Zbirke i fondovi na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, kao i na bosanskom pisani arapskim pismom – uglavnom je riječ o fondovima i zbirkama koje su nastale u osmanskom periodu povijesti Bosne i Hercegovine ili je početak njihovog stvaranja u tom periodu.
BIBLIOTEKA ARHIVA
Bibltoteka HAS-a sadrži veliki broj djela iz naučnih oblasti: filozofije, sociologije, politike, uprave, političke historije, potitičke ekonomije, prosvjete, etnografije, geografije, heraldike, arhivistike, arheologije, paleografije, te historije kulture, srednjeg i novog vijeka, Evrope, južnoslavenskih naroda, Narodnooslobodilačkog rata itd...
PRIČE IZ ARHIVA
Kroz zanimljive priloge iz arhivske građe predstavljamo detalje iz prošlosti glavnog grada Bosne i Hercegovine...
ZBIRKA KARATA I PLANOVA
Uz Vojni arhiv u Beču i Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH u Sarajevu, Historijski arhiv Sarajevo posjeduje, čuva i daje na korištenje za našu zemlju vrlo značajnu i bogatu Zbirku karata i planova. Ova zbirka predstavlja prvoklasan izvor za različite vrste proučavanja i istraživanja prošlosti BiH i Sarajeva.Izložba povodom 75. godišnjice Društva novinara BiH
Kako i šta istraživati u Historijskom arhivu Sarajevo? Zanima Vas prošlost Sarajeva, stara periodika ili vam je jednostavno potreban prijepis nekog dokumenta?
Historijski arhiv Sarajevo osnovan je 3. maja 1948., sa zadatkom da sakuplja, sređuje, čuva i omogućava korištenje arhivske građe o prošlosti Sarajeva.
Obavijest o polaganju arhivističkog ispita | Obavještavaju se zainteresovani da će se polaganje arhivističkog ispita održati u četvrtak, 17. juna 2021. godine u 16:15h, u Historijskom arhivu Sarajevo, ul. Alipašina 19., Sarajevo. Zainteresovani kandidati obavezni su podnijeti prijavu za polaganje arhivističkog ispita najkasnije do 03. juna 2021. godine. Više...
ZAHTJEVI (FORMULARI) ZA ISTRAŽIVANJE ARHIVSKE GRAĐE
Ministar Samir Avdić posjetio je Arhiv 17. marta 2021. godine. Domaćin posjete, direktor Arhiva Fuad Ohranović tokom sastanka upoznao je ministra Avdića sa radom Arhiva i vrijednim arhivskim fondovima koje Arhiv čuva. Tokom razgovora tretirani su i problemi u radu ustanova kulture u uvjetima pandemije virusa COVID 19, te problemi i zastoji u radu Arhiva zbog toga što ova ustanova nema Upravnog odbora još od kraja avgusta 2020. godine. Ministar Avdić je izrazio spremnost da se u skorije vrijeme iznađu rješenja kako bi ustanova mogla funkcionisati u punom kapacitetu.
Povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine koji se obilježava 1. marta 2021. godine, danas u 14.00 sati, u Zavičajnom muzeju Visoko, otvorena je izložba „Gradovi Bosne i Hercegovine u Zbirci fotografija i razglednica Historijskog arhiva Sarajevo“ čija je autorica Almira Alibašić-Fideler, viša arhivistica u Historijskom arhivu Sarajevo.
Organizator izložbe je Zavičajni muzej Visoko, koji je uz Grad Visoko, ugostio izložbu, a ista je otvorena uz poštovanje svih epidemioloških mjera.
Historijski arhiv Sarajevo srdačno se zahvaljuje Muzeju na ovom pozivu i prilici za predstavljanje arhivske građe koju Arhiv čuva, a koja je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovakve prilike i služe da se sve ono vrijedno u našoj kulturnoj baštini predstavi širokoj javnosti, a posebno nam je drago što je to ovaj put grad bogate historijske tradicije – Visoko.
Na 21 izložbenom panou prikazano je oko 210 fotografija i razglednica bosanskohercegovačkih gradova iz perioda na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. To je period kada bh gradovi mijenjaju svoj izgled i fizionomiju uslijed novonastalih društveno-političkih okolnosti, odnosno, dolaska Austro-Ugarske Monarhije na ove prostore, a odlaska Osmanskog Carstva. Tako se mogu vidjeti gradovi koji su istovremeno i stari gradovi, i čaršije, i varoši, i kasabe, ali i gradovi u modernom značenju te riječi, kao urbane, kultivirane, naseljene cjeline. Fotografije prikazuju panorame gradova, pojedine njegove dijelove, istaknute ili sasvim obične ulice, važne objekte, njihove ljude. Ove fotografije i razglednice su dokumentarnog tipa, autentični historijski izvori.
Izložba ostaje otvorena za posjetioce do 15. marta 2021. godine, a može se pogledati u izložbenom prostoru Zavičajnog muzeja Visoko, na adresi, ulica Alije Izetbegovića 29, Visoko.
Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da su dostupna četiri naša izdanja u PDF formatu na našoj web stranici. U pitanju su tri knjige Rukopisa Laure Papo Bohorete, te naše izdanje Izdavačka i izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo 1948.-2018.
Tri sveska Rukopisa Laure Papo Bohorete nastala su kao produkt saradnje Historijskog arhiva Sarajevo, Ambasade Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini, te Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Ove knjige Rukopisa predstavljaju digitaliziranu građu našeg fonda Papo Laura Bohoreta – Sarajevo (sign. O-BP-168) koji sadrži originalne rukopise književnih djela Bohorete. Prva knjiga donosi Bohoretine rukopise dramskih djela o običajima, druga, socijalne drame sa naglaskom na ženske portrete i ulogu žene u društvu, te treća njene rukopise eseja, poema, kratkih komada o običajima, te rukopise sefardskih romansi koje je Laura Papo brižljivo prikupila.
Laura Papo Bohoreta (1891- 1942), rođena u Sarajevu, istaknuta je kulturna djelatnica, sefardska spisateljica i prosvjetiteljica, te istinska čuvarica sefardske kulture i jezika. Ugled i popularnost je stekla pozorišnim komadima (dramskim djelima) koje je pisala na ladinu – jeziku sefardskih Jevreja koji su prije gotovo pet stoljeća iz Španije došli u Sarajevo. Svojim spisateljskim radom Laura Papo je sačuvala od zaborava one kulturne tekovine španskih doseljenika koje su s njima živjele, umirale i nestajale.
***
Izdavačka i izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo (1948.-2018.) je publikacija nastala povodom jubileja naše ustanove – 70 godina postojanja i rada JU Historijski arhiv Sarajevo. U njoj je predstavljen prikaz izdavačke i izložbene djelatnosti Arhiva za proteklih 70 godina – kulturno-obrazovni segment rada Arhiva, temeljen na vrijednoj i obimnoj arhivskoj građi koju posjedujemo, a koja je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. U ovih 70 godina, Arhiv je izdao 48 publikacija (inventari, monografije, posebna izdanja, katalozi izložbi), te priredio 70 izložbi. Publikacija sadrži iscrpan uvod o tome kako se razvijala izdavačko-izložbena djelatnost Arhiva, te pregled svih izdanja i izložbi, uz bogat ilustrativni i foto materijal. Refrentno je izdanje koje pruža potpuni uvid u dosadašnji rad Arhiva na ovom polju.
Historijski arhiv Sarajevo danas je bio domaćin studentima Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Odsjeka za historiju. U okviru njihovog nastavnog predmeta Arhivi i historija, pod vodstvom profesora dr. Amira Duranovića održana je prezentacija o Historijskom arhivu Sarajevo koju je pripremila Almira Alibašić-Fideler, viši arhivist. Redovna praksa posjeta studenata Arhivu, na žalost, smanjena je uslijed aktuelnih epidemioloških razloga, pa je tako i ova posjeta održana u “online” formatu, preko Zoom platforme.
Bez obzira na to, studenti su dobili sve osnovne informacije o djelatnosti naše Ustanove, a također su se upoznali sa brojnim primjercima arhivske građe koju Arhiv posjeduje, te na taj način proširili svoja saznanja o kulturnoj baštini našeg grada i zemlje.
Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, 25. novembra 2020. godine JU Historijski arhiv Sarajevo ove godine predstavlja online izložbu „Gradovi Bosne i Hercegovine u Zbirci fotografija i razglednica Historijskog arhiva Sarajevo“. Imajući u vidu složenu epidemiološku situaciju u zemlji Arhiv se odlučio da na ovaj način dadne svoj doprinos u obliježavanju ovog značajnog datuma za našu zemlju. Ova izložba autorice, više arhivistice Almire Alibašić-Fideler, javnosti je predstavljena istim povodom i prošle godine u Muzeju Sarajeva. Nadamo se da će svojim sadržajem, sada u online formatu, izazvati dodatno interesovanje i obogatiti saznanja o našoj građi i Arhivu kao instituciji, kod svih onih koji je pogledaju.
Kako autorica navodi:
„Na 21 izložbenom panou prikazano je oko 210 fotografija i razglednica bosanskohercegovačkih gradova iz perioda na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće, odnosno najvećim dijelom iz perioda Austro-Ugarske Monarhije, sa manjim dijelom fotografija i razglednica iz kasnijeg perioda. To je specifičan period kada b-h gradovi mijenjaju svoju fizionomiju i svojim izgledom prerastaju iz jednog više orijentalnog civilizacijskog i kulturološkog miljea u onaj srednjeevropski, naravo pod uticajem novog Carstva koje osvaja Bosnu i Hercegovinu. To je također i period kada fotografija, pa i razglednica kao mediji – doživljavaju svoj razvoj i zamah u korištenju, kako u smislu popularnog i novog sredstva za pravljenje uspomena, tako i u svrhu stvaranja autentičnog slikovnog dokumenta o prilikama jednog perioda. Na fotografijama i razglednicama na ovoj izložbi mogu se vidjeti bosanskohercegovački gradovi koji su istovremeno i stari gradovi, i čaršije, i varoši i kasabe, ali i gradovi u modernom značenju te riječi, kao urbane, naseljene cjeline sa svim obilježjima kultiviranog naselja. Na izloženim fotografijama i razglednicama možemo vidjeti panorame naših gradova, njihove važne objekte, ulice, pojedine dijelove, a iz kojih onda saznajemo o njihovim ljudima, životima, svakodnevnici, gradnji, kulturnim, upravnim i vjerskim objektima – svemu onome što sačinjava grad kao urbanu jedinicu u vremenu i prostoru. Ove fotografije su napravili pioniri razvoja fotografskog zanata u našoj zemlji, ljudi koji su, iako u službi određene politike koju je Austro-Ugarska tada sprovodila u Bosni i Hercegovini, ipak svojim radom pokazali ono najbolje što se tada dalo prikazati na fotografiji. Neki od tih fotografa su František Franjo Topič, Anton Šedler, Anton Cimolo, da spomenemo samo najpoznatije, a također tu je dosta razglednica poznatih nakladničara toga vremena kao što su: Simon Kattan, Studnička, Halačević u Sarajevu, Pacher i Kisić u Mostaru, Ladislav Wolf u Banjaluci, Adolf Engel u Tuzli, Franjo Lipski u Travniku i mnogi drugi.“
Jučer, 12. oktobra 2020. godine, u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u Sarajevu, otvorena je arhivska izložba „75 godina Društva novinara Bosne i Hercegovine“ koju je priredio mr.sc. Fuad Ohranović, viši arhivist. Izložba je nastala u saradnji Arhiva i Društva novinara BiH, a u povodu obilježavanja jubileja – 75. godišnjice postojanja i djelovanja Društva. DNBiH je pravni sljedbenik Udruženja novinara Bosne i Hercegovine osnovanog 11. oktobra 1945. godine, koje je Odlukom Skupštine Udruženja novinara BiH od 8. februara.1994. godine preimenovano u Savez novinara Bosne i Hercegovine, da bi 6. novembra 2004. godine na Osnivačkoj skupštini preimenovano u Društvo novinara Bosne i Hercegovine.
Na izložbi je predstavljeno deset panoa sa arhivskim materijalom koji govore o radu Društva u proteklih 75 godina, a organizirana je pod pokroviteljstvom zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH Denisa Zvizdića, te uz podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Izložbu je otvorio Denis Zvizdić, a prisutnim zvanicama, gostima i predstavnicima diplomatskog kora i medija obratili su se i Dževad Mahmutović, zamjenik ministra za raseljene osobe i izbjeglice BiH, Fuad Ohranović, autor izložbe i direktor JU Historijski arhiv Sarajevo, te Faruk Zupčević, predsjednik Društva novinara BiH. Gospodin Zupčević je u svom obraćanju istakao kako je ponosan što Društvo novinara BiH baštini dugu tradiciju promovirajući osnovne postulate profesije, a to su etičnost, moral, podrška profesiji i vrijednostima novinarstva.
Program otvaranja moderirao je generalni sekretar Društva Fedžad Forto, a izložbu će biti moguće pogledati narednih sedam dana u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Na sjednici Vlade Kantona Sarajevo održanoj 17.9.2020. godine, data je saglasnost za imenovanje mr.sc. Fuada Ohranovića za direktora Historijskog arhiva Sarajevo na mandatni period od četiri godine.
Fuad Ohranović rođen je u Višegradu 1985. godine. Osnovnu i srednju školu- Gazi Husrev-begovu medresu završio je u Sarajevu. Diplomirao 2008. godine na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Naučni stepen magistra nauka stekao je 2014. godine na istom fakultetu.
U Historijskom arhivu Sarajevo radi od 2009. godine. U periodu od 21.4.2016. do 18.7.2019. godine obavljao je dužnost direktora Historijskog arhiva Sarajevo. U periodu od 9.7.2020. do 17.9.2020. godine bio je na poziciji vršioca dužnosti direktora Historijskog arhiva Sarajevo.
Društvo novinara Bosne i Hercegovine i Historijski arhiv Sarajevo, odnosno, njihovi predstavnici – generalni sekretar Društva Fedžad Forto i v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović, potpisali su 10. septembra 2020. godine Memorandum o saradnji koji predstavlja opći okvir za saradnju i omogućava razvoj specifičnih oblika saradnje.
Na žalost, pandemija korona virusa ne jenjava, potreban je stalan oprez! JU Historijski arhiv Sarajevo donio je Krizni plan pripravnosti po kojem se postupa i aktuelnoj situaciji. Isti je dostupan ovdje.
Na prijedlog v.d. Upravnog odbora JU Historijski arhiv Sarajevo, Vlada Kantona Sarajevo je 9. jula 2020. godine imenovala višeg arhivistu mr.sc. Fuada Ohranovića za vršioca dužnosti direktora Arhiva u trajanju od šest mjeseci, odnosno, do završetka konkursne procedure za ovu poziciju i imenovanja novog direktora.
Poništava se Konkurs za izbor i imenovanje direktora od 24.12.2019. godine, objavljen u “Službenim novinama FBiH” – Oglasni dio, broj 98/19 od 27.12.2019. godine i dnevnom listu “Oslobođenje” izdanje od 26.12.2019. godine. Na osnovu člana 29. stav 1. Zakona o ustanovama (Sl. list RBiH br. 6/92, 8/93 i 13/94), član 7. stav 1. i člana 8. stav 1. i 2. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH (Službene novine FBiH, broj 12/03, 34/03 i 65/13), člana 23. stav 1. Pravila JU Historijski arhiv Sarajevo, broj 02-3642-3/08 od 25.12.2008. godine i 02-801-4/13 od 26.03.2013. godine, te Odluke v.d. Upravnog odbora JU Historijski arhiv Sarajevo, broj 02-1037-3/20 od 17.06.2020. godine, objavljuje se ovaj konkurs. Kompletan tekst konkursa dostupan na linku ispod.
JU Historijski arhiv Sarajevo od 18. 5. 2020. godine otvara za korisnike / istraživače svoju čitaonicu i biblioteku. S tim u vezi potrebno je pridržavati se određenih pravila u skladu sa situacijom nastalom pojavom CORONA VIRUSA te uputama Kriznog štaba Civilne zaštite FBIH:
Obzirom da s novonastalom situacijom u čitaonicu može ući samo jedan istraživač, isti će unaprijed dogovarati termine (dan, satnicu i potrebno vrijeme korištenja čitaonice).
Svi korisnici čitaonice dužni su nositi masku i rukavice te se pridržavati protokola JU Historijski arhiv Sarajevo prilikom ulaska u zgradu Arhiva.
Istraživač će sjediti na mjestu koje mu se odredi od strane voditelja biblioteke.
Istraživačima je dozvoljeno unošenje svojih laptopa i tableta koje će koristiti u svrhu svojih istraživanja.
Zahtjevi za istraživanje i korištenje arhivske građe u čitaonici popunjavat će se minimalno jedan dan unaprijed, online, putem mail adrese Arhiva has@arhivsa.ba, naslovljen sa „Korištenje biblioteke/čitaonice HAS-a“.
U SKLADU SA ZAKLJUČKOM VLADE KANTONA SARAJEVO broj: 02-04-10994-26.3.1/20 od 30.4.2020. godine
JU HISTORIJSKI ARHIV SARAJEVO VRATIO JE REGULARNO RADNO VRIJEME 8:00 – 16:00 h, POČEVŠI OD 5. MAJA 2020. GODINE.
RAD SA STRANKAMA, ODNOSNO, ZAPRIMANJE I IZDAVANJE REDOVNIH ZAHTJEVA STRANAKA SE NASTAVLJA PUTEM PRIJEMNOG ŠALTERA U UPRAVNOJ ZGRADI ARHIVA NA ADRESI ALIPAŠINA 19, UZ POŠTIVANJE SVIH PREVENTIVNIH MJERA.
SLANJE ZAHTJEVA I DALJE JE POŽELJNO OBAVITI ONLINE PUTEM NAŠEG EMAILA: has@arhivsa.ba, poštom na adresu JU HISTORIJSKI ARHIV SARAJEVO, ALIPAŠINA 19, 71000 SARAJEVO ILI PUTEM FAXA: 033 209 737. NA SNAZI OSTAJE, DO DALJNJEG, OBUSTAVA RADA ČITAONICE JU HAS.
U
SKLADU SA NAREDBOM FEDERALNOG ŠTABA / STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE OD 17. 03. 2020.
JU
HISTORIJSKI ARHIV SARAJEVO PRIVREMENO OBUSTAVLJA PRUŽANJE SVOJIH USLUGA: RAD SA
STRANKAMA, PRIJEM ZAHTJEVA NA ŠALTERU I PREUZIMANJE OBRAĐENIH ZAHTJEVA OD
STRANE STRANAKA.
ZAHTJEVI
ĆE SE PRIMATI ISKLJUČIVO ONLINE – PUTEM EMAILA ARHIVA, TAKOĐER POŠTOM I FAKSOM
!!!
U skladu sa trenutnom epidemiološkom situacijom kada su
na snazi mjere i preporuke Kriznog štaba Kantona Sarajevo vezane za borbu i
spriječavanje širenja corona virusa (COVID-19) JU Historijski arhiv Sarajevo
preduzima određene preventivne mjere:
-Otkazuju se sva ranije zakazana događanja koja uključuju
veća okupljanja ljudi;
-Otkazuje se rad sa istraživačima arhivske građe u
arhivskoj biblioteci, dakle, ista neće biti dostupna za istraživače koji
koriste arhivsku građu do daljnjeg, dok se rad sa građanima na podnošenju i
izdavanju zahtjeva iz arhivske građe provodi uz primjenu preventivnih mjera
zaštite (korištenje maski, rukavica i dezinfekcionih sredstava pri
komunikaciji, ograničavanje broja podnosilaca zahtjeva u isto vrijeme na
prijemnom šalateru (po jedno lice));
-Zabranjuje se svim uposlenicima prijem stranaka u
kancelarijskim prostorima, bez prethodnih mjera zaštite;
-Preduzimaju se mjere pojačanog higijenskog nadzora, te
se svim uposlenicima nalaže korištenje zaštitne opreme (rukavice, maske,
korištenje dezinfekcionih sredstava) u radu i komunikaciji sa korisnicima naših
usluga;
-Održavanje socijalne distance pri susretima (najmanje
jedan metar radi prevencije prenošenja virusa);
-Sve ostale mjere koje su naložene općim preporukama za
stanovništvo od strane nadležnih organa.
Autor ideje, koncepta, postavke i organizacija: Almira Alibašić-Fideler, viši arhivistDigitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba „Na ovoj izložbi predstavljen je veliki broj fotografija i razglednica koje Historijski arhiv Sarajevo čuva u svojoj… Više
Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu” Više
