Category: Vijesti

Ambasador Republike Češke u Bosni i Hercegovini nj. e. Jakub Skalnik posjetio je u ponedjeljak, 27. aprila/travnja 2015. godine Historijski Arhiv Sarajevo, gdje se upoznao sa radom arhiva, te fondovima i zbirkama.

Ambasador Skalnik je pokazao interes za buduću saradnju na projektima Historijskog arhiva Sarajevo.

Međunarodno savjetovanje na temu „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektonskega arhiviranja“ u slovenačkim Radencima  je tradicionalni skup arhivista, historičara, informacijskih stručnjaka, restauratora i konzervatora iz Slovenije, Evrope i regije, te predstavnika Međunarodnog arhivskog vijeća.

Historijski arhiv Sarajevo predstavljali su mr.sc. Sejdalija Gušić i Milena Gašić sa prezentacijom „Mogu li se još spasiti? Konzervacija i restauracija pisanog blaga u Bosni i Hercegovini”.

Na 24. međunarodnoj konferenciji FADOC-a, koja će biti održana u Madridu od 8. do 10. aprila/travnja 2015. godine na temu “Ratni sukobi kao tvorci i uništavači arhivskog naslijeđa”, v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo mr sci. Sejdalija Gušić predstaviće stručni rad pod nazivom “Uništavanje dokumenata i njihove društvene, ekonomske i upravne posljedice”.

Objekti Historijskog arhiva Sarajevo – upravna zgrada i depoi – su za svojih 66 godina postojanja bili izloženi uništenju i oštećenju, posebno kroz kataklizmu rata 1992 – 1995.  Stručni rad prikazuje:

• Stupanj oštećenja od upravne zgrade i depoa u razdoblju od 1992-1995;
• Ratne aktivnosti zaposlenika u zaštiti fundusa i zbirki;
• Procjenu oštećenja objekata neposredno nakon završetka rata;
• Aktivnosti na čišćenju i obnovi objekata, te problemima s lokalnom upravom;
• Stvaranje i realizaciju projekta unutarnje adaptacije devastiranog depoa (građevinski radovi i nabavka opreme).

(preneseno iz magazina “Stav”, br. 1 od 12. III. 2015.)

Neko je jednom mudro rekao da je narod koji zaboravlja svoju prošlost dužan je ponavljati. Historijski arhiv u Sarajevu odigrao je kroz svoju dugu prošlost djelovanja jednu od ključnih ulga kada govorimo o zaštiti kulturno-historijske baštine BiH. Međutim, bez obzira na neprocjenjivu važnost ove institucije, Arhiv se kontinuirano zanemaruje, a već dugo doslovno mu prijeti potonuće u zemlju.

Piše: Jahja Muhasilović
Fotografije: Velija Hasanbegović

“Arhiv je institucija koja u svim sistemima i društvima čuva korijene države, društva i naroda”, rekao nam je direktor Historijskog arhiva u Sarajevu Sejdalija Gušić.

Kroz razgovor s uposlenicima ove institucije uvjerili smo se u ozbiljnost problema s kojim se danas Historijski arhiv u Sarajevu susreće. Direktor Arhiva upoznao nas je sa štetnim posljedicama bosanskohercegovačke društvene nesvijesti i nebrige prema vlastitim institucijama koja se direktno reflektira na rad ove institucije.

VLASTI JOŠ UVIJEK NISU SVJESNE ZNAČAJA ARHIVA

Po njegovom mišljenju Arhiv ne dobiva adekvatnu pomoć od institucija koje su predviđene da ga subvencioniraju te je primoran svoj rad obavljati u skromnim uvjetima.

Taj nas podatak navodi na ponovnu misao da živimo u društvu čija se prošlost negira i omalovažava te konstantno svojata od iredentistički nastrojenih susjeda. Historijski je arhiv, stoga, mjesto koje se treba držati kao “malo vode na dlanu” i njegov rad ima funkciju svojevrsnog imunološkog sistema u zaštiti od grabežljivih napada koji dolaze izvan granica BiH.

Uprava Arhiva svojim financijskim kapacitetima nije kadra ponuditi uvjete za kvalitetan rad uposlenika, ali bez obzira na to uvjerili smo se da uposlenici odišu entuzijazmom i profesionalizmom, a stidljivo su se požalili na odnos nekih državnih institucija prema njima. Kao ustanova koja ne donosi velik profit, Arhiv ovisi o državnom subvencioniranju.

“Kada svojim radom napravimo manji profit, država nam umanji količinu materijalne podrške”, požalio se Viši arhivista Haris Zaimović.

Čini se da vlasti još nisu postale svjesne značaja Arhiva, a žalosno je da se politika nije “opametila” nakon nemilih događaja na prošlogodišnjim protestima i požaru koji je odnio u nepovrat dobar dio državne arhivske građe. Međutim, ima onih koji su “vrlo svjesni” značaja arhivske građe, kao što je npr. direktor Arhiva BiH Dušan Vržina, koji je, bez potrebnih suglasnosti i prethodnih konsultacija s radnim kolegama, građu vezanu za Vrbasku Banovinu pokušao premjestiti u Banja Luku. Reakcijom njegovih kolega koji su na vrijeme primijetili ovu nelegalnu radnju, uspješno je spriječen pokušaj transfera historijske građe. Šta je gospodin Vržina pokušao uraditi ovim činom ostaje da se dokaže.

HISTORIJSKI ARHIV POSJEDUJE GRAĐU DUGU 11 KILOMETARA

Direktor Historijskog arhiva Sejdalija Gušić dodao nam je kako danas u Historijskom arhivu ima mnogo više građe nego što je bilo prije rata, iako je radnika koji bi obrađivali ovu građu tri puta manje. Stoga je teško stići obraditi građu koja danas iznosi nevjerojatnih 11 kilometara, pogotovo kada se u obzir uzmu loši uvjeti u kojima su radnici primorani raditi svoj posao. Naime, o impozantnoj kolekciji koju posjeduje ova institucija govori i činjenica da kada bi se historijska građa deponovana u Arhivu redala jedna do druge, zauzimala bi 11 kilometara prostora – od Baščaršije do Hrasnice.

Arhiv, među ostalim, sadrži velik broj djela iz naučnih oblasti: filozofije, sociologije, politike, uprave, političke historije, političke ekonomije, prosvjete, etnografije, geografije, heraldike, arhivistike, arheologije, paleografije, historije kulture, srednjeg i novog vijeka Evrope, južnoslavenskih naroda, Narodnooslobodilačkog rata itd.

Također sadrži Zbirke i fondove na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, kao i na bosanskom jeziku pisane arapskim pismom.

U ORONULOM JE DEPOU TOLIKO HLADNO DA NOGE OMOTAVAJU STIROPOROM

Uz Vojni arhiv u Beču i Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH u Sarajevu, Historijski arhiv Sarajevo posjeduje, čuva i daje na korištenje za našu zemlju vrlo značajnu i bogatu Zbirku karata i planova. Ove zbirke, uz mnoge druge koje posjeduje Arhiv, predstavljaju prvoklasan izvor za različite vrste proučavanja i istraživanja prošlosti BiH i Sarajeva.

Slučaj Historijskog arhiva postao je još žalosniji kada smo se uvjerili u kakvom se stanju nalazi kičma ove institucije, tj. Depo arhiva. Zgrada Depoa, koja se nalazi u starom sarajevskom naselju Vrbanjuša, izvana podsjeća na slike grada Groznog iz vremena rusko-čečenskih ratova. Upravo činjenica da je građa Arhiva raštrkana na više lokacija jeste još jedan problem na koji upozoravaju zaposlenici. Fasada je Depoa oronula, prilaz neugledan, krov oštećen. Ulaskom u zgradu prvi osjećaj s kojim se susrećemo jest val hladnog zraka koji vas natjera da zakopčate jaknu.

“Da, uposlenicima se govorilo da izađu kako bi se ugrijali”, rekao nam je Admir Nezirović, rukovodilac Odsjeka za smještaj, korištenje i tehničku zaštitu arhivske građe i knjižnog fonda.

U nešto ozbiljnijem tonu nastavio je riječima da je “jedan od uposlenika obolio radeći u ovoj zgradi i da je noge omotavao stiroporom i tako hodao po hladnim hodnicima depoa”, koji je u nedavnoj prošlosti bio i u gorem stanju negoli je danas. Depo je danas koliko-toliko saniran upravo zahvaljujući njegovim požrtvovanim radnicima, koji su mogu priuštiti da ugriju samo jednu sobu u kojoj rade.

ARHIVU JE POTREBNA TEMELJITA SANACIJA

Šetnjom kroz objekat Depoa i njegovu bogatu kolekciju historijske građe, došli smo u dio zgrade koji tone. Da! Historijski arhiv tone u prošlost. Ironično, no istinito. Riječ je o zadnjem dijelu zgrade Arhiva kojem prijeti obrušavanje i potonuće u zemlju. Nasreću, ova je katastrofa privremeno spriječena angažmanom uposlenika i građevinske firme koja je sanirala nastalu štetu i za neko vrijeme osigurala dio zgrade od urušavanja.
Međutim, ovaj problem nije riješen do kraja te je potrebno na zgradi izvršiti temeljitu sanaciju i restauraciju. Uprava Arhiva nada se finansijskoj pomoći pri sanaciji, koja je neophodna ako želimo da naše historijsko naslijeđe ne padne u zaborav i postane legitimna meta onih koji bi bosanskohercegovački identitet prisvajali i lišavali njegovih historijskih uporišta.

U sklopu obilježavanja 12. decembra, Dana arhivâ i arhivske službe BiH, a povodom 60 godina djelovanja arhiva u Tuzli, Historijskom arhivu Sarajevo je 11. decembra 2014. godine dodijeljena Zahvalnica Arhiva Tuzlanskog kantona za uspješnu saradnju i doprinos na unapređenju i afirmaciji arhivske struke i djelatnosti. Posebno nam je zadovoljstvo i velika čast biti jedinom arhivskom ustanovom iz naše zemlje koja je primila ovakvu zahvalnicu od kolega iz Tuzle.

U sklopu obilježavanja 12. decembra, Dana arhivâ i arhivske službe BiH, u Sarajevu je jučer potpisana Deklaracija o saradnji između Državnog arhiva u Zadru i Historijskog arhiva Sarajevo.

Na bazi zajedničke želje i obostranog interesa da se nastave i dalje razvijaju tradicionalno dobri i prijateljski odnosi, stručna saradnja dvaju arhiva formalizirana je na području arhivske djelatnosti i pomoćnih historijskih nauka. Izraženo je htijenje za unapređenjem očuvanja kulturne baštine i razmjenu ideja i pozitivnih iskustava između arhiva u pogledu valorizacije, zaštite arhivske građe u konvencionalnom i nekonvencionalnom obliku, vođenja evidencija, poboljšanja dostupnosti i digitalizacije arhivske građe.

Istaknuto je kako ove dvije arhivske ustanove posjeduju međusobno interesantnu arhivsku građu: u Historijskom arhivu Sarajevo to je fond don Ivo Prodan (XIX-XX. stoljeće), a u Državnom arhivu u Zadru se radi o fondu dragomanskih dokumenata iz vremena mletačke uprave (XVII-XVIII. stoljeće).

Deklaraciju, čiji tekst možete preuzeti ovdje, potpisali su ravnatelj Državnog arhiva u Zadru g. Ante Gverić i direktor Historijskog arhiva Sarajevo g. Sejdalija Gušić.

Povodom 12. decembra/prosinca – Dana arhivâ i arhivske službe BiH,  u utorak 2. decembra/prosinca 2014. godine u 12 sati u zgradi Historijskog arhiva Sarajevo (Alipašina br. 19), će biti potpisana Deklaracija o saradnji između Državnog arhiva u Zadru i Historijskog arhiva Sarajevo.

Na temeljima zajedničke želje i obostranog interesa za nastavkom i razvitkom tradicionalno dobrih i prijateljskih odnosa i stručne saradnje su Historijski arhiv Sarajevo i Državni arhiv u Zadru izrazili želju i potrebu za formalizacijom saradnje na području arhivske djelatnosti i pomoćnih historijskih nauka.

Izraženo je htijenje za unapređenjem očuvanja kulturne baštine i razmjenu ideja i pozitivnih iskustava između arhiva u pogledu valorizacije, zaštite arhivske građe u konvencionalnom i nekonvencionalnom obliku, vođenja evidencija, poboljšanja dostupnosti i digitalizacije arhivske građe.

Foto: Ilustracija

Profesorica historije Živana Ilić predvodila je grupu učenika Srednje medicinske škole koja je posjetila JU Historijski arhiv Sarajevo.

Djelatnici arhiva Atif Mušinović i Velid Jerlagić su upoznali učenike s radom stručnih službi Arhiva, fondovima i zbirkama koje posjeduje i čuva. Prezentirani su im i neki eksponati od velikog historijskog značaja, proglašenim nacionalnim blagom/pokretnim dobrom BiH.

U Trstu (Italija), će pod pokroviteljstvom Međunarodnog instituta za arhivske nauke (Trst/Maribor), a u okviru 24. međunarodnog dana arhiva i 8. jesenje arhivske škole IIAS-a, u ponedjeljak, 20.oktobra/listopada 2014. godine biti otvorena izložba fotografija iz zbirki Historijskog arhiva Sarajevo “Sarajevski atentat”, autora mr Sejdalije Gušića, Milene Gašić, Omera Bajića i Irfana Đeševića.

Izložba će biti otvorena do 25. oktobra/listopada 2014.