Historijski arhiv Sarajevo

Ove godine se obilježava 80. godišnjica ZAVNOBIH-a (Zemaljskog antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) koje je održano tokom ratnih okolnosti Drugog svjetskog rata, 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Na ovom, prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a udareni su moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, kao ravnopravne republike unutar jugoslavenske federacije, u svojim historijskim granicama. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943).
Ovaj datum se u modernoj Bosni i Hercegovini obilježava kao Dan državnosti nakon što je Zakonom o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni list R BiH”, broj 9/95), određeno da je 25. novembra Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Više o svemu čitajte u našoj “Priči iz Arhiva”, na linku: http://www.arhivsa.ba/wordpress/?p=6204

Sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine!

Studenti druge godine studija historije sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, predvođeni svojom profesoricom mr. Melisom Forić Plasto posjetili su Arhiv juče, 25. oktobra 2023. godine. Studente je pozdravila direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac i poželjela im dobrodošlicu u ovu ustanovu.

Nakon toga, održano je prigodno predavanje i predstavljanje Arhiva kao institucije, te korisna diskusija o tome koji je djelokrug poslova i zadataka koje osoba nakon završetka studija historije obavlja u instituciji Arhiva. Posjeta Arhivu organizirana je u okviru njihovog nastavnog predmeta gdje se praktično osposobljavaju ili upućuju u praktičan rad u ustanovama gdje su zaposleni historičari. Prezentaciju arhivske djelatnosti i poslova arhivskih stručnjaka studentima su približili viši arhivisti Haris Zaimović, Almira Alibašić-Fideler, te Admir Nezirović. Kroz aktivnu diskusiju u ugodnoj atmosferi, studenti su ponijeli nova saznanja iz Arhiva koja će im pomoći u njihovim radnim zadacima na fakultetu, te svakako saznanja o važnoj baštinskoj instituciji koja se brine o našem pisanom kulturnom naslijeđu.

[Show slideshow]

JU Historijski arhiv Sarajevo učestvovao je na VII Međunarodnom arhivističkom savjetovanju „Kuršumlijska banja 2023“ koje je održano od 11. do 13. oktobra 2023. godine u Srbiji, pod sloganom Arhivi inspirišu. Savjetovanje je organizovalo Arhivističko društvo Srbije, uz pomoć Istorijskog arhiva „Toplice“ iz Prokuplja kao domaćina i Međuopštinskog arhiva Čačak kao partnera, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Srbije. Ispred Historijskog arhiva Sarajevo radove su predstavile Amela Bedaković, mlađi arhivist sa temom Kolo srpskih sestara u Sarajevu i mr.sc. Aleksandra Pijuk-Pejčić, viši arhivist sa temom Patnje Srba u logoru Arad kroz dnevničke zapise Manojla Ilića. Arhivističke konferencije/savjetovanja su prilika za razmjenu iskustava sa kolegama iz struke, sticanje novih saznanja i prezentiranje vlastitith iskustava u radu sa arhivskom građom ili na polju arhivske teorije i prakse.

JU Historijski arhiv Sarajevo je jedan od brojnih partnera multimedijalnog projekta i istoimene izložbe “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne” koja je sinoć, 11. oktobra 2023. godine svečano otvorena u galeriji Collegium artisticum u Sarajevu. Projekat realizira Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta islamske zajednice u Bosni i Herecgovini.

Arhiv učestvuje na način da su eksponati iz naših fondova i zbirki također zastupljeni na izložbi. Naše je zadovoljstvo i obaveza da doprinesemo u ovako značajnim projektima koji imaju za cilj širenje saznanja kroz naučno-istraživačke poduhvate, a u ovom konkretnom slučaju, riječ je o projektu „koji ima za cilj da…javnost upozna s kulturno-civilizacijskim naslijeđem, intelektualnim, obrazovnim i umjetničkim postignućima, moralnim, estetskim i socijalnim vrijednostima i idealima bh. muslimana, duhovnom, kulturnom i civilizacijskom otvorenošću, povezujućim potencijalom, dubokim povijesnim iskustvom pluralnog života, suživota, dijaloga i prožimanja s drugim religijama i religijskim kulturnim tradicijama. Projekat, dakle, treba na vjerodostojan način pokazati kako su bosanski muslimani u svom modernom islamskom identitetu, kulturno-civilizacijskoj i povijesno-duhovnoj vitalnosti i otvorenosti integrirani u moderne evropske demokratske, prosvjetiteljske i humanističke vrijednosti i tokove.“ (Citiranje iz uvodne riječi o izložbi na web stranici projekta, prof. dr. Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IVZ Bosne i Hercegovine)

Otvaranju su prisustvovali najviši vjerski i državni predstavnici svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, predstavnici diplomatskog kora, te javnog života u našoj zemlji, kao i istaknuti umjetnici i stručnjaci. Izložbu je otvorio reis–ul-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović, a prisutnima se obratila i glavna kustosica projekta prof. dr. Aida Abadžić-Hodžić.

Izložba je dostupna za javnost do 18. novembra ove godine, a ulaz je besplatan.

Fotografije preuzete: „Mina“ i FB “Visit Sarajevo”

[Show slideshow]

Danas je direktorica JU Arhiv USK-a Almira Zvirkić posjetila naš Arhiv. Kroz razgovor sa direktoricom Historijskog arhiva Sarajevo Ismetom Džigal-Berkovac i njenim saradnicima razmijenjena su iskustva u radu dvije arhivske institucije, te razmotrene mogućnosti saradnje. Zaključeno je da se glavni problemi arhivskih institucija u našoj zemlji ne razlikuju puno – uvijek su prisutne teme o problematici adekvatnog smještaja arhivske građe i nemoći arhiva da riješe ovaj važan problem bez saradnje i pomoći nadležnih vlasti. Naša nastojanja ka rješavanju problema u tom pravcu se svakako nastavljaju.

Na BHRT emitovan je kratki dokumentarni prikaz o našem Arhivu, kao dio serijala emisija Blago naslijeđa. Ovaj serijal predstavlja institucije iz cijele Bosne i Hercegovine koje pohranjuju, štite i prezentiraju kulturnu baštinu naše zemlje. Historijski arhiv Sarajevo već 75 godina aktivno prikuplja, čuva, sređuje, obrađuje, publikuje, prezentira i daje na korištenje arhivsku građu kao primarni historijski izvor i kulturnu baštinu naše zemlje. Film je sniman u produkciji Tim System Media House za BHRT. Zahvalni smo na saradnji i prilici za predstavljanje.

Film je dostupan na linku: https://www.youtube.com/watch?v=x_5N2QrZKxI&t=985s

Ove godine Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” obilježava značajan jubilej – 120 godina od osnivanja. Tim povodom, 28. septembra ove godine je u Narodnom pozorištu u Sarajevu održan Jubilarni svečani koncert kao kruna važne godišnjice ove najstarije i temeljne organizacije kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačke kulturne matice i svjetske kulturne zajednice bošnjačkog naroda, s tradicijom od 1903. godine.

Visoki pokrovitelj obilježavanja jubileja i Jubilarnog svečanog koncerta bio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine NJ. E. dr. Denis Bećirović.

Uz druge sadržaje uz ovaj koncert, posjetioci su bili u mogućnosti vidjeti i prigodnu izložbu koju je pripremio viši arhivist Haris Zaimović iz Historijskog arhiva Sarajevo kao partnerske institucije i jednog od pokrovitelja obilježavanja ovog jubileja. Izložba nosi naziv “Bošnjačka zajednica kulture ‘Preporod’: 120 godina za sreću doma i naroda”. Na izložbi je, kroz arhivsku građu, prezentirano djelovanje “Preporoda” od osnivanja, kroz djelovanje društava “Gajret” i “Narodna uzdanica” kao pravnih prethodnika i preteča današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.

[Show slideshow]

Arhiv su danas posjetili predstavnici Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka koje je dočekala direktorica Ismeta Džigal-Berkovac sa saradnicima. Direktor Instituta dr. Ferid Dautović, te njegovi saradnici dr. Elvir Duranović i dr. Sumeja Ljevaković-Subašić priredili su ovu posjetu Arhivu s ciljem upoznavanja dvije institucije i dogovaranja mogućih obllika saradnje. Direktorica Arhiva predstavila je ustanovu, dok su njeni saradnici prezentirali arhivsku građu koju čuvamo, te koja može biti predmet istraživanja i interesovanja Instituta. Uz međusobnu razmjenu iskustava, te obostranu razmjenu stručnih izdanja, posjeta je završena u ugodnoj atmosferi, sa najavom dalje saradnje koja će se formalizirati potpisivanjem sporazuma o saradnji.

U okviru obilježavanja 31. godišnjice stradanja Vijećnice 25. augusta je u sarajevskoj Vijećnici otvorena arhivska izložba „Vijećnica u fondovima i zbirkama Historijskog arhiva Sarajevo“ autora Saše Beltrama.

Izložbom se kroz arhivske dokumente, nacrte, fotografije, novinske isječke i slično prezentira život ove reprezentativne građevine od planova za izgradnju iz austrougarskog perioda kada je i sagrađena, kao kuće Gradskog poglavarstva grada Sarajeva za čiju namjenu je i sagrađena, perioda nakon 1951. godine kada je u Vijećnici bila smještena Narodna biblioteka NRBiH, kada je također Vijećnica bila utočište mnogim drugim institucijama kulture, između ostalog i Historijskom arhivu Sarajevo, koji je nakon svog osnivanja 1948. godine za kratko vrijeme bio smješten upravo u dvije tavanske prostorije u Vijećnici, preko prikaza njenog „zlatnog doba“ kroz fotografije sa Olimpijade 1984. godine, nezaboravnih studentskih dana u čitaonici Vijećnice, a onda njena destrukcija barbarskim činom spaljivanja zgrade i bibliotečkog blaga u njoj, pa sve do njene obnove i rekonstrukcije, te svečanog otvaranja 2014. godine.

Podsjećamo, u noći sa 25. na 26. august 1992. godine desio se jedan od najvećih zločina na uništavanju kulturno-historijskog blaga naše zemlje kada je sa agresorskih položaja oko Sarajeva, granatirana i spaljena sarajevska Vijećnica, koja je tada služila kao Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine. Nepovratno je uništeno pisano blago od preko dva miliona knjiga, časopisa, periodike, neprocjenjivih rukopisa i rijetkih knjiga, ukupno oko 80% bibliotečkog fonda, a ujedno je razoren i ovaj objekat rijetke arhitektonske ljepote. Na opću radost Vijećnica je obnovljena i ponovo otvorena 2014. godine, međutim, šteta nastala na gubitku historijskog blaga nikada ne može biti nadoknađena.

Na predstavljanju ovogodišnjeg programa obilježavanja stradanja Vijećnice prisutnima, kao i brojnim predstavnicima medija obratili su se, ispred JP Sarajevo Meliha Redžić, isperd Arhiva direktorica Ismeta Džigal-Berkovac, te autor arhivske izložbe Saša Beltram.

JU Historijski arhiv Sarajevo i naša izložba dio je organizacije programa obilježavanja stradanja Vijećnice pripremljen u saradnji sa JP Sarajevo, kojima se ovom prilikom zahvaljujemo na saradnji i prilici da se predstavimo ovim značajnim povodom.

Osim toga, drago nam je da su se arhivski eksponati našli i kao dio obogaćene stalne izložbene postavke „Vijećnica“, kao jedinstvenog historijsko-muzejskog prostora koji je također danas predstavljen brojnim medijima i otvoren za javnost.

Arhivska izložba će biti dostupna u Vijećnici do 31. augusta.

[Show slideshow]

JU Historijski arhiv Sarajevo pridružuje se obilježavanju godišnjice stradanja sarajevske Vijećnice. Gradska vijećnica, kao jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini, zapaljena je u noći sa 25. na 26. august prije trideset jednu godinu.

31. godišnjica od stradanja sarajevske Vijećnice obilježit će se:

otvaranjem obnovljene stalne izložbene postavke „Vijećnica“, jedinstvenim historijsko-muzejskim prostorom i građom, izložbom fotografija autora Rikard Larme, kojima će se obogatiti sadržaj za posjetioce, te posebnom izložbom „Vijećnica u fondovima i zbirkama Historijskog arhiva Sarajevo“ autora Saše Beltrama, u saradnji sa JU Historijski arhiv Sarajevo,

u petak, 25. augusta, u 10 sati – aula Gradske vijećnice.

Pored navedenih izložbi, u svečanom salonu posjetioci će moći ponovo pogledati i izložbu fotografija Almina Zrne „Edo Murtić – Gdje su riječi nedostatne“.

U znak sjećanja na stradanje Vijećnice, dva miliona izgorjelih knjiga, kao sinonim kulturocida i bibliocida,

25. i 26. augusta, 2023. godine, ulaz u Vijećnicu je besplatan u radnom vremenu od 9 do 17 sati, kada će posjetioci moći pogledati pomenute izložbene postavke.