Izložba “Opštinski izbori u Sarajevu 1928. godine” otvorena u ‘SKPD Prosvjeti’

Izložbu “Opštinski izbori u Sarajevu 1928. godine” otvorili su danas u prostorijama SKPD “Prosvjeta” ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić, v.d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac i autorica izložbe Aleksandra Pijuk Pejčić.


Postavka ima za cilj upoznavanje javnosti sa prvim demokratskim opštinskim izborima u Sarajevu i predstavljanje bogatstva primarnih istorijskih izvora Historijskog arhiva Sarajevo i Arhiva Bosne i Hercegovine koji su nezaobilazni u proučavanju političke istorije Sarajeva i Bosne i Hercegovine.


Vršiteljica dužnosti direktorice Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac kazala je da se izložbom daje doprinos obilježavanju Dana arhiva BiH, kao i arhivske službe koja se institicionirala prije tačno 75 godina, kada su doneseni i prvi zakoni s ciljem da regulišu arhivsku djelatnost.


Ujedno se izložba “Opštinski izbori u Sarajevu 1928. godine” realizuje i u sklopu obilježavanja 120 godina rada SPKD “Prosvjeta”.

Iz više od 11 kilometara arhivske građe pohranjene u depou Historijskog arhiva Sarajevo izložili smo mali dio historijskih činjenica koji govori o načinu glasanja u to vrijeme. Tada je bilo više od 80 posto nepismene populacije, koja je tadašnjim izborom općinskih vijećnika težila ka boljim uvjetima života – kazala je Džigal-Berkovac.

Ona je navela da su prvi demokratski izbori trebali biti održani neposredno nakon Prvog svjetskog rata kada je došlo do raspada Austrougarske uprave na tlu Bosne i Hercegovine, ali su zbog državne politike prolongirani do 1928. godine


Autorica izložbe viša arhivistica Aleksandra Pijuk-Pejčić kazala je da se odlučila na ovu izložbu jer se radi o temi koja je neistražena i o kojoj ne postoje nikakvi naučni radovi.

Izložba prati vrijeme od raspisivanja izbora do izbornih rezulata. Tada je bilo u Sarajevu ukupno 13 prijavljenih listi. To, kako pojašnjava autorica, nisu samo stranke, nego i disidenti (oni koji se unutar stranaka nisu slagali pa su pravili svoje liste), kao i određene grupe.


Izložba svjedoči o tome šta se dešavalo tokom izbora, o radu biračkih odbora, različitim nepravilnostima koje su se dešavale na sam dan izbora. Od toga da su na biračkim listama bile osobe koje su već odavno umrle do pokušaja da jedna osoba glasa dva ili više puta – navela je ona.

Aleksandra Pijuk-Pejčić istakla je da se tad glasalo kuglicama koje su ubacivane u kutije, te da je glasao samo muški dio stanovništva, jer su žene pravo glasa dobile tek nakon Drugog svjetskog rata.

(FENA/HAS; Foto: HAS)

Izložba: Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju

Autor izložbe, dizajn panoa, digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist

Od svoga postanka do danas, Sarajevo je prošlo mnoga iskušenja. Od prirodnih nepogoda, poplava i požara, do bestijalnih uništenja koja su se ponavljala nekoliko puta tokom njegove bogate historije.

Obitavanje i bogat kulturni razvitak neolitskih ljudi u Butmiru na svojevrstan način označilo je početak naseljavanja sarajevskog kraja, kroz stoljeća u različitim formama i na različitim lokacijama, ali uvijek u dolini rijeke Miljacke ili drugih pritoka rijeke Bosne koje se spajaju na sredini Sarajevskog polja.

Migracije naroda u prethistorijsko vrijeme donijele su snažne promjene koje su se odrazile i na naš kraj: miroljubive Butmirce smijenili su narodi koji su poznavali obradu metala, a ilirska plemena koja su se iz tih naroda formirala, smijenili su Rimljani.

Ni rimske naseobine nisu preživjele veliku seobu naroda u ranom srednjem vijeku. Rimskog načina života je nestalo, a stanovnici sarajevskog kraja kao da su započinjali izgradnju kulture od nule. Trebat će gotovo 600 godina, da na područje današnjeg Sarajeva ponovo stigne evropska kultura, kroz uticaj Franaka, Mletaka i Sarajevu historijski bliskog grada Dubrovnika.

Žive trgovačke veze sarajevskog kraja sa Dubrovnikom u kasnom srednjem vijeku omogućile su pomen ovih krajeva u pisanim izvorima. Iako se historiografija ne slaže uvijek u pogledima na postanak i razvoj grada Sarajeva, ipak je njegov zametak bilo ono srednjovjekovno naselje na njegovom mjestu, koje je imalo privrednu i administrativnu ulogu.

Ipak, stvaranje pravog grada na prostoru srednjovjekovne varoši i brojnih sela, pripada Osmanlijama, osvajačima iz XV. stoljeća, koji su, zauzevši ove krajeve već oko 1439. godine, na prostoru današnjeg Sarajeva odlučili smjestiti upravno središte svog vojnog krajišta, i kasnije, vilajeta.

Bosanski krajišnik, a kasnije i sandžakbeg, Isa-beg Ishaković, bio je taj koji je udario temelje današnjeg Sarajeva svojim vizionarskim pogledom na upravljanje i bezgraničnom darežljivošću i brigom za slabije, što je i vidljivo iz njegove vakufname, sastavljene 1462. godine, u kojoj detaljno navodi mjesta koja uvakufljava i načine kako će se vakuf voditi i održavati.

Gradnjom mosta, saraja, džamije, zavije, hamama, karavansaraja i vodovoda, Isa-beg je podigao status srednjevjekovne Vrhbosne na rang kasabe, a ubrzo zatim grad Sarajevo postaje gradom u punom smislu riječi prelaskom u rang šehera.

Još jedna velika historijska ličnost ostavila je pregršt svojih zadužbina u Sarajevu: bio je to gazi Husrev-beg, koji, osim što gradi sakralne objekte i dopušta drugim konfesijama da to isto čine, ulaže ogromnu energiju u prosvjećivanje osnivanjem medrese, ali i u podizanje kvaliteta života stanovnika Sarajeva kroz brojne infrstrukturne i dobrotvorne projekte.

Brojni izazovi opadanja moći Sarajeva, poput paljevine Eugena Savojskog iz 1697. godine i požara iz 1879., nisu zaustavili razvoj grada. Razvitku je posebno pogodovala činjenica da 1878. godine Sarajevo postaje dijelom Austro-Ugarske, čija uprava Sarajevo transformira u moderan, evropski grad i političko sjedište bosanskohercegovačkih zemalja.

Iako je u veoma kratkom periodu nakon odlaska Austro-Ugarske, Sarajevo proživjelo velika materijalna i duhovna iskušenja, kako kroz tavorenje i stagnaciju u razvitku tokom perioda Kraljevine Jugoslavije, fašističku okupaciju i užase Drugog svjetskog rata, nove snage i sami njegovi stanovnici će u poslijeratnom periodu ponovono od Sarajeva načiniti glavni grad Republike, polumilionsku metropolu dostojnu života i stvaranja modernog, radnog i mislećeg čovjeka.

Najnovija dešavanja, u posljednjih dvadeset godina pokazatelj su izdržljivosti i stamenosti grada Sarajeva. Ni pod stegom četvorogodišnje opsade, ni pod traumom od stravičnih zločina i bezočnog iživljavanja nad građanima, grad nije prestao živjeti, pružajući otpor svakom zlu, baš kao i u 500 i više godina svog postojanja.

Šta više možemo poželiti svome gradu, osim da ga njegovi stanovnici u miru i prosperitetu načine boljim nego što je ikad bio, u ostavštinu dolazećim generacijama i stoljećima.

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba


Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”

Izložba: Dokumenti o Bosni i Hercegovini u zbirci “Varia”

Autor izložbe: Admir Nezirović, viši arhivist
Dizajn panoa, digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist

Izložba „Dokumenti o Bosni i Hercegovini u Zbirci Varia“ prvi put je organizirana 2011. godine, u sklopu obilježavanja 63. godišnjice osnivanja Arhiva. Tada je, kao dio promocije analitičkog inventara ove arhivske zbirke, prikazan dio dokumenata iz njenog fundusa. Ponovo je predstavljena 2017. godine, povodom obilježavanja 3. maja – datuma kojim se obilježava godišnjica osnivanja Historijskog arhiv Sarajevo, odnosno, nekadašnjeg Arhiva grada Sarajeva. Ovaj put izložbu predstavljamo u digitalnom formatu.

Zbirka “Varia” je jedan od najznačajnijih fondova u posjedu Historijskog arhiva Sarajevo. Zbirka sadrži 682 dokumenta nastala u periodu od 1829. do 1963. godine, raspoređena u 23 arhivske kutije. Sama zbirka je formirana od dokumenata otkupljenih od ranijih vlasnika, te od dokumenata koje su raniji vlasnici poklanjali Arhivu. Također, određen broj dokumenata iz zbirke je izdvojen iz raznih drugih fondova Arhiva, jer je prilikom njihovog sređivanja utvrđeno da tamo ne pripadaju ni sadržajno, a ni po porijeklu. Zbirka Varia je do 1969. godine nosila naziv “Zbirka poklona i otkupa”, te su prilikom reorganizacije ove zbirke izdvojene fondovske cjeline i ostavljeni oni dokumenti koji nemaju organsku vezu ili nisu iste provenijencije, kao i neke manje cjeline i dijelovi drugih, manjih, fondova.

Najmanji broj dokumenata u ovoj zbirci datira iz osmanskog perioda, međutim i pored tog relativno malog broja dokumenata i tu možemo naći značajne dokumente kao što su novine “Bosna” iz 1868. godine, zatim izvještaj fra Mije Gujića o stanju katoličikh i ostalih škola upućen carsko-kraljevskom generalnom konzulu za Bosnu i Hercegovinu iz 1871. godine. Među dokumentima iz XIX. stoljeća nalazi se i originalno pismo iz 1829. godine, kojeg je srbijanski jezikoslovac Vuk Stefanović Karadžić pisao slovenskom jezikoslovcu Jerneju Kopitaru, tadašnjem direktoru biblioteke u Beču.

Dolaskom austro-ugarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu dolazi do povećane produkcije građe koja se odnosi na državnu upravu, pa i zbirka ”Varia” sadrži veliki broj dokumenata iz tog perioda. Među njima nalazimo i prve naredbe komandanta austrougarskih okupacionih trupa, generala Filipovića, koje je izdao po ulasku austro-ugarskih trupa u Sarajevo. Iz istog perioda u zbirci “Varia” nalazi se veliki broj dokumenata Gradskog poglavarstva u Sarajevu, pisama, statističkih podataka, rukopisne građe, izvještaja o stanju u Bosni i Hercegovini, tapija o posjedima, izvještaja sa suđenja, sudskih presuda i drugih spisa.

Dokumenti zbirke “Varia” iz perioda Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije, uglavnom se odnose na građu Gradskog poglavarstva u Sarajevu, iako u zbirci nalazimo i političke pamflete, kako protiv vlasti tako i protiv specifičnih stranaka i ličnosti, kao što je slučaj sa pamfletima protiv Jugoslovenske muslimanske organizacije i njenog predsjednika Mehmeda Spahe. Također, u zbirci se nalazi i nekoliko saopštenja ustaške organizacije i njenog poglavnika Ante Pavelića, te veliki broj pisama i dopisnica upućenih bosanskohercegovačkom književniku Aliji Nametku od strane raznih javnih i kulturnih djelatnika tog perioda. Od ostalih dokumenata iz ovog perioda, značajnim se može nazvati i spisak od 111 ljekara koji imaju pravo obavljati privatnu ljekarsku praksu u Sarajevu.

Kada je riječ o dokumentima iz zbirke “Varia” iz perioda tzv. Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945) , uglavnom se radi o izvještajima, proglasima, rezolucijama, te prepiskama. Među tim dokumentima nalazi se i pismo Mustafe Mulalića upućeno muslimanima iz štaba zapovjednika četničkog pokreta Draže Mihailovića, rezolucija istaknutih Muslimana vlastima tzv. NDH, te izvještaj Munira Šahinovića Ekremova upućen poglavniku Anti Paveliću u kojem se govori o teškim prilikama u gradu Sarajevu i o ugroženosti grada od strane komunista. Među dokumentima iz ovog perioda nalazi se i elaborat pod naslovom “Bosna i Hercegovina u II svjetskom ratu”, kojeg je napisao Muhamed Hadžijahić.

Među važnim dokumentima u zbirci su i primjerak lista “Handžar”, koji je izlazio u vrijeme okupacije, zatim novine “Vijesti”, koje su izlazile neposredno pred oslobođenje zemlje u izdanju propagandnog odjeljenja III. korpusa Jugoslovenske armije.

Dokumenti u zbirci “Varia” koji potiču iz vremena Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, tj. nakon oslobođenja zemlje 1945. godine, većinski se odnose na izvještaje, članke i prepisku. Među ostalim, tu je i spisak imanea 3500 Jevreja koji su ubijeni u Sarajevu u toku okupacije, no taj spisak je nepotpun jer je u tom periodu ubijeno oko 7000 sarajevskih Jevreja. Tu je i popis sarajevskih ulica, trgova, čikmi i mostova kojeg je sačinio Kosta Mandić, kao i obilje zanimljive arhivske građe vezane za grad Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu.

Sadržaj zbirke: akti, pisma, rukopisi, knjige, brošure, novinski članci, stare novčanice, biografije, trgovački defteri, kalendari, podsjetnice, dokumenti o rasporedu austrougarske vojske prilikom zauzimanja Bosne i Hercegovine, putne isprave, lutrijski listići, oglasi, ugovori, pozivnice, sudske presude, mišljenja sudskih vještaka, diplome, potrošačke karte i slično.

Jezik i pismo zbirke: bosanski, srpski, hrvatski, njemački, slovenački, francuski, engleski, arapski, turski, hebrejski, latinski, crkvenoslavenski, italijanski, mađarski, poljski, bugarski i češki jezik, latinica, ćirilica i gotica.

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba


Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”


Studenti historije umjetnosti posjetili Arhiv

Naš Arhiv su u povodu Otvorenih vrata Arhiva i izložbe o izdavačkoj i izložbenoj djelatnosti Arhiva posjetili studenti Katedre za historiju umjetnosti Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, na čelu sa svojim profesorom, doc. dr. Harisom Derviševićem.

Studentima su naš Arhiv i arhivističku djelatnost predočili viši arhivisti Ismeta Džigal Berkovac, Haris Zaimović i Almira Alibašić-Fideler, te arhivist Velid Jerlagić.

Izložba “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju” ponovo u Brusa Bezistanu

Povodom povodom 6. aprila, Dana oslobođenja grada Sarajeva od fašizma, Historijski arhiv Sarajevo je u Brusa bezistanu, depadansu Muzeja Sarajeva upriličio izložbu “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju”, pregled teritorijalnog i urbanog razvitka grada od najstarijih vremena do modernog doba, autora arhivista Velida Jerlagića. Izložba kroz predstavljene autorske karte, te karte i planove iz fundusa Zbirke karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo, prikazuje teritorijalni razvoj Sarajeva od prethistorije preko antike, srednjeg vijeka, osmanskog i austro-ugarskog perioda, pa sve do XX vijeka.

Viši arhivista Haris Zaimović je, otvarajući izložbu, istakao da se i ovom izložbom ukazuje na značaj arhivske građe čuvane u Historijskom arhivu Sarajevo, koja je vlasništvo države.

“Historijski arhiv Sarajevo je institucija gdje grad Sarajevo vadi svoju ličnu kartu. A znamo da bez lične karte ne možete obavljati svoje svakodnevne poslove”, istakao je Zaimović.

Autor izložbe je kazao da je želio napraviti izložbu koja će vizuelno prezentirati teritorijalni, urbani razvoj grada Sarajeva od najstarijih vremena do perioda kraljevine Jugoslavije. Govoreći o kartama istakao je da je za izložbu koristio kartografsku građu iz Zbirke karata i planova Arhiva, ali je i izradio nekoliko autorskih karata za one periode koji nisu pokriveni arhivskom građom, kao što su rimsko doba, srednji vijek ili osmanski period.

“Izložbom sam želio građanima približiti činjenicu da je prostor današnjeg grada Sarajeva kontinuirano naseljen hiljadama godina iako su sama naselja nosila različite nazive i bila locirana na različitim mjestima. Kontinuitet naseljavanja je bio stalan”, naglasio je.

Rukopisi Laure Papo Bohorete predstavljeni u Subotici

U vijećnici Gradske kuće u Subotici su 17. 12. 2018. predstavljena izdanja Historijskog arhiva Sarajevo “Rukopisi Laure Papo Bohorete”, prve bosanskohercegovačke dramske spisateljice. Nakon uvodne riječi direktora Historijskog arhiva Subotica g. Stevana Mačkovića i predstavnika Jevrejske opštine Subotica g. Roberta Kovača, prisutnima su se obratili direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović, viši arhivist Almira Alibašić Fideler, i arhivist Velid Jerlagić. Predstavnici našeg Arhiva govorili su o publikaciji Rukopisa Laure Papo Bohorete, o njenom životu i djelatnosti, te o historiji sefardskih Jevreja u Sarajevu.

 Laura Papo Bohoreta je bila jevrejska spisateljica iz prve polovine 20. stoljeća. Ona je bila prva bosanska dramska spisateljica, pisala je na jeziku ladino (ili judeo-español, kako ga još zovu), a u svojim djelima je opisivala život Jevreja Sefarda u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Na ovaj način smo željeli da svojim kolegama u regionu i kolegama arhivistima u Subotici predstavimo ovo veoma vrijedno izdanje koje čini kulturnu baštinu naroda Bosne i Hercegovine – rekao je Ohranović.

Predstavnici Historijskog arhiva Sarajevo su u okviru promocije izdanja Arhiva posjetili i Historijski arhiv Subotica.

Predstavljanje publikacije Historijskog arhiva Sarajevo u Subotici je rezultat saradnje sa subotičkim Istorijskim arhivom.


U sklopu manifestacije “Dani Isa-bega Ishakovića” prikazana izložba Historijskog arhiva Sarajevo

U okviru manifestacije “Isa-beg Ishaković 2018”, pored zbornika “Isa-beg Ishaković i njegovo vrijeme”, u sarajevskoj Vijećnici je u petak, 2. marta 2018. predstavljena i izložba Historijskog arhiva Sarajevo “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju”, autora arhivista Velida Jerlagića.

Ranije istog dana upriličena je i simbolična historijska šetnja i posjeta objektima iz Vakufname Isa-bega Ishakovića, osnivača grada Sarajeva: Bentbaša, Baščaršijski trg, Kolobara han i Careva džamiju.

Organizator manifestacije “Isa-beg Ishaković 2018” je Udruženje za zaštitu kulturne baštine Isa-beg Ishaković, uz pokroviteljstvo Gradske uprave i u suradnji sa i Historijskim arhivom Sarajevo i JU Muzej Sarajevo.

Prisutnima su se obratili gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enes Pelidija, predsjednik udruženja “Isa-beg Ishaković” Elvis Pivić, i direktor Historijskog Arhiva Sarajevo Fuad Ohranović.

– Historijski arhiv Sarajevo vezan je za historiju ovog grada i veliko nam je zadovoljstvo da se ove godine kada obilježavamo punih 70 godina rada i djelovanja nalazimo na ovom mjestu, jer bez arhiva i dokumenata nema države, a nema ni historije – kazao je direktor Ohranović.

Vakufnama Isa-bega Ishakovića o osnivanju njegovih zadužbina napisana je 1462. godine, čime je zapravo počelo urbano formiranje gradskog tkiva Sarajeva.


Povodom Dana nezavisnosti BiH, u Brusa Bezistanu otvorena izložba o urbanom razvitku Sarajeva kroz historiju

Izložba Historijskog arhiva Sarajevo “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju” autora arhivista Velida Jerlagića otvorena je u Muzeju Sarajeva (Brusa Bezistan) u srijedu, 28. februara 2018. godine. Zajedno sa Historijskim arhivom Sarajevo, ovaj svečani dan izložbom su obilježile i kolege iz Muzeja Sarajeva izložbom “Makete Sarajeva” autora Moamera Šehovića.

Izložba “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju” kroz autorske karte, kao i karte i planove iz fundusa “Zbirke karata i planova” Historijskog arhiva Sarajevo, prikazuje prostorni razvoj Sarajeva od najstarijeg vremena, preko antike, srednjeg vijeka, osmanskog i austrougarskog perioda, pa sve do modernog vremena.

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović istakao je da ovom izložbom Arhiv želi dati doprinos obilježavanju najznačajnijeg dana za Bosnu i Hercegovinu.

(Foto: Klix . ba)