Svjetska arhivska zajednica svake godine obilježava Međunarodni dan arhiva 9. juna kao sjećanje na dan kada je 1948. godine Međunarodno arhivsko vijeće – International Council on Archives osnovano pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Ovaj datum se obilježava od 2007. godine, a tek od 2019. se cijela sedmica oko toga datuma obilježava na nivou ICA-e kao Međunarodna sedmica arhiva. Ove godine ICA također obilježava i svoj jubilej – 75. godišnjicu postojanja.
9. juni je prilika da se još jednom ukaže na značaj i ulogu arhiva u društvu, kao i dokumentarnog naslijeđa koje oni čuvaju i daju svakodnevno na korištenje. To je prilika i da se promovira arhivska profesija kao specifična i samostalna stručna i naučna djelatnost od izuzetnog značaja za svako društvo i državu.
JU Historijski arhiv Sarajevo i ove godine se pridružuje svjetskoj zajednici arhiva u obilježavanju ovog značajnog datuma. To je i naša obaveza kao punopravne članice svjetske arhivske asocijacije u kategoriji lokalnih i područnih arhiva.
Ove godine smo pripremili Dan otvorenih vrata našeg arhiva kada ćemo ugostiti studente, te sve ostale koji nas posjete. Studentima ćemo prezentirati našu ustanovu i arhivsku građu, te demonstrirati stručne radne procese kojima se arhivisti svakodnevno bave. Sve ostale koji nas posjete ćemo upoznati sa radom, pokazati dio arhivske građe, te odgovoriti na sva pitanja o našem radu i uslugama.
Međunarodni dan arhiva – Dan otvorenih vrata: 9. juni 2023. 09:00 – 16:00 sati, JU Historijski arhiv Sarajevo, Alipašina 19, Sarajevo
U petak, 2. juna ove godine održan je hitni sastanak sa temom smještajnih prostora JU Historijski arhiv Sarajevo, a na inicijativu resornog Ministarstva kulture i sporta i ministra g. Kenana Magode. Više detalja o sastanku nađite na linku: https://mks.ks.gov.ba/node/4551
Dana 17. maja 2023. godine otvorena je izložba „Sarajevski atentat“ autora Valerijana Žuje u prostoru Bošnjačkog instituta u Sarajevu. Organizatori izložbe su Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine i Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića.
JU Historijski arhiv Sarajevo je dao svoj doprinos u realizaciji ove izložbe ustupajući važnu arhivsku građu za njenu postavku, uz druge baštinske ustanove koje su također učestvovale: Arhiv Bosne i Hercegovine, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo i franjevački samostan Sv. Ante u Sarajevu.
Izložba je veoma obimna i obuhvata dokumentarne, arhivske, umjetničke i video materijale o temi sarajevskog atentata iz 1914. godne kada je Gavrilo Princip usmrtio austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu Franju Ferdinanada i njegovu suprugu Sofiju. Određeni eksponati su izloženi po prvi put, a takvi su krune Sofije i Ferdinanda sa Spomenika okajanja koji je napravljen poslije atentata, slika u ulju Gabrijela Jurkića, te predmeti koje je dr. Pavle Kaunic koristio u obdukciji stradalih.
Iz Historijskog arhiva Sarajevo izloženi su eksponati – arhivska građa koja se odnosi na atentatora Gavrila Principa: njegova školska dokumentacija i popisni list iz 1910. godine.
Izložba će ostati otvorena do 31. maja, a ulaz je slobodan.
Centralni događaj obilježavanja jubileja JU Historijski arhiv Sarajevo održan je sinoć, 3. maja 2023. godine u 20:00 sati u sarajevskoj Vijećnici. Tom prilikom otvorena je izložba Tumač prošlosti: Orijentalna zbirka Historijskog arhiva Sarajevo, autorice Elme Dervišbegović. Svečano obilježavanje započelo je prigodnim obraćanjima zvaničnika. Najprije, iz kabineta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine g. Denisa Bećirovića, obratio se savjetnik dr. Goran Behmen, koji je pozdravio svečani skup, istakao značaj rada institucije kao što je Arhiv, te poželio uspjeh u daljem radu i djelovanju.
Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo g. Kenan Magoda, naglasio je kako je Arhiv nacionalna riznica neprocjenjivog bogatstva, te dodao: „Na Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo ostaje da se, u službi osnivača, stara o što boljem funkcionisanju ove ustanove od ogromnog značaja kako za nas pojedince, tako i za institucije koje djeluju na području Kantona Sarajevo. Kao resorni ministar potrudit ću se da obezbjedim što bolje uvjete za rad na očuvanju ovog nacionalnog blaga, a dio tih dokumanata koji svjedoče o bogatoj prošlosti Sarajevo posjetioci Gradske Vijećnice će u narednim danima imati priliku vidjeti na izložbi pod imenom ‘Tumač prošlosti’.“
Prof. dr. Amir Duranović sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, istakao je da više decenija duga historija Historijskog arhiva Sarajevo, svi realizirani projekti, prikupljena građa koju koriste ne samo domaći, nego i strani istraživači – pokazuje opravdanost Odluke o osnivanju Arhiva donesene na današnji dan, pa se ovaj hvale vrijedan jubilej od 75 godina postojanja i rada može smatrati događajem koji nadilazi teritorijalnu nadležnost Arhiva kao ustanove. Datum je to koji ima izuzetno mjesto u savremenoj bosanskohercegovačkoj kulturnoj historiji. Dr. Duranović se osvrnuo i na Orijentalnu zbirku Historijskog arhiva koja je predmet večerašnje izložbe te rekao kako je njen sadržaj i bogatstvo: „Suštinski pokazatelj kakvim kulturnim blagom raspolažemo kao društvo i glavni grad Bosne i Hercegovine. Blagom koje nas s pravom pozicionira na mapu onih mjesta koje istraživači smatraju neizostavnim za izučavanje lokalne i regionalne historije i blagom koje Sarajevo s pravom smješta u sami vrh regionalnih kulturnih centara.“
Nakon ugodnih obraćanja cijenjenih zvanica, skupu se obratila i direktorica Historijskog arhiva Sarajevo, gđa. Ismeta Džigal Berkovac. Ona je rekla kako je „Historijski arhiv Sarajevo osnovan na današnji dan, 1948. godine upravo ovdje, u sarajevskoj Vijećnici, neposredno nakon Drugog svjetskog rata kada je počela institucionalizacija arhivske službe u Bosni i Hercegovini, donošenjem prvih zakonskih okvira u kojima bi arhivska djelatnost mogla djelovati.“
Prije zvaničnog otvorenja izložbe od strane ministra Kenana Magode, prisutne zvanice i goste je pozdravila i autorica izložbe, viša arhivistica Elma Dervišbegović. Govoreći o karakteristikama arhivske građe u Orijentalnoj zbirci, istakla je kako se ovdje radi o malom dijelu onoga što ova raznorodna Zbirka sadrži. Radi se o različitim dokumentima i rukopisima na orijentalnim jezicima, a doprinos u formiranju Orijentalne zbirke dao je bivši zaposlenik Arhiva Rašid Hajdarević čije ime s ponosom ističemo. Objasnila je da je upravo Hajdarević svojim predanim radom u potpunosti izmijenio izgled Orijentalne zbirke Arhiva, utemeljio je, oblikovao i uspostavio stručno i odgovorno. „Imajući u vidu našu sklonost ka zaboravljanju, cilj ove izložbe je podsjetiti naše društvo, kulturnu i naučnu javnost na ulogu i značaj Rašida Hajdarevića. Stoga smo zaronili u mikrosvijet jednog arhiviste, istražili biografske i bibliografske podatke o Hajdareviću i posvetili mu jedan dio izložbe.“, navela je Elma Devišbegović.
Umjetnički i simbolički pečat najavi izložbe dao je naš cijenjeni glumac, Damir Kustura, koji je pročitao sadržaj najstarijeg, datiranog dokumenta u našem Arhivu, a to je Emernama/Bujuruldija (zapovijed) o slobodi vjeroispovijesti iz 1531. godine.
Autorica izložbe istakla je – uz rukopise Kur’ana koji krase Orijentalnu zbirku, te rječnike, rukopise iz oblasti gramatike, filozofije, poezije, kaligrafije, historije, politike, medicine, matematike, astronomije i drugih oblasti – još jedan zanimljiv dokument iz Orijentalne zbirke – Silsile-namu, koja predstavlja lanac derviških redova od Muhammeda a.s. do zvorničkog šejha Mehmeda, dokumenat dužine više od devet metara, iz 1836. godine, pisan na turskom i arapskom jeziku, arapskim pismom. Nekoliko najzanimljivijih, originalnih eksponata iz Orijentalne zbirke čak je izloženo ovaj put, te se ovi vrijedni primjerci naše kulturne baštine mogu pogledati naredna dva dana trajanja izložbe, dok će ostatak izložbe biti dostupan u Vijećnici do 9. maja.
Svečani događaj obilježavanja značajnog jubileja zaključio je ministar kulture i sporta, g. Magoda, zvaničnim otvaranjem izložbe Tumač prošlosti – Orijentalna zbirka Historijskog arhiva Sarajevo.
Ove godine JU Historijski arhiv Sarajevo obilježava značajan jubilej – 75 godina od osnivanja i isto toliko godina vrijednog rada na prikupljanju i čuvanju arhivske građe. Arhiv je osnovan 3. maja 1948. godine Odlukom Narodnog odbora grada Sarajeva, a na samom početku bio je smješten u dvije manje tavanske prostorije u zgradi Vijećnice. Od početka svoga djelovanja, aktivno radi na lociranju, prikupljanju, čuvanju, stručnoj obradi, prezentaciji i publiciranju arhivske građe. Ovaj 75-godišnji vijek djelovanja obilježen je stalnim naporima za poboljšanje uslova čuvanja vrijedne arhivske građe čija količina danas iznosi preko 11.000 dužnih metara ili preko 640 arhivskih fondova i zbirki, od kojih je trećina proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Ovogodišnji jubilej obilježavamo cijele godine prigodnim manifestacijama, a centralni događaj obilježavanja desiće se na samu godišnjicu – 3. maja 2023. godine. Tom prilikom predstavljamo izložbuTUMAČ PROŠLOSTI – Orijentalna zbirka Historijskog arhiva Sarajevo, autorice, više arhivistice Elme Dervišbegović. Izložbom se predstavlja arhivska građa iz Orijentalne zbirke i prvi referent za arhivsku građu orijentalne provenijencije u Historijskom arhivu Sarajevo, arhivist Rašid Hajdarević. Naša Orijentalna zbirka spada među najznačajnije zbirke orijentalne arhivske građe u jugoistočnoj Evropi, a broji preko 14.000 arhivskih jedinica. Obuhvata rukopise, dokumente i štampana djela na osmanskom, arapskom, perzijskom i bosanskom jeziku nastale u periodu osmanske i austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini (1463-1918.). Orijentalna zbirka se sastoji od različitih dokumenata, rukopisnih i štampanih knjiga, deftera, sidžila, vakufnama, časopisa i geografskih karata.
Prvi referent za arhivsku građu i knjige na orijentalnim jezicima bio je Rašid Hajdarević (1914.-1980.) koji je predanim radom utemeljio, oblikovao i uspostavio cijelu ovu Zbirku. Osim rada na obradi i sređivanju građu, neupitan je njegov doprinos u istraživanju i sakupljanju materijala na orijentalnim jezicima prvenstveno u Sarajevu, ali i u drugim krajevima naše zemlje (Visoko, Zenica, Foča, Fojnica, Rogatica, itd.).
_________________________________________
Iz autorskog teksta o izložbi:
„Uprkos činjenici da i danas Orijentalna zbirka funkcionira na ovim temeljima, da su i nakon Hajdarevića, sva informativna pomagala rukopisâ i dokumenatâ na orijentalnim jezicima nastajala na temeljima njegove klasifikacije ili makar šturog opisa, o ovom arhivisti je bilo malo ili nimalo riječi, ostao je izvan fokusa onih koji mu duguju najveću zahvalnost – historičara, osmanista i orijentalista. Imajući u vidu našu sklonost ka zaboravljanju, postavljamo sebi cilj da ovom izložbom podsjetimo kulturnu i naučnu javnost na život i djelo Rašida Hajdarevića i doprinesemo boljem razumijevanju pisanog orijentalnog blaga koji se čuva u Arhivu.“
_________________________________________
Jubilej JU Historijski arhiv Sarajevo i izložba se organizira u saradnji sa Ministarstvom kulture i sporta Kantona Sarajevo, a ujedno je i dio programa Manifestacije „Dani Kantona Sarajevo“ koja traje od 02. do 09. maja 2023. godine.
Otvorenje izložbe: 3. maj 2023. u 20:00 sati, Vijećnica, Brodac 1, Sarajevo
Izložba će biti dostupna za javnost od 03. do 09. maja, svaki dan od 09:00 do 17:00 sati.
Direktor Zavoda za zaštitu spomenika Federacije Bosne i Hercegovine, a koji djeluje u okviru Federalnog ministarstva kulture i sporta, mag.arh./pov. Ante Vujnović posjetio je danas JU Historijski arhiv Sarajevo, zajedno sa saradnicom dipl.ing.arh. Azrom Tunović. Goste je dočekala direktorica Ismeta Džigal-Berkovac zajedno sa najbližim saradnicima, rukovodiocima odsjeka.
Kroz razgovor je istaknuto da je arhivska građa kulturno dobro kako je definira Zakon o arhivskoj djelatnosti Kantona Sarajevo, od čega je jedna trećina od cjelokupnog arhivskog fonda koji Arhiv trenutno čuva, proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine prema Odluci Komisije/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine iz 2009. godine.
Direktorica Arhiva sa saradnicima detaljno je upoznala predstavnike Zavoda sa činjenicama o uslovima smještaja arhivske građe što je naša dugogodišnja briga i sa svim do sada poduzetim aktivnostima na njihovom unapređenju. Direktor Zavoda i njegova saradnica pružili su korisne upute Arhivu, te su dogovoreni daljnji konkretni koraci u pravcu očuvanja građe nacionalnog spomenika „Pokretno dobro – Fondovi i zbirke Historijskog arhiva Sarajevo“. Svakako je zaključeno da će se međuinstitucionalna saradnja nastaviti.
Direktorica Džigal-Berkovac je na kraju posjete izrazila svoje zadovoljstvo dolaskom predstavnika Federalnog ministarstva i Zavoda, te zahvalila direktoru Vujnoviću i njegovoj saradnici na iskazanoj podršci i spremnosti za dalju saradnju.
Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo g. Kenan Magoda posjetio je danas JU Historijski arhiv Sarajevo. Ministra je dočekala direktorica Ismeta Džigal-Berkovac zajedno sa najbližim saradnicima, rukovodiocima odsjeka. Tema sastanka bili su aktuelni i dugogodišnji problemi sa kojima se suočava Historijski arhiv Sarajevo, u prvom redu, problem prostornih kapaciteta Arhiva koji su u potpunosti ispunjeni, te poseban problem jednog od depoa koji konstantno trpi određenja oštećenja uslijed starosti objekta, čime se arhivska građa direktno ugrožava.
Rečeno je da se ova Ustanova suočava sa problemom daljeg funkcioniranja u smislu zakonske obaveze prijema novih količina građe. JU Historijski arhiv Sarajevo je ustanova primarnog značaja kada je u pitanju kompletna briga za arhivsku građu, od njenog nastanka, pa sve do preuzimanja one najznačajnije arhivske građe u propisanom roku, a koja nastaje djelovanjem svih javnih, upravnih, sudskih, političkih, obrazovnih, kulturnih i drugih subjekata na području Kantona Sarajevo, što mu je trenutna teritorijalna nadležnost. Ministar Magoda imao je konkretne prijedloge za rješavanje ove situacije, te su napravljeni određeni planovi za nastavak zajedničkih aktivnosti u tom pravcu.
Nakon razgovora, ministar je obišao upravnu zgradu Arhiva, te se interesirao za rad svih uposlenika. Direktorica se na kraju posjete zahvalila ministru na organizaciji posjete, te na iskazanoj podršci i obećanoj pomoći Arhivu u narednom periodu.
Povodom 5. aprila – Dana sjećanja na početak opsade Sarajeva, 6. aprila – Dana Grada Sarajeva, te jubileja koji JU Historijski arhiv Sarajevo obiljezava tokom ove godine – 75. godisnjica postojanja i djelovanja Arhiva, u Bošnjačkom institutu u Sarajevu održana je promocija nove arhivske publikacije “Zapisnici sarajevskog gradskog zastupstva 1882-1884” knj. 2, iz edicije „Zapisi iz gradske uprave“ autora višeg arhiviste Harisa Zaimovića.
Promotori su bili gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, dr. Hana Younis sa Instituta za historiju u Sarajevu i prof. dr. Amir Duranović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Istaknuto je kako se radi o značajnoj publikaciji koja daje uvid u primarne historijske izvore – zapisnike gradskog zastupstva iz određenog historijskog perioda – koji i danas mogu poslužiti kao inspiracija i pouka za rad organa gradske uprave i pridonijeti na shvatanju značaja koji upravo arhivska građa ima, a bez koje se ni svi današnji tekući problemi u radu i djelovanju nadležnih instanci svih nivoa vlasti ne mogu pravilno riješiti. Autor knjige dao je značajan doprinos bosanskohercegovačkoj arhivistici, ali i historiografiji znalačkim odabirom predmeta istraživanja, te adekvatnim stručnim pristupom u njegovoj obradi i prezentaciji.
Kako je istakla direktorica JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, Arhiv nastavlja svoju misiju i obavezu očuvanja pisane kulturne baštine, preuzetu prije 75 godina, te nastavlja rad na pripremi ovakvih i sličnih publikacija i u godinama koje slijede.
Vlada Kantona Sarajevo dala je saglasnost na imenovanje direktora Historijskog arhiva Sarajevo Ismete Džigal-Berkovac, svojom odlukom od 2. marta 2023. godine, nakon što je provedena konkursna procedura po objavljenom konkursu za direktora. Ismeta Džigal-Berkovac bila je v.d. direktora Arhiva od 07. septembra 2022. godine.
Ismeta Džigal-Berkovac, prof. sociologije, viša arhivistica, dugogodišnja je uposlenica Historijskog arhiva Sarajevo, a na ovu funkciju dolazi iz Odsjeka za sređivanje i obradu arhivske građe gdje radi na stručnim poslovima obrade i sređivanja arhivskih fondova i zbirki.
