U prostoru Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića je u srijedu, 16. januara 2019. godine održana promocija publikacije “Izdavačka i izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo (1948-2018)”, koju su priredile više arhivistice Ismeta Džigal-Berkovac i Almira Alibašić-Fideler.
Ovo posebno izdanje Historijskog arhiva Sarajevo promovisali su direktor Arhiva, viši arhivist mr. sci. Fuad Ohranović i arhivski savjetnik mr. Sejdalija Gušić, dok se u ime autorica prisutnima obratila Ismeta Džigal-Berkovac. Direktor Ohranović je istaknuo da je u proteklih nešto više od 70 godina rada Arhiv izdao 48 publikacija: monografija, posebnih izdanja, inventara, kataloga, te organizirao 70 izložbi – 27 samostalnih, 33 u saradnji sa drugim ustanovama i 10 gostujućih.
“Posebno zadovoljstvo nam predstavlja da je među ovih 70, odnosno ukupno 27 samostalnih izložbi koliko smo održali u proteklih 70 godina, samo u 2018. godini u kojoj smo obilježavali naš jubilej, bilo šest samostalnih izložbi, odnosno sedam – uključujući i gostujuću izložbu slovenskih arhivâ na čelu sa državnim Arhivom Republike Slovenije, što 2018. godinu čini godinom sa najviše održanih izložbi i ukupno programskih aktivnosti. Pored toga Arhiv je štampao i dvije publikacije: Zapisnike sarajevskog gradskog zastupstva (1878-1881) i ovu, koju danas promovišemo, te uradio i dokumentarni film u saradnji sa Kantonalnom TVSA koji je prikazan na Svečanoj akademiji 3. maja 2018. godine.” – kazao je Ohranović.
Kada je u pitanju izdavačka djelatnost Arhiva, prisutnima su predstavljeni podaci da je do kraja 20. stoljeća, od ukupno 48 – štampano 13 publikacija, dok je ostatak od 35 publikacija (monografije, inventari, posebna izdanja i katalozi izložbi), štampan u periodu 2000-2018. godine.
“Čitaoc ove monografije će kroz prezentaciju izložbeno-izdavačke djelatnosti tako dobiti podatke šta se to sve čuva u našem, ali i drugim arhivima u BiH i inostranstvu. A mi koji radimo u Arhivu dobili smo dobar priručnik u kojem su sumirani rezultati rada u proteklih 70 godina u segmentu promocije kulturne baštine, a sve to samo sa jednim ciljem: kako cijeniti ranije uloženi trud i kako to što je urađeno unaprijediti i biti što bolji i uspješniji” – istakao je direktor Ohranović.
Na kraju, direktorici Bošnjačkog instituta- fondacije Adila Zulfikarpašića, g. Amini Rizvanbegović-Džuvić, uručena je zahvalnica Historijskog arhiva Sarajevo, za uspješnju saradnju između dvije ustanove.
U vijećnici Gradske kuće u Subotici su 17. 12. 2018. predstavljena izdanja Historijskog arhiva Sarajevo “Rukopisi Laure Papo Bohorete”, prve bosanskohercegovačke dramske spisateljice. Nakon uvodne riječi direktora Historijskog arhiva Subotica g. Stevana Mačkovića i predstavnika Jevrejske opštine Subotica g. Roberta Kovača, prisutnima su se obratili direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović, viši arhivist Almira Alibašić Fideler, i arhivist Velid Jerlagić. Predstavnici našeg Arhiva govorili su o publikaciji Rukopisa Laure Papo Bohorete, o njenom životu i djelatnosti, te o historiji sefardskih Jevreja u Sarajevu.
– Laura Papo Bohoreta je bila jevrejska spisateljica iz prve polovine 20. stoljeća. Ona je bila prva bosanska dramska spisateljica, pisala je na jeziku ladino (ili judeo-español, kako ga još zovu), a u svojim djelima je opisivala život Jevreja Sefarda u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Na ovaj način smo željeli da svojim kolegama u regionu i kolegama arhivistima u Subotici predstavimo ovo veoma vrijedno izdanje koje čini kulturnu baštinu naroda Bosne i Hercegovine – rekao je Ohranović.
Predstavnici Historijskog arhiva Sarajevo su u okviru promocije izdanja Arhiva posjetili i Historijski arhiv Subotica.
Predstavljanje publikacije Historijskog arhiva Sarajevo u Subotici je rezultat saradnje sa subotičkim Istorijskim arhivom.
U Sarajevu je u petak, 9. novembra 2018. godine svečano otvorena gostujuća izložba državnog Arhiva Republike Slovenije “Arhivi – Čuvari sjećanja: Putujuća izložba slovenskog arhivskog naslijeđa”, koju je priredilo deset Arhivâ iz različitih gradova Slovenije.
U prostoru Muzeja Sarajeva (Brusa Bezistan) izloženo je više od 140 reprodukcija dokumenata datiranih u razdoblje od 9. stoljeća do 1990. godine, predstavljenih na 25 panoa.
Izložbu su prigodnim obraćanjem prisutnima svečano otvorili direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović, direktor Arhiva Republike Slovenije Bojan Cvelfar, te rezidentna ambasadorica Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini nj. e. Zorica Bukinac.
Iz uvodnog panoa izložbe:
“Deset slovenskih arhiva čuva oko 75 kilometara arhivskog materijala. To je iznimno bogatstvo pisane kulturne baštine koja datira iz prve polovine 9. stoljeća do danas. Znate li za ostatke karolinških rukopisa iz 9. stoljeća? Jeste li vidjeli najstariji arhivski dokument na pergamentu u Sloveniji ili listine grofova Celjskih? A statut grada Pirana iz 1307. godine? Da li je sačuvana Zbirka privilegija samostana u Žiči? Kako izgleda rukopis Jurja Dalmatinca? Ko čuva najstarije matične knjige? Koje su poreze plaćali preci današnjih Slovenaca? Kako zvuči službeni slovenski jezik iz 16. stoljeća? Kome je pisao misionar Baraga? Zanima li Vas nacrt najvećeg evropskog željezničkog vijadukta? Kada je osnovana Narodna čitaonica u Ptuju? Jesu li stare fotografije i filmovi doista tako dobro sačuvani? Kako se nekad agitiralo pred plebiscit? Kakva je bila posljednja volja Alme Karlin? Zašto je špijuniran Jože Pučnik? Ko je potpisao izvještaj o ishodu glasanja na referendumu o samostalnosti iz 1990. godine?
U organizaciji Ministarstva kulture i sporta te Ministarstva privrede Kantona Sarajevo potpisan je Ugovor između KJP “ZOI ’84” i JU Historijski arhiv Sarajevo kojim je predviđen zakup prostora u Zetri za potrebe Arhiva.
Ugovor su potpisali v.d. direktora KJP “ZOI ’84” Nevres Alispahić i direktor JU Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović.
Potpisivanju Ugovora je prisustvovao i ministar kulture i sporta KS Mirvad Kurić, koji je izjavio da je njegov cilj, od kada obnaša funkciju ministra, početi rješavati sve probleme koje je Arhiv dugo godina imao, naglasivši da se ipak nešto od toga počelo realizirati.
– Ugovorom je predviđen zakup 1.000 kvadratnih metara prostora u Zetri za potrebe Arhiva. Nakon adaptacije koju će uraditi preduzeće “ZOI ’84” do kraja 2018. godine, Historijski arhiv će useliti u novi prostor, što će omogućiti čuvanje arhivske građe po međunarodnim arhivskim standardima, a sve u cilju njenog očuvanja za buduće generacije – kazao je Kurić.
Direktor JU Historijski arhiv Sarajevo Fuad Ohranović je istakao da je posebno sretan što je došlo do potpisivanja Uugovora, na kojem se radilo više od godinu dana.
– Prema odredbama ovog ugovora, Historijski arhiv Sarajevo dobija u zakup prostor u suterenu Zetre, gdje će biti smješten jedan dio arhivske građe iz našeg postojećeg depoa u kojem su uslovi kritični. Slijedi adaptacija prostora u Zetri, u skladu sa arhivskim standardima” – kazao je Ohranović.
V. d. direktora KJP “ZOI ’84” Nevres Alispahić je naglasio da je Ugovor potpisan na obostranu korist, te da za KJP “ZOI ’84” to predstavlja “dobru finansijsku injekciju koja je itekako potrebna ovom preduzeću”.
Jedna od aktivnosti održanih povodom Međunarodnog dana arhiva (9. VI) i Sedmice arhiva (8-15. VI) bila je i svečano potpisivanje Zapisnika o primopredaji arhivske građe Općinskog suda Sarajevo iz perioda 1909-1995. u prostorijama JU HAS.
Ovaj važan dokument potpisali su predsjednica Općinskog suda Sarajevo Janja Jovanović i direktor JU Historijski arhiv Sarajevo Fuad Ohranović.
Arhiv je time i formalno na čuvanje od Općinskog suda Sarajevo preuzeo građu u količini od 1.100 dužnih metara, dok ukupno čuva više od 11 dužnih kilometara arhivske građe.
Direktor Ohranović je istakao da se već 10 godina dogovara preuzimanje ove građa, te da su u to vrijeme smještajni uslovi bili nešto bolji, pa je 2008. godine ubilo moguće rezervisati prostor za arhivsku građu Općinskog suda.
– Kapaciteti su vremenom popunjeni, pa Arhiv danas u tri svoja depo-objekta nema više ni jednog slobodnog metra za trajno čuvanje arhivske građe. Međutim, radi se na tome da se još jedan objekat ustupi Arhivu – kazao je Ohranović.
Predsjednica Općinskog suda Sarajevo Janja Jovanović naglasila je da Sud ima zakonsku obavezu da sačuvane dokumente i knjige u roku od 30 godina od arhiviranja preda na čuvanje.
– Riječ je o građi koja je namijenjena trajnom čuvanju, ali koja također treba da bude dostupna i građanima – kazala je predsjednica Jovanović .
Izložba “Bošnjaci, autori književnih djela iz Orijentalne zbirke (1463-1918.) Historijskog arhiva Sarajevo”, autora viših arhivista Fuada Ohranovića i Atifa Mušinovića, otvorena je u Sarajevu 8. juna u Gazi Husrev-begovoj biblioteci povodom 9. juna, Međunarodnog dana arhivâ i Sedmice arhivâ (8. do 15. juna).
Direktor Historijskog arhiva Sarajevo, Fuad Ohranović, kazao je na otvorenju izložbe rekao da su izloženi eksponati iz Orijentalne zbirke Arhiva, koja ima više od 14.000 jedinica, rukopisi nastajali u vrijeme Osmanskog carstva od 1463. do 1878. godine, te manjim dijelom u periodu austro-ugarske uprave.
“Autori su Bošnjaci intelektualci, učenjaci prvog reda ne samo u Bosni i Hercegovini već i cijelom Osmanskom carstvu, neki poznati kod samih sultana, poput Hasana Kafije Pruščaka, Muhameda Musića Allameka, Ahmeda Sudija Bošnjaka, Ali-dede Bošnjaka, Mustafe Ejubovića i Mustafe Muslija. Veliki broj njih je odlazio na studije po gradovima Carstva. S druge strane, autori poput Hasana Zijaije Mostarca, Muhameda Hevai Uskufije, šejha Hasana Kaimije, Osmana ef. Šuglije, Ibrahima Opijača, Ahmeda ef. Mostarca, Abdulaha ef. Karabegovića, Mula Mustafe Firakije, Omera Hazima Hume, Sejfullaha Prohe, Abdullaha ef. Riđanovića i drugih, predstavljali su svjetionike nauke i kulture u bosanskim gradovima u kojima su živjeli i radili”, kazao je Ohranović.
Dr Mustafa Jahić iz Gazi Husrev-begove biblioteke kazao je da rukopisi kao najveći baštinici znanja, u kojima autori izlažu njihove ideje, iskustva i naučna otkrića, predstavljaju značajan dio naslijeđa islamske civilizacije, jer su nastajali tokom dugog perioda – od osmog vijeka kada su Arapi počeli koristiti papir, pa do početka 20. stoljeća bez obzira na to što je štampanje knjiga nakon dugog otpora toj vrsti djelatnosti, počelo i u Osmanskom carstvu u prvoj polovini 18. stoljeća.
Rukopisi djela najpoznatijih bosanskih autora koji su pisali na orijentalnim jezicima – arapskom, turskom i perzijskom čine naročito vrijedan i značajan dio rukopisnog fonda biblioteka osnivanih već u 16. stoljeću uglavnom uz džamije i medrese, mektebe i tekije, a u 17. stoljeću u većim gradovima kao samostalne javne biblioteke.
“Izloženi su rukopisi nekih od najpoznatijih bosanskih autora koji su pisali na orijentalnim jezicima, među njima Ahmeda Sudića, poznatog komentatora perzijskih klasika i jednog od najboljih poznavalaca perzijskog jezika i klasične perzijske književnosti, ali i arapskog jezika i njegove gramatike, koji je komentare djela perzijskih klasika i arapske gramatike napisao na osmanskom turskom jeziku. Tu je i Hasan Zijai Mostarac, istaknuti mostarski pjesnik, zatim Alaudin Ali-dede Bošnjak, plodan pisac na arapskom jeziku koji se posebno isticao u pisanju djela tesavvufskog sadržaja; Hasan Kafi Pruščak, jedan od posebno uticajnih ljudi u Osmanskom carstvu i jedan od najsvestranijih i najplodonosnijih bosanskih pisaca na orijentalnim jezicima. Pisao je djela iz filologije, islamskog prava, islamske dogmatike, historije i politike. Tu su i rukopisi Muhameda Musića Allameka koji je u komentarima, glosama i preradama djela drugih autora pokazao izuzetnu oštroumnost, samostalnost i originalnost u izlaganju vlastitih mišljenja i razumijevanju raznih pitanja u komentiranju Kur’ana, arapske gramatike i retorike te posebno logike, što ga svrstava u red izuzetno značajnih naučnika 17. stoljeća u islamskom svijetu.”, rekao je Jahić.
Muhamed Hevaija Uskufi je autor prvog bosansko-turskog rječnika, napisanog u stihovima; Ahmed Mujezinović Mostarac, autor velike zbirke vazova u kojoj uglavnom s tesavvufsko-filozofskog aspekta razmatra mnoge teme, najčešće vjerskog karaktera; Hasan Kaimija iz Sarajeva, autor više zbirki poezije (divana) i pojedinačnih raznovrsnih pjesama na osmanskom turskom jeziku; Hasan Duvnjak, autor više djela na arapskom i osmanskom turskom iz islamskog vjerovanja i islamske pravne prakse; Osman Šugli Visočanin, jedan od plodnijih bosanskih pisaca na orijentalnim jezicima u drugoj polovini 17. i početkom 18. stoljeća; Mustafa Ejubović – šejh Jujo koji raznovrsnim načinom rada ulazi u red najistaknutijih bošnjačkih autora koji su stvarali na orijentalnim jezicima tokom cijele epohe nastajanja ove vrste naučnog i književnog stvaralaštva u Bosni i Hercegovini; Ibrahim Opijač koji je nakon smrti učitelja, šejha Juje, zauzeo njegovo mjesto u obrazovanim krugovima Mostara; Ahmed Muhamedov Mostarac, dugogodišnji mostarski muftija i dobar poznavalac islamskog prava, autor zbirke fetvi kojima su se rješavala svakodnevna praktična pitanja muslimana; Mustafa Bošnjak Muhlisi, autor putopisa o njegovom odlasku na hadž 1748. godine, napisanog u stihovima na osmanskom turskom jeziku; Muhamed Čajničanin koji se bavio logikom na arapskom jeziku te Mustafa Firaki, hroničar i pjesnik, Abdulah Karabegović, Omer Hazim Humo, Sejfullah Proho, Mustafa Buturović, Muhamed ef. Ramić, šejh Muhamed Užičanin, Abdullah ef. Riđanović, Jusuf-beg Čengić i Muhamed Arif Kujumdžić Sarajlija-Brkanić.
Cilj izložbe “Bošnjaci, autori književnih djela – iz Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo“ je njegovanje sjećanja na ove značajne ličnosti iz historije Bosne i Hercegovine te skretanje pažnje na arhivsko blago pohranjeno u Historijskom arhivu.
Osim prijepisa, na izložbi su predstavljeni autografi, tj. originalni rukopisi književnih djela.
Pišući djela na osmanskom turskom, arapskom, perzijskom, ali i na bosanskom jeziku, u vremenu kada je steći znanje bilo puno teže nego danas, autori čije rukopise predstavlja izložba, proslavili su male bosanske gradove na granici osmanske države i barem na tren ih stavili u ravan s tadašnjim velikim naučnim centrima Osmanske imperije, istakli su autori izložbe.
Od 11. do 13. aprila/travnja se u Radencima u Sloveniji održava tradicionalna međunarodna konferencija “Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja”. Konferencija se tematski primarno bavi dostupnošću, korištenjem i digitalizacijom arhivskog gradiva. Prezentacije, referati i predavanja na konferenciji tretiraju arhivsku teoriju i praksu, stvaraoce arhivske građe, stručne standarde opisa arhivskog gradiva te objavljivanje i davanje u korištenje istog.
Na konferenciji učestvuju izlagači iz Njemačke, Švicarske, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Mađarske, Rumunije i Južnoafričke Republike.
Ispred Historijskog arhiva Sarajevo učestvuju četiri izlagača: direktor Fuad Ohranović (Fond Laure Papo Bohoreta- projekat publikacije i digitalizacije arhivske građe), arhivski savjetnik Sejdalija Gušić (Lični fond Mustafa Mulalić- je li bio pod embargom), viši arhivist Haris Zaimović (Sarajevska gradska uprava u fondovima Historijskog arhiva Sarajevo – presjek organizacije i djelovanja lokalne gradske uprave na području Sarajeva) te viši arhivist Aleksandra Pijuk-Pejčić (Značaj odabiranja arhivske građe i izlučivanja registraturne građe).
Prilikom otvaranja konferencije, minutom šutnje, odata je počast nedavno preminulim kolegicama arhivistkinjama, Mileni Gašić iz Historijskog arhiva Sarajevo i Metki Bukošek iz Zgodovinskog arhiva Celje.
Konferencija se održava u organizaciji Pokrajinskog arhiva Maribor.
U prostorijama Historijskog arhiva Celje (Zgodovinski arhiv Celje) su u utorak, 10. aprila/travnja 2018. godine promovisana izdanja Historijskog arhiva Sarajevo “Rukopisi Laure Papo Bohorete”.
Borut Batagelj, direktor celjskog Arhiva, prisutne je upoznao s izlaganjem gostiju iz Sarajeva, a o objavljivanju rukopisa sarajevske sefardske spisateljice detaljnije su govorili direktor sarajevskog arhiva Fuad Ohranović i arhivski savjetnik Sejdalija Gušić.
U okviru manifestacije “Isa-beg Ishaković 2018”, pored zbornika “Isa-beg Ishaković i njegovo vrijeme”, u sarajevskoj Vijećnici je u petak, 2. marta 2018. predstavljena i izložba Historijskog arhiva Sarajevo “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju”, autora arhivista Velida Jerlagića.
Ranije istog dana upriličena je i simbolična historijska šetnja i posjeta objektima iz Vakufname Isa-bega Ishakovića, osnivača grada Sarajeva: Bentbaša, Baščaršijski trg, Kolobara han i Careva džamiju.
Organizator manifestacije “Isa-beg Ishaković 2018” je Udruženje za zaštitu kulturne baštine Isa-beg Ishaković, uz pokroviteljstvo Gradske uprave i u suradnji sa i Historijskim arhivom Sarajevo i JU Muzej Sarajevo.
Prisutnima su se obratili gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enes Pelidija, predsjednik udruženja “Isa-beg Ishaković” Elvis Pivić, i direktor Historijskog Arhiva Sarajevo Fuad Ohranović.
– Historijski arhiv Sarajevo vezan je za historiju ovog grada i veliko nam je zadovoljstvo da se ove godine kada obilježavamo punih 70 godina rada i djelovanja nalazimo na ovom mjestu, jer bez arhiva i dokumenata nema države, a nema ni historije – kazao je direktor Ohranović.
Vakufnama Isa-bega Ishakovića o osnivanju njegovih zadužbina napisana je 1462. godine, čime je zapravo počelo urbano formiranje gradskog tkiva Sarajeva.
Izložba Historijskog arhiva Sarajevo “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju” autora arhivista Velida Jerlagića otvorena je u Muzeju Sarajeva (Brusa Bezistan) u srijedu, 28. februara 2018. godine. Zajedno sa Historijskim arhivom Sarajevo, ovaj svečani dan izložbom su obilježile i kolege iz Muzeja Sarajeva izložbom “Makete Sarajeva” autora Moamera Šehovića.
Izložba “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju” kroz autorske karte, kao i karte i planove iz fundusa “Zbirke karata i planova” Historijskog arhiva Sarajevo, prikazuje prostorni razvoj Sarajeva od najstarijeg vremena, preko antike, srednjeg vijeka, osmanskog i austrougarskog perioda, pa sve do modernog vremena.
Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović istakao je da ovom izložbom Arhiv želi dati doprinos obilježavanju najznačajnijeg dana za Bosnu i Hercegovinu.
