Održana promocija četvrtog sveska “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa”

U ponedjeljak, 19. februara 2024. godine u Sarajevu, u prostorijama Bošnjačkog instituta promovisano je novo izdanje Historijskog arhiva Sarajevo: Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, IV svezak, u stručnoj obradi prof. dr. Ahmeda Zildžića.

Ovo je četvrti i ujedno zadnji svezak kojim se zaokružuje sada već decenijski projekat katalogizacije rukopisa koji se čuvaju u Orijentalnoj zbirci Historijskog arhiva Sarajevo.

Četvrti svezak Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa u stručnoj obradi i pripremi prof. dr. Ahmeda Zildžića obuhvatio je 108 rukopisa, 115 fragmenata rukopisa i 128 štampanih knjiga iz fonda Hadži Sinanove tekije, kao jedinstvenog fonda derviških materijala neke tekije u Bosni i Hercegovini. Dokumenti i materijali koji danas čine fond Hadži Sinanova tekija u okviru Orijentalne zbirke Historijskig arhiva Sarajevo, preuzeti su u Arhiv 1959. godine. Silahdar Mustafa-pašina tekija, ili kod nas poznata pod imenom Hadži Sinanova tekija izgrađena je sredinom 17. stoljeća za potrebe kadirijskog derviškog reda i od tada do danas odigrala je važnu ulogu u kulturnom, društvenom i duhovnom životu grada i zemlje. Iz fonda se naročito izdvaja rukopis pod oznakom RS-1: silsila (lanac) prenošenja duhovnih autoriteta sufizma od vremena Poslanika islama Muhameda a.s. do prve polovice 19. stoljeća kada je ista predata zvorničkom šejhu kadirijskog reda šejhu Mehmedu. Ovaj dokument je značajan i po svojim fizičkim karakteristikama, jer se radi o devet metara dugom svitku posebne umjetničke izvedbe. Najstariji prepis u fondu je prvo djelo u medžmui – zbirci tekstova iz gramatike, RS-64, Kitāb al-Misbāh, koji je prepisan u mjesecu ševvalu 899/jula 1494. godine.

Na promociji su govorili mr. Osman Lavić, dr. Lejla Gazić, dr. sc. Aladin Husić, a kratko se obratila i direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac, te autor Kataloga prof. dr. Ahmed Zildžić. Svi promotori su istakli značaj orijentalnih rukopisa kao kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, a u tom kontekstu i značaj Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo, kao izrazito značajne po sadržaju i količini na nivou naše zemlje, a koja je sada, sa ovim sveskom konačno i u cijelosti katalogizirana i dostupna svim istraživačima.

Promociju je moderirala Elma Dervišbegović, viša arhivistica u Historijskom arhivu Sarajevo. Srdačno se zahvaljujemo prof. dr. Ahmedu Zildžiću, svim učesnicima promocije, te svima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj događaj. Također, zahvaljujemo se i Bošnjačkom institutu na pomoći u organizaciji promocije.

Foto: HAS

Najava promocije novog izdanja: “Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa”, svezak IV

Izuzetno nam je zadovoljstvo i čast obavijestiti Vas da će u ponedjeljak, 19. februara 2024. godine u 13:00h Bošnjačkom institutu – Fondacija Adila Zulfikarpašića (Mula Mustafe Bašeskije 21, Sarajevo) u organizaciji Historijskog arhiva Sarajevo i Bošnjačkog instituta – Fondacija Adila Zulfikarpašić, biti održana promocija posebnog izdanja Historijskog arhiva Sarajevo “Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“ IV svezak, kojeg je naučno obradio i pripremio prof. dr. Ahmed Zildžić. Svi zanteresirani su dobro došli na promociju!

Izložba: 12 DANA KADA SMO BILI CENTAR SVIJETA – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu

Dan prije 40. godišnjice od zvaničnog otvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, 7. februara 2024. godine, javnosti je predstavljena nova izložba JU Historijski arhiv Sarajevo kojom smo željeli dati svoj doprinos manifestaciji obilježavanja ovogodišnjeg olimpijskog jubileja za grad Sarajevo – 40. godišnjice ZOI održanih u Sarajevu 1984. godine – ZOI koje su proglašene najbolje organiziranim do tada. Izložba nosi naziv “12 DANA KADA SMO BILI CENTAR SVIJETA – 40. godina od XIV ZOI u Sarajevu”, a njeni autori su arhivist, Armin Džunuzović i viši arhivist, Admir Nezirović.

Na otvaranju izložbe prisutnima su se obratili direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, direktorica JU Gradski muzeji – Olimpijskog muzeja Sarajevo Senka Ibrišimbegovic, te jedan od autora izložbe Armin Džunuzović.

“XIV zimske olimpijske igre održane su u Sarajevu u periodu od 8. do 19. februara 1984. godine. Bile su to prve zimske olimpijske igre održane u jednoj državi socijalizma na kojima su učestvovali takmičari iz tada oba politička bloka. Na Igrama je u šest sportova nastupilo ukupno 1.272 takmičara iz 49 zemalja. A po ocjenama označene su kao jedne od najbolje organizovanih zimskih olimpijskih igara u historiji. Izbor Sarajeva za grada domaćina XIV zimskih olimpijskih igara objavljen je 18. maja 1978. tokom 80. sjednice Međunarodnog olimpijskog komiteta u Atini. Gradovi protivkandidati bili su japanski Sapporo i švedski Göteborg. Nakon drugog kruga glasanja Sarajevo je većinom glasova dobilo organizaciju. Ovo je ujedno bila i prilika da Sarajevo sa svojim planinama ispravi do tada negativan imidž „grada atentata“ koji ga je pratio još sa početka 20. stoljeća.

Plan i priprema za organizaciju XIV ZOI može se pratiti i dvije godine prije dobijanja organizacije kada se težilo uređenju i modernizaciji grada, odnosno, iznalaženju političkog lobija kako bi tadašnja država SFRJ stala kao podrška iza Sarajeva na putu borbe za osvajanje organizacije zimske Olimpijade.

Skupština grada Sarajeva kao zakonodavno tijelo Grada bila je vodeća sprega u toj borbi, pa se tako kroz dokumente i građu koja je pohranjena u Historijskom arhivu Sarajevo iz jednog posebnog diskursa mogu pratiti napori i aktivnosti na ostvarenju onoga što danas nazivamo sarajevskom Olimijadom 1984. godine.

Ova izložba samo je mali doprinos u cilju očuvanja sjećanja na sarajevske zimske Olimpijske igre1984. godine, na uložene napore institucija i ljudi, na događaje i Sarajevo koje je zaista tih 12 dana bilo centar svijeta.“

(Iz opisa izložbe)

JU Historijski arhiv Sarajevo se zahvaljuje Ministarstvu kulture i sporta KS, Olimpijskom muzeju Sarajevo, Olimpijskom komitetu Bosne i Hercegovine, kao i Turističkoj zajednici KS koji su pomogli u organizaciji ovog događaja.

Izlozba ce biti dostupna od 7. do 29. februara u prostoru Olimpijskog muzeja Sarajevo.

Foto: HAS i Visit Sarajevo

 

Arhiv predstavio novu izložbu “Miloš Miladinović – projektant, arhitekt, graditelj”

Svoju jubilarnu, 75. godinu postojanja i djelovanja Arhiv je danas, 28. decembra 2023. godine zaokružio predstavljajuci javnosti novu izložbu “Gospodin Miloš Miladinović – projektant, arhitekt, graditelj” pripremljenu u saradnji sa SPKD „Prosvjeta“ koji su nam ljubazno ustupili svoje prostorije za postavku izložbe. Autori izložbe su viši arhivisti Haris Zaimović i Saša Beltram.

Miloš Miladinović (1876-1934) jedan je od rijetkih domaćih bosansko-hercegovačkih neimara za vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini, kada su to, uz rijetke izuzetke, uglavnom bili doseljenici iz zemalja Austro-Ugarske monarhije. Rođen 1876. godine u Donjem Vakufu, sin sveštenika-učitelja i učiteljice, svoje obrazovanje stekao je u Sarajevu gdje je završio Srednju tehničku školu 1897. godine, a dodatno se školovao i u Beču. U Sarajevu je osnovao „Preduzeće za građevine i tehnički biro za planove, arhitekturu, procjene, itd.“, te je na osnovu svojih kvalifikacija i koncesije austrougarske zemaljske uprave u Bosni i Hercegovini i kasnije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, imao neograničeno pravo projektovanja. Projektovao je u Sarajevu zgradu SPKD „Prosvjeta“ 1910. godine, palatu Srpsko-pravoslavne crkvenoškolske opštine, zgradu Josefa Zadika Danona u ulicama Koševo i Alekse Šantića, trokatnicu Gavre Gašića u ulici Branilaca grada i mnoge druge zgrade. Kao kuriozitet, izložba otkriva da je upravo Miloš Miladinović projektovao stambeni objekat za sarajevsku trgovačku porodicu Ilić, u ulici Alifakovac, kao jednu od značajnijih izvedbi tzv. bosanskog sloga. Miloš Miladinović bio je ugledni i uvaženi građanin grada Sarajeva, aktivan u njegovom javnom životu, te je biran i u Gradsko vijeće grada Sarajeva.

Sama izložba, kako njeni autori navode:”… ima za cilj napraviti značajan iskorak u odnosu na ono što je zapisano u dosijeu fonda pod oznakom MM-383 te otvoriti vrata istraživačima i potaknuti ih na istraživanje i oživljavanje lika i djela ovog uglađenog građanina i graditelja, čovjeka koji je svojim radom i društvenim angažmanom Bosancima i Hercegovcima, srpskom narodu u Bosni i Hercegovini, te ponajviše gradu Sarajevu i njegovim građanima, ostavio značajan graditeljski opus. Miloš Miladinović je nezaobilazni dio mozaika razvoja urbanog i građanskog duha, te gradske kulture Sarajeva. Stoga je ovo ujedno i prilika da se na devedesetu godišnjicu njegove smrti sjetimo ovog čovjeka i na jedan skroman način zahvalimo mu na onome što je iza sebe ostavio…”

Na otvaranju izložbe prisutnima su se obratili direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, predsjednik “Prosvjete” Nedeljko Masleša, predsjednik Upravnog odbora “Prosvjete” Dejan Garić, te jedan od autora izložbe Haris Zaimović.

JU Historijski arhiv Sarajevo se zahvaljuje SPKD „Prosvjeta“ na saradnji, a posebna zahvala ide članovima porodice Miloša Miladinovića za pomoć prilikom istraživanja i pripreme materijala za izložbu, te ustupanja porodicnih uspomena.

Foto: JU HAS

Drugi o nama: Fena

Promocija izdanja – „MEMOARI Jelice Belović-Bernadzikowske (Ljube T. Daničić)“

JU Historijski arhiv Sarajevo uspješno privodi kraju još jednu godinu, za nas jubilarnu – 75. godišnjicu postojanja i djelovanja Arhiva, i to na najbolji način – okončanjem još jednog uspješnog saradničkog projekta. Naime, jučer, 21. decembra 2023. godine u Sarajevu, u prostorijama Rektorata Univerziteta u Sarajevu promovirana je knjiga Memoari Jelice Belović Bernadžikowski (Ljube T. Daničić) čiji su urednici Enes S. Omerović (Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu) i Tomas Jacek Lis (Jagelonski univerzitet iz Krakova u Poljskoj), a koja je objavljena kao peta publikacija u okviru edicije Memoari Instituta za historiju. Knjiga je nastala na temelju ličnog fonda Jelice Belović-Bernadzikowske koji se čuva u JU Historijski arhiv Sarajevo pod signaturnom oznakom HAS,O-BJ-86. Rezultat dvogodišnje saradnje ove tri uključene institucije je upravo pomenuto izdanje, koje će obogatiti izdavački opus kako Instituta, tako i Arhiva, koji su ujedno izdavači ove publikacije. Štampanje knjige su podržali Jagelonski univerzitet iz Krakova u Poljskoj i Fondacija za izdavaštvo Sarajevo.

Memoari Jelice Belović Bernadzikowski predstavlja tekst rukopisa koji se već godinama čuva u Historijskom arhivu u Sarajevu, u okviru fonda Belović-Bernadzikowski Jelica, vremenskog raspona 1893.-1909. godine. Građa u fondu predstavlja samo jedan fragment iz inače bogatog stvaralačkog opusa Jelice Belović, a o čemu svakako više saznajemo iščitavajući njene memoare. Urednici su napravili transkripciju teksta od četiri stotine stranica, te cjelokupan tekst priredili za štampu. Knjiga je dodatno obogaćena nizom stručnih napomena koje su priložene na kraju teksta a u kojima su opisane manje poznate riječi, ličnosti ali i donijeti prevodi dijelova rukopisa koji su napisani na njemačkom, poljskom, mađarskom, engleskom, talijanskom, francuskom i latinskom jeziku.

Jelica Belović – Bernadzikowska je bila učiteljica, etnologinja, književnica i novinarka, koja je živjela i djelovala na prelazu iz 19. u 20. stoljeće u brojnim gradovima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije (Vojvodine). Njen rad je prelazio ove granice pa je nerijetko pisala i objavljivala van južnoslavenskog prostora, širom Evrope, što joj je uveliko olakšavala i činjenica da je govorila i pisala na deset jezika. Istraživanje arhivske građe o ovoj izuzetnoj ženi pokazuje da je njen životni put i opus bio izvanredan te da će bez sumnje i sjećanja koja su zabilježena u njenim Memoarima biti od posebne važnosti.

Knjigu su promovirale i o značaju i sadržaju Memoara na promociji su govorile prof. dr. Amila Kasumović (Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za historiju), dr. Sonja M. Dujmović (Institut za historiju – Univerziteta u Sarajevu) i dr. Aida Ličina Ramić (Institut za historiju – Univerziteta u Sarajevu). Prisutnima su se obratili i urednici zbornika Enes S. Omerović (Institut za historiju – Univerziteta u Sarajevu) i Tomas Jacek Lis, kao i direktori Instituta g. Sedad Bešlija i Arhiva gđa. Ismeta Džigal-Berkovac.

Za sve zainteresovane, knjiga je dostupna u Institutu za historiju – Univerziteta u Sarajevu, kao i u JU Historijski arhiv Sarajevo.

Poziv na promociju

Srdačno Vas pozivamo na promociju knjige nastale na osnovu ličnog fonda iz našeg Arhiva: Belović – Bernadžikovski Jelica – Sarajevo (sign. O-BJ-86).

Jelica Belović-Bernadžikovska (1870-1946), bila je pedagog i folklorista. U arhivskom fondu je sačuvan mali dio iz inače bogatog stvaralačkog opusa i djelatnosti Jelice Belović-Bernadžikovske, koja je od 1894. do 1907. bila profesorica Trgovačke škole u Sarajevu, a zatim dvije godine upraviteljica Više djevojačke škole u Banjaluci. U fondu je posebno interesantan njen autobiografski rukopis.

80. godišnjica ZAVNOBIH-a: 25. novembar 1943. – 25. novembar 2023.

Ove godine se obilježava 80. godišnjica ZAVNOBIH-a (Zemaljskog antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) koje je održano tokom ratnih okolnosti Drugog svjetskog rata, 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Na ovom, prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a udareni su moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, kao ravnopravne republike unutar jugoslavenske federacije, u svojim historijskim granicama. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943).
Ovaj datum se u modernoj Bosni i Hercegovini obilježava kao Dan državnosti nakon što je Zakonom o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni list R BiH”, broj 9/95), određeno da je 25. novembra Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Više o svemu čitajte u našoj “Priči iz Arhiva”, na linku: http://www.arhivsa.ba/wordpress/?p=6204

Sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine!

Studenti historije posjetili Historijski arhiv Sarajevo

Studenti druge godine studija historije sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, predvođeni svojom profesoricom mr. Melisom Forić Plasto posjetili su Arhiv juče, 25. oktobra 2023. godine. Studente je pozdravila direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac i poželjela im dobrodošlicu u ovu ustanovu.

Nakon toga, održano je prigodno predavanje i predstavljanje Arhiva kao institucije, te korisna diskusija o tome koji je djelokrug poslova i zadataka koje osoba nakon završetka studija historije obavlja u instituciji Arhiva. Posjeta Arhivu organizirana je u okviru njihovog nastavnog predmeta gdje se praktično osposobljavaju ili upućuju u praktičan rad u ustanovama gdje su zaposleni historičari. Prezentaciju arhivske djelatnosti i poslova arhivskih stručnjaka studentima su približili viši arhivisti Haris Zaimović, Almira Alibašić-Fideler, te Admir Nezirović. Kroz aktivnu diskusiju u ugodnoj atmosferi, studenti su ponijeli nova saznanja iz Arhiva koja će im pomoći u njihovim radnim zadacima na fakultetu, te svakako saznanja o važnoj baštinskoj instituciji koja se brine o našem pisanom kulturnom naslijeđu.

Historijski arhiv Sarajevo na Savjetovanju u Srbiji

JU Historijski arhiv Sarajevo učestvovao je na VII Međunarodnom arhivističkom savjetovanju „Kuršumlijska banja 2023“ koje je održano od 11. do 13. oktobra 2023. godine u Srbiji, pod sloganom Arhivi inspirišu. Savjetovanje je organizovalo Arhivističko društvo Srbije, uz pomoć Istorijskog arhiva „Toplice“ iz Prokuplja kao domaćina i Međuopštinskog arhiva Čačak kao partnera, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Srbije. Ispred Historijskog arhiva Sarajevo radove su predstavile Amela Bedaković, mlađi arhivist sa temom Kolo srpskih sestara u Sarajevu i mr.sc. Aleksandra Pijuk-Pejčić, viši arhivist sa temom Patnje Srba u logoru Arad kroz dnevničke zapise Manojla Ilića. Arhivističke konferencije/savjetovanja su prilika za razmjenu iskustava sa kolegama iz struke, sticanje novih saznanja i prezentiranje vlastitith iskustava u radu sa arhivskom građom ili na polju arhivske teorije i prakse.

Učešće Arhiva u izložbi “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne”

JU Historijski arhiv Sarajevo je jedan od brojnih partnera multimedijalnog projekta i istoimene izložbe “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne” koja je sinoć, 11. oktobra 2023. godine svečano otvorena u galeriji Collegium artisticum u Sarajevu. Projekat realizira Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta islamske zajednice u Bosni i Herecgovini.

Arhiv učestvuje na način da su eksponati iz naših fondova i zbirki također zastupljeni na izložbi. Naše je zadovoljstvo i obaveza da doprinesemo u ovako značajnim projektima koji imaju za cilj širenje saznanja kroz naučno-istraživačke poduhvate, a u ovom konkretnom slučaju, riječ je o projektu „koji ima za cilj da…javnost upozna s kulturno-civilizacijskim naslijeđem, intelektualnim, obrazovnim i umjetničkim postignućima, moralnim, estetskim i socijalnim vrijednostima i idealima bh. muslimana, duhovnom, kulturnom i civilizacijskom otvorenošću, povezujućim potencijalom, dubokim povijesnim iskustvom pluralnog života, suživota, dijaloga i prožimanja s drugim religijama i religijskim kulturnim tradicijama. Projekat, dakle, treba na vjerodostojan način pokazati kako su bosanski muslimani u svom modernom islamskom identitetu, kulturno-civilizacijskoj i povijesno-duhovnoj vitalnosti i otvorenosti integrirani u moderne evropske demokratske, prosvjetiteljske i humanističke vrijednosti i tokove.“ (Citiranje iz uvodne riječi o izložbi na web stranici projekta, prof. dr. Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IVZ Bosne i Hercegovine)

Otvaranju su prisustvovali najviši vjerski i državni predstavnici svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, predstavnici diplomatskog kora, te javnog života u našoj zemlji, kao i istaknuti umjetnici i stručnjaci. Izložbu je otvorio reis–ul-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović, a prisutnima se obratila i glavna kustosica projekta prof. dr. Aida Abadžić-Hodžić.

Izložba je dostupna za javnost do 18. novembra ove godine, a ulaz je besplatan.

Fotografije preuzete: „Mina“ i FB “Visit Sarajevo”

Direktorica Arhiva Unsko-sanskog kantona posjetila Arhiv

Danas je direktorica JU Arhiv USK-a Almira Zvirkić posjetila naš Arhiv. Kroz razgovor sa direktoricom Historijskog arhiva Sarajevo Ismetom Džigal-Berkovac i njenim saradnicima razmijenjena su iskustva u radu dvije arhivske institucije, te razmotrene mogućnosti saradnje. Zaključeno je da se glavni problemi arhivskih institucija u našoj zemlji ne razlikuju puno – uvijek su prisutne teme o problematici adekvatnog smještaja arhivske građe i nemoći arhiva da riješe ovaj važan problem bez saradnje i pomoći nadležnih vlasti. Naša nastojanja ka rješavanju problema u tom pravcu se svakako nastavljaju.

Blago naslijeđa – Historijski arhiv Sarajevo

Na BHRT emitovan je kratki dokumentarni prikaz o našem Arhivu, kao dio serijala emisija Blago naslijeđa. Ovaj serijal predstavlja institucije iz cijele Bosne i Hercegovine koje pohranjuju, štite i prezentiraju kulturnu baštinu naše zemlje. Historijski arhiv Sarajevo već 75 godina aktivno prikuplja, čuva, sređuje, obrađuje, publikuje, prezentira i daje na korištenje arhivsku građu kao primarni historijski izvor i kulturnu baštinu naše zemlje. Film je sniman u produkciji Tim System Media House za BHRT. Zahvalni smo na saradnji i prilici za predstavljanje.

Film je dostupan na linku: https://www.youtube.com/watch?v=x_5N2QrZKxI&t=985s

Arhivska izložba uz jubilej “Preporoda”

Ove godine Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” obilježava značajan jubilej – 120 godina od osnivanja. Tim povodom, 28. septembra ove godine je u Narodnom pozorištu u Sarajevu održan Jubilarni svečani koncert kao kruna važne godišnjice ove najstarije i temeljne organizacije kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačke kulturne matice i svjetske kulturne zajednice bošnjačkog naroda, s tradicijom od 1903. godine.

Visoki pokrovitelj obilježavanja jubileja i Jubilarnog svečanog koncerta bio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine NJ. E. dr. Denis Bećirović.

Uz druge sadržaje uz ovaj koncert, posjetioci su bili u mogućnosti vidjeti i prigodnu izložbu koju je pripremio viši arhivist Haris Zaimović iz Historijskog arhiva Sarajevo kao partnerske institucije i jednog od pokrovitelja obilježavanja ovog jubileja. Izložba nosi naziv “Bošnjačka zajednica kulture ‘Preporod’: 120 godina za sreću doma i naroda”. Na izložbi je, kroz arhivsku građu, prezentirano djelovanje “Preporoda” od osnivanja, kroz djelovanje društava “Gajret” i “Narodna uzdanica” kao pravnih prethodnika i preteča današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.

Arhiv posjetili predstavnici Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka

Arhiv su danas posjetili predstavnici Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka koje je dočekala direktorica Ismeta Džigal-Berkovac sa saradnicima. Direktor Instituta dr. Ferid Dautović, te njegovi saradnici dr. Elvir Duranović i dr. Sumeja Ljevaković-Subašić priredili su ovu posjetu Arhivu s ciljem upoznavanja dvije institucije i dogovaranja mogućih obllika saradnje. Direktorica Arhiva predstavila je ustanovu, dok su njeni saradnici prezentirali arhivsku građu koju čuvamo, te koja može biti predmet istraživanja i interesovanja Instituta. Uz međusobnu razmjenu iskustava, te obostranu razmjenu stručnih izdanja, posjeta je završena u ugodnoj atmosferi, sa najavom dalje saradnje koja će se formalizirati potpisivanjem sporazuma o saradnji.

Otvorena arhivska izložba u Vijećnici

U okviru obilježavanja 31. godišnjice stradanja Vijećnice 25. augusta je u sarajevskoj Vijećnici otvorena arhivska izložba „Vijećnica u fondovima i zbirkama Historijskog arhiva Sarajevo“ autora Saše Beltrama.

Izložbom se kroz arhivske dokumente, nacrte, fotografije, novinske isječke i slično prezentira život ove reprezentativne građevine od planova za izgradnju iz austrougarskog perioda kada je i sagrađena, kao kuće Gradskog poglavarstva grada Sarajeva za čiju namjenu je i sagrađena, perioda nakon 1951. godine kada je u Vijećnici bila smještena Narodna biblioteka NRBiH, kada je također Vijećnica bila utočište mnogim drugim institucijama kulture, između ostalog i Historijskom arhivu Sarajevo, koji je nakon svog osnivanja 1948. godine za kratko vrijeme bio smješten upravo u dvije tavanske prostorije u Vijećnici, preko prikaza njenog „zlatnog doba“ kroz fotografije sa Olimpijade 1984. godine, nezaboravnih studentskih dana u čitaonici Vijećnice, a onda njena destrukcija barbarskim činom spaljivanja zgrade i bibliotečkog blaga u njoj, pa sve do njene obnove i rekonstrukcije, te svečanog otvaranja 2014. godine.

Podsjećamo, u noći sa 25. na 26. august 1992. godine desio se jedan od najvećih zločina na uništavanju kulturno-historijskog blaga naše zemlje kada je sa agresorskih položaja oko Sarajeva, granatirana i spaljena sarajevska Vijećnica, koja je tada služila kao Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine. Nepovratno je uništeno pisano blago od preko dva miliona knjiga, časopisa, periodike, neprocjenjivih rukopisa i rijetkih knjiga, ukupno oko 80% bibliotečkog fonda, a ujedno je razoren i ovaj objekat rijetke arhitektonske ljepote. Na opću radost Vijećnica je obnovljena i ponovo otvorena 2014. godine, međutim, šteta nastala na gubitku historijskog blaga nikada ne može biti nadoknađena.

Na predstavljanju ovogodišnjeg programa obilježavanja stradanja Vijećnice prisutnima, kao i brojnim predstavnicima medija obratili su se, ispred JP Sarajevo Meliha Redžić, isperd Arhiva direktorica Ismeta Džigal-Berkovac, te autor arhivske izložbe Saša Beltram.

JU Historijski arhiv Sarajevo i naša izložba dio je organizacije programa obilježavanja stradanja Vijećnice pripremljen u saradnji sa JP Sarajevo, kojima se ovom prilikom zahvaljujemo na saradnji i prilici da se predstavimo ovim značajnim povodom.

Osim toga, drago nam je da su se arhivski eksponati našli i kao dio obogaćene stalne izložbene postavke „Vijećnica“, kao jedinstvenog historijsko-muzejskog prostora koji je također danas predstavljen brojnim medijima i otvoren za javnost.

Arhivska izložba će biti dostupna u Vijećnici do 31. augusta.

31 godina od stradanja sarajevske Vijećnice

JU Historijski arhiv Sarajevo pridružuje se obilježavanju godišnjice stradanja sarajevske Vijećnice. Gradska vijećnica, kao jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini, zapaljena je u noći sa 25. na 26. august prije trideset jednu godinu.

31. godišnjica od stradanja sarajevske Vijećnice obilježit će se:

otvaranjem obnovljene stalne izložbene postavke „Vijećnica“, jedinstvenim historijsko-muzejskim prostorom i građom, izložbom fotografija autora Rikard Larme, kojima će se obogatiti sadržaj za posjetioce, te posebnom izložbom „Vijećnica u fondovima i zbirkama Historijskog arhiva Sarajevo“ autora Saše Beltrama, u saradnji sa JU Historijski arhiv Sarajevo,

u petak, 25. augusta, u 10 sati – aula Gradske vijećnice.

Pored navedenih izložbi, u svečanom salonu posjetioci će moći ponovo pogledati i izložbu fotografija Almina Zrne „Edo Murtić – Gdje su riječi nedostatne“.

U znak sjećanja na stradanje Vijećnice, dva miliona izgorjelih knjiga, kao sinonim kulturocida i bibliocida,

25. i 26. augusta, 2023. godine, ulaz u Vijećnicu je besplatan u radnom vremenu od 9 do 17 sati, kada će posjetioci moći pogledati pomenute izložbene postavke.

80. godišnjica ZAVNOBIH-a: 25. novembar 1943. – 25. novembar 2023.

Ove godine se obilježava 80. godišnjica ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine). Na taj dan 1943. godine, u Mrkonjić Gradu održano je prvo zasjedanje ovog Vijeća koje je bilo najviši državni organ antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata i nosilac bosansko-hercegovačke državnosti. Predsjednik Vijeća je bio Vojislav Kecmanović. Na ovom, prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a udareni su moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, kao ravnopravne republike unutar… Više