Historijski arhiv Sarajevo

Vrlo rano Arhiv formira i biblioteku preuzimanjem jednog dijela bivše opštinske biblioteke, a u njoj, između ostalog, možemo naći raritetne knjige o Bosni pisane latinicom ili goticom, na latinskom, italijanskom, njemačkom i našem jeziku nastale u periodu od XVI do XIX vijeka, a štampane u Rimu, Veneciji, Beču, Zagrebu, ali i publikacije štampane u Vilajetskoj štampariji od 1867-1870, kao i vrlo bogatu zbirku periodike od 1850. godine i niz vrlo vrijednih knjiga stručnog i općekulturnog značaja.

Iz bogatog bibliotečkog fonda mogu se izdvojiti: 

• Specilegium observationum historicogeofraphicarum de Bosniae regno hungarici quondam juris. Occasione armorum caesareorum hoc ano MDCCXXXVII in Bosniam motorum. Štampana 1737. u štampariji - Buartsi.
• Zemljopis i poviestnica Bosne od Slavoljuba Bošnjaka (Ivana Franje Jukića). Zagreb, 1851. godine.
• Maximilian Schimek’s POLITISCHE GESCHICHTE DES KÖNGREICHS Bosnien und Rama, vom Jahre 867 bis 1741., Wien, 1787.
• Časopis iz vremena Osmanskog carstva: Bosanski prijatelj, Zagreb 1850-1870;
• Iz doba Austro-Ugarske monarhije: Bosansko-Hercegovačke novine, izdanje iz 1880 i 1881. godine;
• Period Kraljevine  Jugoslavije: Narodno jedinstvo, Sarajevo 1918. do 1941. godine.
• Iz perioda nakon II svjetskog rata: novine „OSLOBOĐENJE“ Sarajevo.

Postavljanjem na mjesto direktora Arhiva Hamida Dizdara (1951.) dolazi do većeg priliva fondova i posebno razvoja biblioteke, koja u narednih petnaestak godina prerasta u jednu zavidnu specijaliziranu biblioteku kakvu nemaju ni mnoge naučne institucije srodnog karaktera.

Arhiv je krajem druge decenije postojanja u svojoj biblioteci posjedovao oko 20.000 naslova knjiga, časopisa, novina.

Ovakav zavidan priliv znalački odabranih bibliotečkih jedinica učinjen je putem poklona, kupovinom u antikvarnicama i knjižarama, otkupom od privatnih lica i pretplatom na časopise i novine.

Sve ovo omogućilo je da se Arhiv svrsta u institucije koje su primale tzv. "obavezni primjerak", što je dodatno obogatilo bibliotečki fond.

Tako je biblioteka iz jedne planirane referalne zbirke prerasla u jednu istinsku specijaliziranu biblioteku identičnu onima u naučno-istraživačkim institutima.

Vrlo bogat bibliotečki fond uslovio je reviziju nakon čega se prilazi odabranijem prilivu bibliotečke građe.To je značilo nabavku literature prvenstveno iz oblasti arhivistike i srodnih disciplina: historije, pomoćnih historijskih nauka, prava, filozofije, politike. Također su se nabavljali priručnici, enciklopedije i leksikoni u cilju obogaćivanja biblioteke, ali i dopune već postojeće slične građe.

Detaljnijim uvidom u rad same biblioteke može se vrlo dobro i jasno uočiti da su inventarne knjige, kartoteke i sam smještaj knjiga na policama rađeni s jednom znalačkom umješnošću, ali nadasve s posebnim entuzijazmom.

Na taj način formirale su se slijedeće grupe, odnosno tematske cjeline: djela iz naše nacionalne i kulturne historije; knjige i brošure štampane u Bosni i Hercegovini i posebno one u Sarajevu; novine i časopisi iz Bosne i Hercegovine i posebno oni iz Sarajeva; izvještaji iz škola, kulturno-prosvjetnih društava, upravnih, zdravstvenih, privrednih institucija i organizacija i slično; bosanskohercegovački zakoni i naredbe i posebno oni koji se odnose na grad Sarajevo, te leksikoni, rječnici i enciklopedije.

Kasnije je izvršena ponovna raspodjela bibliotečke građe, ali sada po UDK sistemu (raspoređena u deset grupa). Ovom pregrupisavanju na bibliotečkim policama prethodio je temeljit posao određivanja UDK broja na samim kataloškim listićima u abecednom katalogu, a ujedno je stvaran i stručni katalog. Osim deset osnovnih grupa (0 Opšta; 1 Filozofija, Psihologija; 2 Religija, Teologija; 3 Sociologija, Politika, Ekonomija; 4 (prazna); 5 Prirodne nauke; 6 Medicina, Tehnika, Poljoprivreda; 7 Umjetnost, Rekreacija, Sport; 8 Filologija, Jezici, Književnost; 9 Historija, Geografija), određivane su i podgrupe, unutar kojih su bibliotečke jedinice smještene na police abecednim redom.

Kao zasebna cjelina vođena je periodika i raritetne knjige.

Kada je riječ o perspektivi biblioteke, u najskorije vrijeme očekuje se potpuna revizija i pročišćavanje njenog fonda, koja će se raditi uz korištenje specijalnog bibliotečkog softwarea, čime bi se objelodanila svaka  bibliotečka jedinica koju ova biblioteka posjeduje, kao i obezbijedili odgovarajući uslovi za smještaj biblioteke i čitaonice.

Zbog svega ovoga moramo imati na umu da obim, značaj i stanje građe u samoj biblioteci apsolutno zahtijevaju što hitniju i temeljitu intervenciju tehničke zaštite, a to znači prateće radione i laboratorije, kao što su restauratorsko-konzervatorska, laboratorija za mikrofilmovanje, reprografiju i neizostavna knjigoveznica.

Treba imati na umu da količina, značaj i stanje građe u Arhivu, pa i u njegovoj biblioteci, zahtjevaju što hitniju i veoma temeljitu intervenciju u smislu tehničke zaštite, a to znači  radione  kao što su restauratorsko-konzervatorska, laboratorija za mikrofilmovanje, reprografiju i neizostavna knjigovenica.. U cilju zaštite i lakšeg korištenja, a nastojeći pratiti savremene trendove u razvoju moderne arhivistike, nabavljena je oprema i digitilizrana je većina orijentalnih rukopisa. Iako Arhiv trenutno ne posjeduje opremu za mikrofilmovanje, u saradnji sa Arhivom Bosne i Hercegovine, realizira se projekat stručne obrade i mikrofilmovanja fondova iz perioda 1941 – 1945. godina a relevantnih za proučavanje Holokausta.