslavije (1945.-1991.);
– period postdejtonske nezavisne države Bosne i Hercegovine (od 1996. godine).
Zbirka također ima urađenu kartoteku ulaza, ali samo za 250 karata i planova te ima urađen sumarno-analitički inventar za svih 513 karata, mapa i planova. Ova zbirka sređena je i na način da postoje urađeni inventari za karte, mape i planove koji se odnose na:
– Sarajevo;
– Bosnu i Hercegovinu;
– vojne potrebe i operacije.
U sklopu ove zbirke nalaze se: geografske, historijske, topografske karte, vojni planovi i skice, planovi i karte gradova (največim dijelom Sarajeva), tehnički planovi, geografski i historijski atlasi. Vrijednost ovih karata, mapa i planova višestruka je, kako zbog samog vremena njihovog nastanka, tako i zbog značaja kojeg imaju kao izvor za proučavanje
prošlosti Sarajeva i Bosne i Hercegovine, odnosno prostornog, infrastrukturnog i cestovnog širenja te razvoja organizacije uprave i administrativnog uređenja grada Sarajeva. Na mnogim kartama mogu se čitati neki detalji poput vremena nastanka pojedinih institucija, objekata i građevina u gradu Sarajevu i okolini. Na njima također pratimo razvoj cestovnog i željezničkog saobraćaja u Bosni i Hercegovini i regiji. Karte nam daju uvid u historijat nastanka i promjena imena ulica grada Sarajeva te uvid u mnoge izdavačke, štamparske kuće i kartografske zavode koji su djelovali u Sarajevu i drugim gradovima poput Beča, Zagreba, Beograda itd. Pomoću ovih karata i planova pratimo kvalitetu izrade samih karata te razvoj kartografske tehnike kojom su iste rađene. Mnoge od ovih karata su i raritet. U mnogim slučajevima riječ je o vrlo kvalitetnom i očuvanom materijalu na kojima su štampane ove karte te također o vrlo preciznim i kvalitetnim prikazima bez obzira na vrijeme nastanka istih.
* * *
Ova izložba predstavlja samo dio onoga što u svojoj sehari čuva Historijski arhiv Sarajevo. Radi se o geografskim, topografskim, cestovnim, vojnim, turističkim i drugim kartama, mapama, planovima i nacrtima Sarajeva i okoline, Bosne i Hercegovine, regije i Evrope. One kronološki i tematski prate razvoj grada. Uz karte priloženi su naslovi s oznakama / signaturama kojim su zavedeni u Zbirci karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo. Također je predstavljen historijat promjena naziva ulica u gradu Sarajevu te poneki stari turistički vodič. Ova zbirka definitivno je neprocjenjive vrijednosti, značajan historijski izvor i svjedok vremena.
* * *
UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba
Vlada Kantona Sarajevo dala je saglasnost na imenovanje v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo Harisa Zaimovića, svojom odlukom od 15. aprila 2021. godine. Naime, dosadašnji direktor Arhiva Fuad Ohranović podnio je ostavku na tu funkciju, a nakon imenovanja za zamjenika direktora Arhiva Bosne i Hercegovine.
Haris Zaimović rođen je 1979. godine u Sarajevu, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje, a diplomirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za historiju. U Historijskom arhivu Sarajevo radi od 2003. godine gdje je obnašao dužnost rukovodioca Odsjeka za sređivanje i obradu arhivske građe (2010.-11.), dužnost v.d.direktora i direktora Arhiva (2011.-13.), rukovodioca Odsjeka za smještaj, korištenje i tehničku zaštitu arhivske građe i knjižnog fonda (2019.-21).
Danas je izvršena primopredaja dužnosti između dva direktora, prilikom koje je novi v.d. direktora Haris Zaimović, u svoje ime i u ime kolektiva JU Historijski arhiv Sarajevo poželio kolegi Ohranoviću uspjeh na novoj dužnosti u Arhivu Bosne i Hercegovine.
Ministar Samir Avdić posjetio je Arhiv 17. marta 2021. godine. Domaćin posjete, direktor Arhiva Fuad Ohranović tokom sastanka upoznao je ministra Avdića sa radom Arhiva i vrijednim arhivskim fondovima koje Arhiv čuva. Tokom razgovora tretirani su i problemi u radu ustanova kulture u uvjetima pandemije virusa COVID 19, te problemi i zastoji u radu Arhiva zbog toga što ova ustanova nema Upravnog odbora još od kraja avgusta 2020. godine. Ministar Avdić je izrazio spremnost da se u skorije vrijeme iznađu rješenja kako bi ustanova mogla funkcionisati u punom kapacitetu.
Povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine koji se obilježava 1. marta 2021. godine, danas u 14.00 sati, u Zavičajnom muzeju Visoko, otvorena je izložba „Gradovi Bosne i Hercegovine u Zbirci fotografija i razglednica Historijskog arhiva Sarajevo“ čija je autorica Almira Alibašić-Fideler, viša arhivistica u Historijskom arhivu Sarajevo.
Organizator izložbe je Zavičajni muzej Visoko, koji je uz Grad Visoko, ugostio izložbu, a ista je otvorena uz poštovanje svih epidemioloških mjera.
Historijski arhiv Sarajevo srdačno se zahvaljuje Muzeju na ovom pozivu i prilici za predstavljanje arhivske građe koju Arhiv čuva, a koja je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovakve prilike i služe da se sve ono vrijedno u našoj kulturnoj baštini predstavi širokoj javnosti, a posebno nam je drago što je to ovaj put grad bogate historijske tradicije – Visoko.
Na 21 izložbenom panou prikazano je oko 210 fotografija i razglednica bosanskohercegovačkih gradova iz perioda na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. To je period kada bh gradovi mijenjaju svoj izgled i fizionomiju uslijed novonastalih društveno-političkih okolnosti, odnosno, dolaska Austro-Ugarske Monarhije na ove prostore, a odlaska Osmanskog Carstva. Tako se mogu vidjeti gradovi koji su istovremeno i stari gradovi, i čaršije, i varoši, i kasabe, ali i gradovi u modernom značenju te riječi, kao urbane, kultivirane, naseljene cjeline. Fotografije prikazuju panorame gradova, pojedine njegove dijelove, istaknute ili sasvim obične ulice, važne objekte, njihove ljude. Ove fotografije i razglednice su dokumentarnog tipa, autentični historijski izvori.
Izložba ostaje otvorena za posjetioce do 15. marta 2021. godine, a može se pogledati u izložbenom prostoru Zavičajnog muzeja Visoko, na adresi, ulica Alije Izetbegovića 29, Visoko.
Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da su dostupna četiri naša izdanja u PDF formatu na našoj web stranici. U pitanju su tri knjige Rukopisa Laure Papo Bohorete, te naše izdanje Izdavačka i izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo 1948.-2018.
Izdanja dostupna ovdje.
Tri sveska Rukopisa Laure Papo Bohorete nastala su kao produkt saradnje Historijskog arhiva Sarajevo, Ambasade Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini, te Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Ove knjige Rukopisa predstavljaju digitaliziranu građu našeg fonda Papo Laura Bohoreta – Sarajevo (sign. O-BP-168) koji sadrži originalne rukopise književnih djela Bohorete. Prva knjiga donosi Bohoretine rukopise dramskih djela o običajima, druga, socijalne drame sa naglaskom na ženske portrete i ulogu žene u društvu, te treća njene rukopise eseja, poema, kratkih komada o običajima, te rukopise sefardskih romansi koje je Laura Papo brižljivo prikupila.
Laura Papo Bohoreta (1891- 1942), rođena u Sarajevu, istaknuta je kulturna djelatnica, sefardska spisateljica i prosvjetiteljica, te istinska čuvarica sefardske kulture i jezika. Ugled i popularnost je stekla pozorišnim komadima (dramskim djelima) koje je pisala na ladinu – jeziku sefardskih Jevreja koji su prije gotovo pet stoljeća iz Španije došli u Sarajevo. Svojim spisateljskim radom Laura Papo je sačuvala od zaborava one kulturne tekovine španskih doseljenika koje su s njima živjele, umirale i nestajale.
***
Izdavačka i izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo (1948.-2018.) je publikacija nastala povodom jubileja naše ustanove – 70 godina postojanja i rada JU Historijski arhiv Sarajevo. U njoj je predstavljen prikaz izdavačke i izložbene djelatnosti Arhiva za proteklih 70 godina – kulturno-obrazovni segment rada Arhiva, temeljen na vrijednoj i obimnoj arhivskoj građi koju posjedujemo, a koja je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. U ovih 70 godina, Arhiv je izdao 48 publikacija (inventari, monografije, posebna izdanja, katalozi izložbi), te priredio 70 izložbi. Publikacija sadrži iscrpan uvod o tome kako se razvijala izdavačko-izložbena djelatnost Arhiva, te pregled svih izdanja i izložbi, uz bogat ilustrativni i foto materijal. Refrentno je izdanje koje pruža potpuni uvid u dosadašnji rad Arhiva na ovom polju.
Sva četiri izdanja dostupna su na našoj web stranici, u sekciji Djelatnost, podsekciji Izdavaštvo: http://www.arhivsa.ba/wordpress/?page_id=192
Historijski arhiv Sarajevo danas je bio domaćin studentima Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Odsjeka za historiju. U okviru njihovog nastavnog predmeta Arhivi i historija, pod vodstvom profesora dr. Amira Duranovića održana je prezentacija o Historijskom arhivu Sarajevo koju je pripremila Almira Alibašić-Fideler, viši arhivist. Redovna praksa posjeta studenata Arhivu, na žalost, smanjena je uslijed aktuelnih epidemioloških razloga, pa je tako i ova posjeta održana u “online” formatu, preko Zoom platforme.
Bez obzira na to, studenti su dobili sve osnovne informacije o djelatnosti naše Ustanove, a također su se upoznali sa brojnim primjercima arhivske građe koju Arhiv posjeduje, te na taj način proširili svoja saznanja o kulturnoj baštini našeg grada i zemlje.
Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, 25. novembra 2020. godine JU Historijski arhiv Sarajevo ove godine predstavlja online izložbu „Gradovi Bosne i Hercegovine u Zbirci fotografija i razglednica Historijskog arhiva Sarajevo“. Imajući u vidu složenu epidemiološku situaciju u zemlji Arhiv se odlučio da na ovaj način dadne svoj doprinos u obliježavanju ovog značajnog datuma za našu zemlju. Ova izložba autorice, više arhivistice Almire Alibašić-Fideler, javnosti je predstavljena istim povodom i prošle godine u Muzeju Sarajeva. Nadamo se da će svojim sadržajem, sada u online formatu, izazvati dodatno interesovanje i obogatiti saznanja o našoj građi i Arhivu kao instituciji, kod svih onih koji je pogledaju.
Kako autorica navodi:
„Na 21 izložbenom panou prikazano je oko 210 fotografija i razglednica bosanskohercegovačkih gradova iz perioda na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće, odnosno najvećim dijelom iz perioda Austro-Ugarske Monarhije, sa manjim dijelom fotografija i razglednica iz kasnijeg perioda. To je specifičan period kada b-h gradovi mijenjaju svoju fizionomiju i svojim izgledom prerastaju iz jednog više orijentalnog civilizacijskog i kulturološkog miljea u onaj srednjeevropski, naravo pod uticajem novog Carstva koje osvaja Bosnu i Hercegovinu. To je također i period kada fotografija, pa i razglednica kao mediji – doživljavaju svoj razvoj i zamah u korištenju, kako u smislu popularnog i novog sredstva za pravljenje uspomena, tako i u svrhu stvaranja autentičnog slikovnog dokumenta o prilikama jednog perioda. Na fotografijama i razglednicama na ovoj izložbi mogu se vidjeti bosanskohercegovački gradovi koji su istovremeno i stari gradovi, i čaršije, i varoši i kasabe, ali i gradovi u modernom značenju te riječi, kao urbane, naseljene cjeline sa svim obilježjima kultiviranog naselja. Na izloženim fotografijama i razglednicama možemo vidjeti panorame naših gradova, njihove važne objekte, ulice, pojedine dijelove, a iz kojih onda saznajemo o njihovim ljudima, životima, svakodnevnici, gradnji, kulturnim, upravnim i vjerskim objektima – svemu onome što sačinjava grad kao urbanu jedinicu u vremenu i prostoru. Ove fotografije su napravili pioniri razvoja fotografskog zanata u našoj zemlji, ljudi koji su, iako u službi određene politike koju je Austro-Ugarska tada sprovodila u Bosni i Hercegovini, ipak svojim radom pokazali ono najbolje što se tada dalo prikazati na fotografiji. Neki od tih fotografa su František Franjo Topič, Anton Šedler, Anton Cimolo, da spomenemo samo najpoznatije, a također tu je dosta razglednica poznatih nakladničara toga vremena kao što su: Simon Kattan, Studnička, Halačević u Sarajevu, Pacher i Kisić u Mostaru, Ladislav Wolf u Banjaluci, Adolf Engel u Tuzli, Franjo Lipski u Travniku i mnogi drugi.“
Link za izložbu: http://www.arhivsa.ba/wordpress/?p=4209
Jučer, 12. oktobra 2020. godine, u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u Sarajevu, otvorena je arhivska izložba „75 godina Društva novinara Bosne i Hercegovine“ koju je priredio mr.sc. Fuad Ohranović, viši arhivist. Izložba je nastala u saradnji Arhiva i Društva novinara BiH, a u povodu obilježavanja jubileja – 75. godišnjice postojanja i djelovanja Društva. DNBiH je pravni sljedbenik Udruženja novinara Bosne i Hercegovine osnovanog 11. oktobra 1945. godine, koje je Odlukom Skupštine Udruženja novinara BiH od 8. februara.1994. godine preimenovano u Savez novinara Bosne i Hercegovine, da bi 6. novembra 2004. godine na Osnivačkoj skupštini preimenovano u Društvo novinara Bosne i Hercegovine.
Na izložbi je predstavljeno deset panoa sa arhivskim materijalom koji govore o radu Društva u proteklih 75 godina, a organizirana je pod pokroviteljstvom zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH Denisa Zvizdića, te uz podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Izložbu je otvorio Denis Zvizdić, a prisutnim zvanicama, gostima i predstavnicima diplomatskog kora i medija obratili su se i Dževad Mahmutović, zamjenik ministra za raseljene osobe i izbjeglice BiH, Fuad Ohranović, autor izložbe i direktor JU Historijski arhiv Sarajevo, te Faruk Zupčević, predsjednik Društva novinara BiH. Gospodin Zupčević je u svom obraćanju istakao kako je ponosan što Društvo novinara BiH baštini dugu tradiciju promovirajući osnovne postulate profesije, a to su etičnost, moral, podrška profesiji i vrijednostima novinarstva.
Program otvaranja moderirao je generalni sekretar Društva Fedžad Forto, a izložbu će biti moguće pogledati narednih sedam dana u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Na sjednici Vlade Kantona Sarajevo održanoj 17.9.2020. godine, data je saglasnost za imenovanje mr.sc. Fuada Ohranovića za direktora Historijskog arhiva Sarajevo na mandatni period od četiri godine.
Fuad Ohranović rođen je u Višegradu 1985. godine. Osnovnu i srednju školu- Gazi Husrev-begovu medresu završio je u Sarajevu. Diplomirao 2008. godine na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Naučni stepen magistra nauka stekao je 2014. godine na istom fakultetu.
U Historijskom arhivu Sarajevo radi od 2009. godine. U periodu od 21.4.2016. do 18.7.2019. godine obavljao je dužnost direktora Historijskog arhiva Sarajevo. U periodu od 9.7.2020. do 17.9.2020. godine bio je na poziciji vršioca dužnosti direktora Historijskog arhiva Sarajevo.
Društvo novinara Bosne i Hercegovine i Historijski arhiv Sarajevo, odnosno, njihovi predstavnici – generalni sekretar Društva Fedžad Forto i v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović, potpisali su 10. septembra 2020. godine Memorandum o saradnji koji predstavlja opći okvir za saradnju i omogućava razvoj specifičnih oblika saradnje.
Na žalost, pandemija korona virusa ne jenjava, potreban je stalan oprez! JU Historijski arhiv Sarajevo donio je Krizni plan pripravnosti po kojem se postupa i aktuelnoj situaciji. Isti je dostupan ovdje.
Na prijedlog v.d. Upravnog odbora JU Historijski arhiv Sarajevo, Vlada Kantona Sarajevo je 9. jula 2020. godine imenovala višeg arhivistu mr.sc. Fuada Ohranovića za vršioca dužnosti direktora Arhiva u trajanju od šest mjeseci, odnosno, do završetka konkursne procedure za ovu poziciju i imenovanja novog direktora.
Poništava se Konkurs za izbor i imenovanje direktora od 24.12.2019. godine, objavljen u “Službenim novinama FBiH” – Oglasni dio, broj 98/19 od 27.12.2019. godine i dnevnom listu “Oslobođenje” izdanje od 26.12.2019. godine. Na osnovu člana 29. stav 1. Zakona o ustanovama (Sl. list RBiH br. 6/92, 8/93 i 13/94), član 7. stav 1. i člana 8. stav 1. i 2. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH (Službene novine FBiH, broj 12/03, 34/03 i 65/13), člana 23. stav 1. Pravila JU Historijski arhiv Sarajevo, broj 02-3642-3/08 od 25.12.2008. godine i 02-801-4/13 od 26.03.2013. godine, te Odluke v.d. Upravnog odbora JU Historijski arhiv Sarajevo, broj 02-1037-3/20 od 17.06.2020. godine, objavljuje se ovaj konkurs. Kompletan tekst konkursa dostupan na linku ispod.
JU Historijski arhiv Sarajevo od 18. 5. 2020. godine otvara za korisnike / istraživače svoju čitaonicu i biblioteku. S tim u vezi potrebno je pridržavati se određenih pravila u skladu sa situacijom nastalom pojavom CORONA VIRUSA te uputama Kriznog štaba Civilne zaštite FBIH:
U SKLADU SA ZAKLJUČKOM VLADE KANTONA SARAJEVO broj: 02-04-10994-26.3.1/20 od 30.4.2020. godine
JU HISTORIJSKI ARHIV SARAJEVO VRATIO JE REGULARNO RADNO VRIJEME 8:00 – 16:00 h, POČEVŠI OD 5. MAJA 2020. GODINE.
RAD SA STRANKAMA, ODNOSNO, ZAPRIMANJE I IZDAVANJE REDOVNIH ZAHTJEVA STRANAKA SE NASTAVLJA PUTEM PRIJEMNOG ŠALTERA U UPRAVNOJ ZGRADI ARHIVA NA ADRESI ALIPAŠINA 19, UZ POŠTIVANJE SVIH PREVENTIVNIH MJERA.
SLANJE ZAHTJEVA I DALJE JE POŽELJNO OBAVITI ONLINE PUTEM NAŠEG EMAILA: has@arhivsa.ba, poštom na adresu JU HISTORIJSKI ARHIV SARAJEVO, ALIPAŠINA 19, 71000 SARAJEVO ILI PUTEM FAXA: 033 209 737. NA SNAZI OSTAJE, DO DALJNJEG, OBUSTAVA RADA ČITAONICE JU HAS.
U SKLADU SA USVOJENIM MJERAMA VLADE KS OD 18. 03. 2020.
JU HISTORIJSKI ARHIV SARAJEVO UVODI RADNO VRIJEME
9:00 – 13:00 h
OBAVJEŠTENJE
U SKLADU SA NAREDBOM FEDERALNOG ŠTABA / STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE OD 17. 03. 2020.
JU HISTORIJSKI ARHIV SARAJEVO PRIVREMENO OBUSTAVLJA PRUŽANJE SVOJIH USLUGA: RAD SA STRANKAMA, PRIJEM ZAHTJEVA NA ŠALTERU I PREUZIMANJE OBRAĐENIH ZAHTJEVA OD STRANE STRANAKA.
ZAHTJEVI ĆE SE PRIMATI ISKLJUČIVO ONLINE – PUTEM EMAILA ARHIVA, TAKOĐER POŠTOM I FAKSOM !!!
JU HISTORIJSKI ARHIV SARAJEVO
ALIPAŠINA 19
71 000 SARAJEVO
email: has@arhivsa.ba
fax: 033 209 737
U skladu sa trenutnom epidemiološkom situacijom kada su na snazi mjere i preporuke Kriznog štaba Kantona Sarajevo vezane za borbu i spriječavanje širenja corona virusa (COVID-19) JU Historijski arhiv Sarajevo preduzima određene preventivne mjere:
-Otkazuju se sva ranije zakazana događanja koja uključuju veća okupljanja ljudi;
-Otkazuje se rad sa istraživačima arhivske građe u arhivskoj biblioteci, dakle, ista neće biti dostupna za istraživače koji koriste arhivsku građu do daljnjeg, dok se rad sa građanima na podnošenju i izdavanju zahtjeva iz arhivske građe provodi uz primjenu preventivnih mjera zaštite (korištenje maski, rukavica i dezinfekcionih sredstava pri komunikaciji, ograničavanje broja podnosilaca zahtjeva u isto vrijeme na prijemnom šalateru (po jedno lice));
-Zabranjuje se svim uposlenicima prijem stranaka u kancelarijskim prostorima, bez prethodnih mjera zaštite;
-Preduzimaju se mjere pojačanog higijenskog nadzora, te se svim uposlenicima nalaže korištenje zaštitne opreme (rukavice, maske, korištenje dezinfekcionih sredstava) u radu i komunikaciji sa korisnicima naših usluga;
-Održavanje socijalne distance pri susretima (najmanje jedan metar radi prevencije prenošenja virusa);
-Sve ostale mjere koje su naložene općim preporukama za stanovništvo od strane nadležnih organa.
Sve mjere ostaju na snazi do daljnjeg.
Budimo odgovorni prema sebi i svojoj okolini!
Informacije o arhivskom fondu Javna ustanova Historijski arhiv Sarajevo, među brojnom arhivskom građom proglašenom Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, čuva i arhivski fond “Kotarski šerijatski sud Sarajevo “ (signatura KŠS-534). Ovaj arhivski fond veličine preko 80 dužinskih metara arhivske građe, sadrži ostavinske predmete, smrtovnice, potvrde o punoljetstvu, tapije, zahtjeve za razvod braka, te druge dokumente i predmete iz nadležnosti lokalnih šerijatskih sudova. Uglavnom se radi o predmetima nastalim između 1878. i 1918…. Više
Autor ideje, koncepta, postavke i organizacija: Almira Alibašić-Fideler, viši arhivistDigitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba „Na ovoj izložbi predstavljen je veliki broj fotografija i razglednica koje Historijski arhiv Sarajevo čuva u svojoj… Više
