GODIŠNJICA ARHIVA
Category: Vijesti
OBAVJEŠTENJE
U SKLADU SA USVOJENIM MJERAMA VLADE KS OD 18. 03. 2020.
JU HISTORIJSKI ARHIV SARAJEVO UVODI RADNO VRIJEME
9:00 – 13:00 h
OBAVJEŠTENJE
OBAVJEŠTENJE
U SKLADU SA NAREDBOM FEDERALNOG ŠTABA / STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE OD 17. 03. 2020.
JU HISTORIJSKI ARHIV SARAJEVO PRIVREMENO OBUSTAVLJA PRUŽANJE SVOJIH USLUGA: RAD SA STRANKAMA, PRIJEM ZAHTJEVA NA ŠALTERU I PREUZIMANJE OBRAĐENIH ZAHTJEVA OD STRANE STRANAKA.
ZAHTJEVI ĆE SE PRIMATI ISKLJUČIVO ONLINE – PUTEM EMAILA ARHIVA, TAKOĐER POŠTOM I FAKSOM !!!
JU HISTORIJSKI ARHIV SARAJEVO
ALIPAŠINA 19
71 000 SARAJEVO
email: has@arhivsa.ba
fax: 033 209 737
O B A V J E Š T E NJ E
U skladu sa trenutnom epidemiološkom situacijom kada su na snazi mjere i preporuke Kriznog štaba Kantona Sarajevo vezane za borbu i spriječavanje širenja corona virusa (COVID-19) JU Historijski arhiv Sarajevo preduzima određene preventivne mjere:
-Otkazuju se sva ranije zakazana događanja koja uključuju veća okupljanja ljudi;
-Otkazuje se rad sa istraživačima arhivske građe u arhivskoj biblioteci, dakle, ista neće biti dostupna za istraživače koji koriste arhivsku građu do daljnjeg, dok se rad sa građanima na podnošenju i izdavanju zahtjeva iz arhivske građe provodi uz primjenu preventivnih mjera zaštite (korištenje maski, rukavica i dezinfekcionih sredstava pri komunikaciji, ograničavanje broja podnosilaca zahtjeva u isto vrijeme na prijemnom šalateru (po jedno lice));
-Zabranjuje se svim uposlenicima prijem stranaka u kancelarijskim prostorima, bez prethodnih mjera zaštite;
-Preduzimaju se mjere pojačanog higijenskog nadzora, te se svim uposlenicima nalaže korištenje zaštitne opreme (rukavice, maske, korištenje dezinfekcionih sredstava) u radu i komunikaciji sa korisnicima naših usluga;
-Održavanje socijalne distance pri susretima (najmanje jedan metar radi prevencije prenošenja virusa);
-Sve ostale mjere koje su naložene općim preporukama za stanovništvo od strane nadležnih organa.
Sve mjere ostaju na snazi do daljnjeg.
Budimo odgovorni prema sebi i svojoj okolini!
Novi ministar Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo Kenan Alikadić posjetio Arhiv
Danas je novoizabrani ministar resornog Ministarstva kulture i sporta Kenan Alikadić posjetio Javnu ustanovu Historijski arhiv Sarajevo, zajedno sa saradnicima Draganom Vujmilovićem i Nedžadom Borišićem. Ispred Historijskog arhiva delegaciju Ministarstva primili su sekretar Džemila Čekić, predsjednica v.d. Upravnog odbora Melisa Forić-Plasto, te rukovodioci u Arhivu Admir Nezirović, Haris Zaimović i Almira Alibašić-Fideler.
Ova kratka posjeta organizirana je sa ciljem da se ministar upozna sa radom Arhiva, kao i svim problemima sa kojima se Ustanova susreće u svome radu. Predstavnici Arhiva su, osim dugogodišnjih poteškoća prisutnih u djelatnosti Arhiva (nedostatak prostora za smještaj arhivske građe, manjak kadra i opreme), posebno istakli trenutni problem neriješenog pitanja direktora Ustanove, koji traje već od sredine januara ove godine. Ministar se obavezao da će u narednom periodu raditi na rješavanju ovih problema, a također i uskoro ponovo obići Arhiv i njegove depoe, kako bi se direktno upoznao sa svim problemima smještaja građe i njenog čuvanja.
Studentske posjete Arhivu u januaru
U januaru 2020. godine, Historijski arhiv Sarajevo posjetile su dvije grupe studenata. Najprije su 10. januara Arhiv posjetili studenti druge godine Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu zajedno sa prof. dr. Amirom Duranovićem. Na početku, studente je pozdravio i poželio im dobrodošlicu v.d. direktora Arhiva g-din Velid Jerlagić. Nakon toga, prigodnu prezentaciju Arhiva i arhivske i bibliotečke građe održali su viši arhivisti Haris Zaimović, Atif Mušinović i Saša Beltram, nakon čega su studenti bili u prilici postavljati pitanja o svemu što ih zanima iz arhivske djelatnosti.
Naredna posjeta desila se 17. januara, kada au Arhiv posjetili studenti druge godine Odsjeka za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, opet predvođeni prof dr. Amirom Duranovićem, kod kojeg slušaju Arhivistiku kao izborni predmet. Ovaj put, prezentaciju Arhiva kao institucije održala je Almira Alibašić-Fideler, viša arhivistica. Atif Mušinović, viši arhivist upoznao je studente sa Zbirkama i fondovima na orijentalnim jezicima koje se čuvaju u našem Arhivu, a koji su studentima ovog smjera i najviše zanimljivi. Studentima su predstavljeni određeni eksponati iz bogatog fundusa ovog dijela građe, a na kraju su imali prilku postavljati pitanja o svemu što ih zanima iz rada Arhiva.
Sretna Nova 2020. godina!
Obilježavanje Dana Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivske službe u Bosni i Hercegovini – 72 godine trajanja
12. decembar se u Bosni i Hercegovini obilježava kao Dan Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivske službe u Bosni i Hercegovini, iz razloga što je 12. decembra 1947. godine, rješenjem Vlade NR Bosne i Hercegovine, osnovan Arhiv Bosne i Hercegovine – prva moderna arhivska ustanova u našoj zemlji. Time je ujedno započet proces osnivanja i ostalih arhivskih ustanova u Bosni i Hercegovini i udaren temelj arhivskoj djelatnosti u savremenom smislu značenja toga pojma. Ovaj datum se svake godine obilježi prigodnim programom u svim bosanskohercegovačkim arhivima. Cijela sedmica je u znaku ovog značajnog datuma za arhivsku zajednicu Bosne i Hercegovine, čemu se pridružio i Historijski arhiv Sarajevo organiziranjem Dana otvorenih vrata 11. decembra. Tom prilikom, u prostoru čitaonice Arhiva prezentirani su određeni arhivski eksponati, uz informativna pomagala za istraživanje arhivskih fondova – inventare i primjere izdavačke djelatnosti Arhiva, kao i bibliotečka građa.
Centralna manifestacija obilježavanja Dana arhivske službe, pripremljena u organizaciji Arhiva Bosne i Hercegovine i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine, biće održana 12. decembra u Travniku uz odgovarajuće sadržaje. Svim arhivskim uposlenicima u Bosni i Hercegovini čestitamo današnji dan!
Izvršena primopredaja arhivske građe između JU Historijski arhiv Sarajevo i Kantonalnog suda u Sarajevu
Danas je JU Historijski arhiv Sarajevo zaprimio arhivsku građu fonda Okružni vojni sud u Sarajevu koja se čuvala kod Kantonalnog suda u Sarajevu, o čemu je, u skladu sa zakonskim procedurama, sačinjen i odgovarajući zapisnik. Građa je iz perioda 1992.-1996. godine, a ukupna količina predate građe iznosi 75 dužnih metara (674 arhivske kutije) i 93 knjige, odnosno 7 dužnih metara. Predavalac građe je stavio ograničenje na korištenje ove građe za pravna i fizička lica, osim uz prethodno pribavljenu saglasnost Kantonalnog suda u Sarajevu.
Ovom predajom prostorni kapaciteti za prijem i smještaj građe Historijskog arhiva Sarajevo su do kraja ispunjeni i Arhiv neće moći preuzimati građu u narednom periodu. U narednih 20 godina procjenjuje se da će biti spremno za preuzimanje cca 30 km registraturne, odnosno, arhivske građe od različitih pravnih subjekata, čemu Arhiv neće biti u mogućnosti udovoljiti i tako ispuniti zakonske obaveze ukoliko se ne bude radilo na rješenju problema prostora za JU Historijski arhiv Sarajevo i njegovo nesmetano djelovanje.
Arhivska izložba povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine 25. novembra
Povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine Historijski arhiv Sarajevo ove godine predstavio je izložbu Gradovi Bosne i Hercegovine u Zbirci fotografija i razglednica Historijskog arhiva Sarajevo, čija je autorica viša arhivistica Almira Alibašić-Fideler. Izložba je otvorena 22. novembra u Brusa Bezistanu, depandansu Muzeja Sarajeva kao mjestu gdje Arhiv redovno predstavlja svoje izložbene aktivnosti. Na otvaranju su se prisutnima obratili autorica i v.d. direktora Arhiva Velid Jerlagić. Svi zainteresirani izložbu su mogli pogledati u periodu od 22. do 29. novembra 2019. godine.
U svom obraćanju autorica izložbe je istakla: „Glavna ideja je da se ove fotografije predstave javnosti i pokaže raznolikost naše Zbirke, istovremeno otkrivajući gradove u jednom specifičnom vremenskom periodu za njihov razvoj, kao i u periodu važnom za razvoj fotografije i razglednice – medija kao takvih, uz pomoć kojih saznajemo, plastično i vjerno, o izgledu naših gradova, njihovih važnih objekata, ulica, pojedinih dijelova, a onda dalje o njihovim ljudima, životima, svakodnevnici, gradnji, kulturnim, upravnim i vjerskim objektima – svemu onome što sačinjava grad kao urbanu jedinicu u vremenu i prostoru. Ove fotografije su napravili pioniri razvoja fotografskog zanata u našoj zemlji, ljudi koji su, iako u službi određene politike koju je Austro-Ugarska tada sprovodila u Bosni i Hercegovini, ipak svojim radom pokazali ono najbolje što se tada dalo prikazati na fotografiji, bilježeći bosansko-hercegovačke gradove i čaršije u procesu njihove emancipacije iz jedne vremenske epohe u drugu.“
Fotografije preuzete sa: klix.ba
