Promovisan treći tom “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“

U prostoru Bošnjačkog instituta – Fondacije Adil Zulfikarpašić u Sarajevu jučer je upriličena promocija trećeg toma “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“ u izdanju Historijskog arhiva Sarajevo.

Ideja o objavljivanju Kataloga nastala je kao plod dugogodišnje uspješne saradnje Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Historijskog arhiva Sarajevo. Poznato je da ove dvije bosanskohercegovačke baštinske institucije spaja značajna veza manifestirana kroz prikupljanje, čuvanje, obradu te prezentiranje arhivske građe neprocjenjive vrijednosti koja pripada kulturno-civilizacijskom krugu Orijenta.

Imajući u vidu ovakvo što, kao i potrebu da se bosanskohercegovačkoj ali i svjetskoj kulturnoj i naučnoj javnosti prezentira značajno kulturno-historijsko blago o kojem skrbi Historijski arhiv Sarajevo, krenulo se u projekat sistematskog obrađivanja i katalogiziranja rukopisa Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo.

Foto: AA

O trećem tomu govorili su autor kataloga – arhivist u Gazi Husrev-begovoj biblioteci mr Hamza Lavić, te v.d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, recezent prof. dr Ahmed Zildžić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr Osman Lavić i prof. dr Lejla Kodrić-Zaimović.

Foto: HAS

Autor Kataloga mr Hamza Lavić je u izjavi za Agenciju Anadolija kazao kako je riječ o veoma dragocjenoj i značajnoj rukopisnoj zbirci koja se sastoji od ukupno 169 unikatnih rukopisnih kodeksa koji sadrže 276 djela različite jezičke i tematske strukture.

“Riječ je o rukopisnoj zbirci koja pripada ulemanskoj porodici Okić, hafizu Mehmedu Teufiku Okiću i jednom od najpoznatijih bosanskohercegovačih intelektualaca 20. stoljeća, posebno kada je riječ o islamskim naukama, Muhameda Tajiba Okića. Najstariji rukopis koji je tretiran u ovom Katalogu potiče iz 15. stoljeća, a riječ je o djelu iz oblasti sufizma. Značajan broj djela pripada našim bosanskohercegovačkim autorima, koji su pisali od 16. stoljeća naovamo. Tu je i šest djela Hasana Kafije Pruščaka, te Muhameda Hevaija Uskufija. Riječ je o izuzetno raritetnim djelima za koje se nadam da će poslužiti kao podsticaj i izvor istraživačima naše kulturne baštine”, rekao je Lavić, navodeći da je na Katalogu radio godinu i po dana.

Foto: HAS

V.d. direktora JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac je napomenula kako ova ustanova čuva više od 1.000 rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku.

“Na ovaj način smo zaštitili dokumente koji se nalaze u okviru Orijentalne zbirke Historijskog arihva Sarajevo, fizički smo ih zaštitili digitalizacijom”, istakla je.

Foto: AA

Prvi svezak Kataloga iz ove serije priredio je Mustafa Jahić i objavljen je 2010. godine, a u njemu je obrađen 301 rukopis. Drugi svezak Kataloga obradio je Haso Popara i objavljen je 2011. godine, sa 486 rukopisa. Izdavanje četvrtog toma Kataloga, posljednjeg u seriji, planirano je u narednoj godini kada se obilježava i 75 godina Arhiva.

Mehmed Teufik Okić bio je imam, muderris (profesor), član Ulema-medžlisa (Rijaset), zamjenik reisu-l-uleme 23 godine, dvije godine naibu-reis, odnosno vršilac dužnosti reisul-uleme (nakon ostavke Sulejmana ef. Šarca).

(JU HAS / AA)

70 godina izdavačke i izložbene djelatnosti predstavljeno posebnim izdanjem Arhiva

U prostoru Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića je u srijedu, 16. januara 2019. godine održana promocija publikacije “Izdavačka i izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo (1948-2018)”, koju su priredile više arhivistice Ismeta Džigal-Berkovac i Almira Alibašić-Fideler.

Ovo posebno izdanje Historijskog arhiva Sarajevo promovisali su direktor Arhiva, viši arhivist mr. sci. Fuad Ohranović i arhivski savjetnik mr. Sejdalija Gušić, dok se u ime autorica prisutnima obratila Ismeta Džigal-Berkovac. Direktor Ohranović je istaknuo da je u proteklih nešto više od 70 godina rada Arhiv izdao 48 publikacija: monografija, posebnih izdanja, inventara, kataloga, te organizirao 70 izložbi – 27 samostalnih, 33 u saradnji sa drugim ustanovama i 10 gostujućih.


“Posebno zadovoljstvo nam predstavlja da je među ovih 70, odnosno ukupno 27 samostalnih izložbi koliko smo održali u proteklih 70 godina, samo u 2018. godini u kojoj smo obilježavali naš jubilej, bilo šest samostalnih izložbi, odnosno sedam – uključujući i gostujuću izložbu slovenskih arhivâ na čelu sa državnim Arhivom Republike Slovenije, što 2018. godinu čini godinom sa najviše održanih izložbi i ukupno programskih aktivnosti. Pored toga Arhiv je štampao i dvije publikacije: Zapisnike sarajevskog gradskog zastupstva (1878-1881) i ovu, koju danas promovišemo, te uradio i dokumentarni film u saradnji sa Kantonalnom TVSA koji je prikazan na Svečanoj akademiji 3. maja 2018. godine.” – kazao je Ohranović.


Kada je u pitanju izdavačka djelatnost Arhiva, prisutnima su predstavljeni podaci da je do kraja 20. stoljeća, od ukupno 48 – štampano 13 publikacija, dok je ostatak od 35 publikacija (monografije, inventari, posebna izdanja i katalozi izložbi), štampan u periodu 2000-2018. godine. 


 “Čitaoc ove monografije će kroz prezentaciju izložbeno-izdavačke djelatnosti tako dobiti podatke šta se to sve čuva u našem, ali i drugim arhivima u BiH i inostranstvu. A mi koji radimo u Arhivu dobili smo dobar priručnik u kojem su sumirani rezultati rada u proteklih 70 godina u segmentu promocije kulturne baštine, a sve to samo sa jednim ciljem: kako cijeniti ranije uloženi trud i kako to što je urađeno unaprijediti i biti što bolji i uspješniji” – istakao je direktor Ohranović.


Na kraju, direktorici Bošnjačkog instituta- fondacije Adila Zulfikarpašića, g. Amini Rizvanbegović-Džuvić, uručena je zahvalnica Historijskog arhiva Sarajevo, za uspješnju saradnju između dvije ustanove.