Category: Vijesti

70 godina izdavačke i izložbene djelatnosti predstavljeno posebnim izdanjem Arhiva

  By Vijesti

U prostoru Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića je u srijedu, 16. januara 2019. godine održana promocija publikacije “Izdavačka i izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo (1948-2018)”, koju su priredile više arhivistice Ismeta Džigal-Berkovac i Almira Alibašić-Fideler.

Ovo posebno izdanje Historijskog arhiva Sarajevo promovisali su direktor Arhiva, viši arhivist mr. sci. Fuad Ohranović i arhivski savjetnik mr. Sejdalija Gušić, dok se u ime autorica prisutnima obratila Ismeta Džigal-Berkovac. Direktor Ohranović je istaknuo da je u proteklih nešto više od 70 godina rada Arhiv izdao 48 publikacija: monografija, posebnih izdanja, inventara, kataloga, te organizirao 70 izložbi – 27 samostalnih, 33 u saradnji sa drugim ustanovama i 10 gostujućih.

“Posebno zadovoljstvo nam predstavlja da je među ovih 70, odnosno ukupno 27 samostalnih izložbi koliko smo održali u proteklih 70 godina, samo u 2018. godini u kojoj smo obilježavali naš jubilej, bilo šest samostalnih izložbi, odnosno sedam – uključujući i gostujuću izložbu slovenskih arhivâ na čelu sa državnim Arhivom Republike Slovenije, što 2018. godinu čini godinom sa najviše održanih izložbi i ukupno programskih aktivnosti. Pored toga Arhiv je štampao i dvije publikacije: Zapisnike sarajevskog gradskog zastupstva (1878-1881) i ovu, koju danas promovišemo, te uradio i dokumentarni film u saradnji sa Kantonalnom TVSA koji je prikazan na Svečanoj akademiji 3. maja 2018. godine.” – kazao je Ohranović.

Kada je u pitanju izdavačka djelatnost Arhiva, prisutnima su predstavljeni podaci da je do kraja 20. stoljeća, od ukupno 48 – štampano 13 publikacija, dok je ostatak od 35 publikacija (monografije, inventari, posebna izdanja i katalozi izložbi), štampan u periodu 2000-2018. godine. 

 “Čitaoc ove monografije će kroz prezentaciju izložbeno-izdavačke djelatnosti tako dobiti podatke šta se to sve čuva u našem, ali i drugim arhivima u BiH i inostranstvu. A mi koji radimo u Arhivu dobili smo dobar priručnik u kojem su sumirani rezultati rada u proteklih 70 godina u segmentu promocije kulturne baštine, a sve to samo sa jednim ciljem: kako cijeniti ranije uloženi trud i kako to što je urađeno unaprijediti i biti što bolji i uspješniji” – istakao je direktor Ohranović.

Na kraju, direktorici Bošnjačkog instituta- fondacije Adila Zulfikarpašića, g. Amini Rizvanbegović-Džuvić, uručena je zahvalnica Historijskog arhiva Sarajevo, za uspješnju saradnju između dvije ustanove.

Rukopisi Laure Papo Bohorete predstavljeni u Subotici

  By Vijesti

U vijećnici Gradske kuće u Subotici su 17. 12. 2018. predstavljena izdanja Historijskog arhiva Sarajevo “Rukopisi Laure Papo Bohorete”, prve bosanskohercegovačke dramske spisateljice. Nakon uvodne riječi direktora Historijskog arhiva Subotica g. Stevana Mačkovića i predstavnika Jevrejske opštine Subotica g. Roberta Kovača, prisutnima su se obratili direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović, viši arhivist Almira Alibašić Fideler, i arhivist Velid Jerlagić. Predstavnici našeg Arhiva govorili su o publikaciji Rukopisa Laure Papo Bohorete, o njenom životu i djelatnosti, te o historiji sefardskih Jevreja u Sarajevu.

– Laura Papo Bohoreta je bila jevrejska spisateljica iz prve polovine 20. stoljeća. Ona je bila prva bosanska dramska spisateljica, pisala je na jeziku ladino (ili judeo-español, kako ga još zovu), a u svojim djelima je opisivala život Jevreja Sefarda u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Na ovaj način smo željeli da svojim kolegama u regionu i kolegama arhivistima u Subotici predstavimo ovo veoma vrijedno izdanje koje čini kulturnu baštinu naroda Bosne i Hercegovine – rekao je Ohranović.

Predstavnici Historijskog arhiva Sarajevo su u okviru promocije izdanja Arhiva posjetili i Historijski arhiv Subotica.

Predstavljanje publikacije Historijskog arhiva Sarajevo u Subotici je rezultat saradnje sa subotičkim Istorijskim arhivom.

Učenici Medicinske škole posjetili Arhiv

  By Vijesti

U okviru obilježavanja 12. decembra, Dana arhivske službe Bosne i Hercegovine, u posjetu Historijskom arhivu Sarajevo boravili su članovi Historijske sekcije – učenici Srednje medicinske škole, na čelu sa profesoricom Živanom Ilić.

Viši arhivisti Haris Zaimović i Atif Mušinović učenike su upoznali sa radom i značajem našeg Arhiva te primjerima građe koju čuvamo u arhivskim policama.

Otvorena izložba “Crteži gradova Bosne i Hercegovine”

  By Vijesti

U depandansu Muzeja Sarajeva – Despića kući – danas je, povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, otvorena izložba Historijskog arhiva Sarajevo “Crteži gradova Bosne i Hercegovine”, autora arhivistâ Saše Beltrama i Jasmina Turčala.

Izložbu su obraćanjem prisutnima otvorili direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović i autori izložbe.

Izložbom su predstavljene reprodukcije likovnih djela Vladimira Pintarića i Tomislava Krizmana iz Zbirke crteža i reprodukcija Historijskog arhiva Sarajevo. Sedam reprodukcija likovnih djela Vladimira Pintarića i dvadeset dvije reprodukcije likovnih djela Tomislava Krizmana koje će biti prikazane na izložbi manji su dio Zbirke crteža i reprodukcija Historijskog arhiva Sarajevo.

Zbirka sadrži 404 jedinice (227 pojedinačnih reprodukcija i 8 mapa sa 177 reprodukcija), iz perioda Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i Drugog svjetskog rata.

Slikar i grafičar Vladimir Pintarić (1918.-2010) završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Prvu samostalnu izložbu imao je 1937. godine u Zagrebu, potom 1938. u Beogradu. Sudjelovao je na brojnim izložbama grafike u inozemstvu. Dobitnik je medalje i diplome na svjetskoj izložbi u Parizu, kao i u Bostonu 1938. godine. Godinama je živio i radio u Beogradu, potom ponovo u Zagrebu gdje je i umro.

Tomislav Krizman (1882.-1955.) učio je slikarstvo i grafiku u Zagrebu te studirao u Beču. Spoznaje o starim i suvremenim grafičkim vještinama sažeo je u knjizi ‘O grafičkim vještinama’.

 
 
 
 

 

Svečano otvorena gostujuća izložba slovenskog državnog Arhiva

  By Vijesti

U Sarajevu je u petak, 9. novembra 2018. godine svečano otvorena gostujuća izložba državnog Arhiva Republike Slovenije “Arhivi – Čuvari sjećanja: Putujuća izložba slovenskog arhivskog naslijeđa”, koju je priredilo deset Arhivâ iz različitih gradova Slovenije.

U prostoru Muzeja Sarajeva (Brusa Bezistan) izloženo je više od 140 reprodukcija dokumenata datiranih u razdoblje od 9. stoljeća do 1990. godine, predstavljenih na 25 panoa.

Izložbu su prigodnim obraćanjem prisutnima svečano otvorili direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović, direktor Arhiva Republike Slovenije Bojan Cvelfar, te rezidentna ambasadorica Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini nj. e. Zorica Bukinac.

Iz uvodnog panoa izložbe:

“Deset slovenskih arhiva čuva oko 75 kilometara arhivskog materijala. To je iznimno bogatstvo pisane kulturne baštine koja datira iz prve  polovine 9. stoljeća do danas. Znate li za ostatke karolinških rukopisa iz 9. stoljeća? Jeste li vidjeli najstariji arhivski dokument na pergamentu u Sloveniji ili listine grofova Celjskih? A statut grada Pirana iz 1307. godine? Da li je sačuvana Zbirka privilegija samostana u Žiči? Kako izgleda rukopis Jurja Dalmatinca? Ko čuva najstarije matične knjige? Koje su poreze plaćali preci današnjih Slovenaca? Kako zvuči službeni slovenski jezik iz 16. stoljeća? Kome je pisao misionar Baraga? Zanima li Vas nacrt najvećeg evropskog željezničkog vijadukta? Kada je osnovana Narodna čitaonica u Ptuju? Jesu li stare fotografije i filmovi doista tako dobro sačuvani? Kako se nekad agitiralo pred plebiscit? Kakva je bila posljednja volja Alme Karlin? Zašto je špijuniran Jože Pučnik? Ko je potpisao izvještaj o ishodu glasanja na referendumu o samostalnosti iz 1990. godine?

Arhivski djelatnici iz Bosne i Hercegovine posjetili Tursku

  By Vijesti

U organizaciji Arhivističkog udruženja BiH i matičnih arhiva iz naše zemlje, arhivski djelatnici iz arhivâ Bosne i Hercegovine boravili su u studijskoj posjeti Turskoj, od 14. do 19. oktobra 2018. godine.

Domaćini bosanskohercegovačkim arhivskim djelatnicima bili su Osmanski arhiv Republike Turske u Istanbulu, te odjel za Međunarodne odnose državnog Arhiva Republike Turske.

Prilikom posjete Osmanskom arhivu, direktoru g. Sebahattinu Bayramu je ispred Historijskog arhiva Sarajevo uručen reprint Gazi Husrev-begove emername iz 1532. godine, jednog od najstarijih i najvažnijih  arhivskih dokumenata iz Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo.

Tokom posjete Turskoj, bosanskohercegovački arhivski djelatnici imali su priliku posjetiti Istanbul i Bursu. U Istanbulu su obišli novoizgrađeni kompleks Osmanskog arhiva sa depoima, te se detaljno upoznali sa radom ove ustanove koja čuva preko 120 kilometara arhivske građe iz osmanskog perioda. Delagacija je posjetila i druge značajne objekte kulturnohistorijskog naslijeđa, poznate džamije i muzeje, dok su u Bursi bh. arhivski djelatnici imali priliku vidjeti Gradski muzej i Muzej vakufa, poznatu Ulu-džamiju, ali i turbeta prvih osmanskih vladara: Osmana i Orhana.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo u Turskoj su boravili Fuad Ohranović, Sejdalija Gušić, Elma Dervišbegović, Aleksandra Pijuk-Pejčić, Atif Mušinović, Ismeta Džigal-Berkovac, Almira Alibašić, Velid Jerlagić, Amela Bedaković, Omer Bajić, Džemila Čekić, Amina Medić i Ensar Ramić, kao i kolege iz Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivâ u Banjoj Luci, Travniku, Tuzli i Bihaću. 

Izložba “predizborni plakati između dva Svjetska rata” otvorena u Brusa bezistanu

  By Vijesti

U sarajevskom Brusa bezistanu je u četvrtak, 4. oktobra 2018. godine svečano otvorena izložba višeg arhivista Admira Nezirovića i arhivskog tehničara Irfana Đeševića “Predizborni plakati između dva svjetska rata (1918-1941)”.

Historijski arhiv Sarajevo je odlučio da uoči Općih izbora u Bosni i Hercegovini javnosti predstavi izložbu pod naslovom „Predizborni plakati između dva Svjetska rata (1918-1941)“. Jedan od ciljeva izložbe je prezentacija dijela „Zbirke plakata“ koju posjeduje Historijski arhiv Sarajevo, a koji se odnose na predizborne plakate iz perioda između dva Svjetska rata, te da se istovremeno slikovito prikaže predizbornu kampanju u vrijeme kada su plakati, uz predizborne skupove, bili glavno sredstvo komunikacije političkih stranaka sa biračima. Plakat ili poster je obično list papira ili kartona različitih veličina, koji se ističe na zid, stub ili pano. Pojam „plakat“ najčesće se koristi za opis lista papira koji služi u promotivne svrhe, kao što su najave nekih nadolazećih javnih događaja poput izbora, utakmica, koncerata i predstava.

Obzirom na značaj i popularnost plakata, ali i njihov dizajn koji nerijetko dostiže izgled umjetničkog djela, postali su posebnim kolekcijama mnogih biblioteka, arhiva i drugih baštinskih institucija. Ove zbirke ponekad dostižu impozantne brojke – kada je riječ o broju sakupljenih plakata – ali i veliku vrijednost, kada su u pitanju stari, raritetni plakati, te oni koje odlikuje izvanredan dizajn. To je bio razlog zašto je i Historijski arhiv Sarajevo prije šezdesetak godina odlučio oformiti jednu ovakvu zbirku.

Historijski arhiv Sarajevo posjeduje otprilike 3000 plakata, u Zbirci koja možda ne zadivljuje brojem dokumenata, ali njihova historijska i dokumentarna vrijednost, zajedno sa informacijama koje prikazuju, čine ovu zbirku veoma važnom za naš grad, ali i državu. Zbirka plakata u Historijskom Arhivu Sarajevo je nastala otkupom, poklonom od privatnih lica i institucija, te izdvajanjem iz raznih drugih fondova Arhiva. Tri stotine osamdeset devet (389) plakata iz ove Zbirke je nastalo u periodu između dva Svjetska rata, odnosno u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Jugoslavije.

U periodu između dva Svjetska rata, u kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevini Jugoslaviji, parlamentarni izbori su održani sedam puta. Građani s pravom glasa su tada birali narodne poslanike (zastupnike) u Narodnoj skupštini u Beogradu. Izbori su održani 1920., 1923., 1925., 1927., 1931., 1935. i 1938. godine.

Historijski arhiv Sarajevo ovom izložbom prikazuje predizborne plakate štampane za parlamentarne izbore održane 1923., 1931., 1935. i 1938. godine. Također, među njima je i jedan plakat koji se odnosi na kandidatsku listu za općinske izbore u Sarajevu, održane 28. X 1928. godine.

Press:
– Klix
– Radio Sarajevo
– BHRT
– Faktor

Djelatnici Historijskog arhiva Sarajevo na 31. međunarodnom arhivskom savjetovanju u Tuzli

  By Vijesti

U Tuzli je od 26. do 28. septembra 2018. godine održano 31. međunarodno savjetovanje “Arhivska praksa 2018”.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo na savjetovanju su svoje radove predstavili mr. sc. Sejdalija Gušić (Izdavačka djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo 1998-2018 sa posebnim osvrtom na suizdavačke projekte), Amela Bedaković (Analiza propisa iz oblasti kancelarijskog poslovanja u Bosni i Hercegovini u svjetlu arhivske legislative), te Omer Bajić (Zbirka poštanskih maraka i žigova Historijskog arhiva Sarajevo 1860-1961).

Učenici Međunarodne francuske škole posjetili Arhiv

  By Vijesti

Danas su JU Historijski arhiv Sarajevo posjetili učenici IX. razreda Međunarodne francuske škole u Sarajevu (CIFS) predvođeni svojim nastavnikom Hiacyneom Marteauxom i nastavnicom Leom Oeuf-Andral.

Arhivske zbirke i fondove ovom prilikom su učenicima prezentirali viši arhivisti Atif Mušinović i Almira Alibašić-Fideler.

Učenici i nastavnici su, obzirom na skoro obilježavanje stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata, posebno bili zainteresirani za građu vezanu za Prvi svjestki rat.

Učenicima je, između ostalog, prezentirana vrijedna pisana građa iz Orijentalne zbrike, dokumenti iz austro-ugarskog perioda, ali i bogata bibliotečka građa.

Otvorena izložba o sarajevskim ženskim stručnim školama između dva Svjetska rata

  By Vijesti

Izložba Historijskog arhiva Sarajevo “Ženske stručne škole u Sarajevu između dva Svjetska rata” autorica višeg arhivista Aleksandre Pijuk-Pejčić i višeg arhivskog tehničara Amele Bedaković, svečano je otvorena jučer u Brusa-Bezistanu – Muzej Sarajeva. Cilj izložbe bio je predstaviti sistem obrazovanja ženske populacije u Sarajevu ,u periodu između dva Svjetska rata.

Postavka izložbe prikazuje dokumente nastale u četiri tadašnje obrazovne ustanove: Ženskoj stručnoj zanatskoj školi, Stručnoj zanatskoj školi tekstilnog pletenja, Ženskoj stručnoj školi pri Ženskoj muslimanskoj organizaciji „Osvitanje“ i Ženskoj zanatskoj školi dobrotvorne zadruge „Srpkinja“. Izloženi su arhivski dokumenti: svjedočanstva o položenim završnim ispitima, ocjene iz nastavnih predmeta, rasporedi časova, upisni materijali, ali i drugi dokumenti, poput rješenja o izbacivanju iz škole.

U ovim obrazovnim ustanovama je školovanje trajalo četiri godine. Prva godina je bila pripremna za sve polaznice, drugu i treću su pohađale u odvojenim odjeljenjima za rublje i za krojenje, a u četvrtoj je bila praktična nastava. Zadatak ženskih stručnih i zanatskih škola bio je obučiti mlade djevojke raznim zanatima i pripremiti ih za život kao samostalne radnice ili dobre domaćice, radi općeg unapređenja kućne, ali i tekstilne industrije.

Od nastavnih predmeta, polaznice su pohađale srpskohrvatski jezik i poslovne sastavke, račun, geografiju, istoriju i prirodne nauke, prostorno crtanje, ručni rad i crtanje krojeva, obrtno računovodstvo i knjigovodstvo te pravila o obrtima, poznavanje materijala i domaćinstva, poznavanje kostima, dekorativno crtanje, nauku o čuvanju zdravlja, njezi i odgoju djece, te njemački ili mađarski jezik.

Za upis u neku od ovih škola s 14 godina života bilo je potrebno najprije uspješno završiti ili pripravno godište ženske stručne škole ili najmanje dva godišta više narodne škole, ali i ljekarsko uvjerenje.

Izrada raznih odjevnih predmeta bila je praktičan rad u ovim školama, pa su, zahvaljujući tome, ratna siročad u domovima imala neophodnu odjeću jer su za njih, samo od januara do aprila 1918., učenice skrojile i sašile 3.882 košulje.

– Veliki je bio interes za upis u ženske stručne škole. Na konkurse se svake godine javljalo više djevojčica nego što su škole mogle da prime. Ovakva situacija bila je u svim školama, osim u Stručnoj zanatskoj školi tekstilnog pletenja, osnovanoj 1927., zbog čega je ona postojala samostalno do 1934. i tek tada pripojena Muškoj zanatskoj školi – kazala je na otvorenju izložbe jedna od autorica, magistrica historijskih nauka, viši arhivist u Historijskom arhivu Sarajeva Aleksandra Pijuk-Pejčić.

Prema riječima autorice, izložba predstavlja ove škole kao bez sumnje značajne kulturne i pedagoške pojave iz vremena podređenog društvenog statusa žena. One su trasirale put u kreiranju povoljnijeg ambijenta za uključivanje žena u mnoge društvene sfere, pomogle oslobađanju iz okova konzervativnog, i to sticanjem novih znanja i umijeća.

– Ako se nivo modernizacije jednog grada može mjeriti brojem obrazovanih žena, onda možemo reći da je Sarajevo u prvoj polovini XX vijeka bio moderan grad – političko, kulturno i privredno središte koje se izdvajalo od drugih gradova i varošica i po pismenosti stanovnika. Po popisu iz 1931. godine, imalo je 46,3 posto pismenih žena, što je izuzetno visok procenat ima li se na umu da je u toj godini u Bosni i Hercegovini bilo pismeno samo 30 posto ukupnog stanovništva – istakla je Pijuk-Pejčić, napominjući da su pismenost i školstvo, kao osnovni uslov razvoja svakog društva, bili na vrlo niskom nivou na početku tog vijeka u Bosni i Hercegovini.

Preteča ženskih stručnih škola u Sarajevu bila je “Prva viša djevojačka škola u BiH”, otvorena 1883. godine s ciljem da pruži samo opće obrazovanje, pripremajući djevojke da budu dobre domaćice i majke. Nakon otvaranja ove škole, nametnula se potreba da djevojke sa završenim osnovnim obrazovanjem budu osposobljene i za ženski praktičan rad, pa je Zemaljska vlada Naredbom od 18. oktobra 1913. godine, odobrila organizaciju i nastavu ženskih stručnih škola za šivanje rublja i krojenje haljina.  Tako je osnovana prva ženska stručna zanatska škola u Sarajevu.  

(arhivsa.ba/FENA/source.ba)