Učenice Gazi Husrev-begove medrese posjetile arhivsku izložbu

Danas su učenice srednje škole, sarajevske Gazi Husrev-begove medrese, u pratnji svoje profesorice historije Selme Ćerimagić, posjetile aktuelnu arhivsku izložbu u Brusa bezistanu, depandansu Muzeja Sarajeva. Radi se o izložbi “Femme Archival – Ženski glas iz arhiva”, autorica Almire Alibašić i Elme Dervišbegović, viših arhivistica Historijskog arhiva Sarajevo. Izložba donosi – kako i njen naziv kaže – ženske glasove iz arhivske građe, odnosno, predstavlja arhivalije kroz koje nam govore žene. Te arhivalije su vasijjetname (oporuke), mirazne potvrde, ilmihaberi, domovnice, ugovori o zakupu, razne molbe i slično koji nam govore o životu žene osmanskog Sarajeva, dok rukopisi, korespondencija, biografske bilješke, pjesme, književni radovi, isječci iz njihovog stvaralaštva, novinski isječci, fotografije, donose detalje o životu i djelovanju pet žena iz naše prošlosti koje su svojim aktivnim djelovanjem u društvu ostavile traga (Adelina Paulina Irby, Jelica Belović Bernadzikowska, Jelka Ostojić, Laura Papo Bohoreta i Vera Šnajder-Popović). Drago nam je da i današnje generacije mladih ljudi, posebno djevojaka iskazuju interes za ovakve prezentacije naše historijske, kulturne baštine.

Izložba je inače predstavljena u okviru obilježavanja 9. juna, Međunarodnog dana arhiva i Međunarodne sedmice arhiva koja se održala od 9. do 13. juna u organizaciji ICA-e, Međunarodnog arhivskog vijeća, čiji je Historijski arhiv Sarajevo član. Zahvaljujemo se Muzeju Sarajeva na ustupljenom prostoru za izložbu.

Studenti posjetili aktuelnu arhivsku izložbu

Danas su studenti četvrte godine historije u pratnji prof. dr. sci. Amile Kasumović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu posjetili aktuelnu arhivsku izložbu “Femme Archival – Ženski glas iz arhiva”, autorica Almira Alibašić i Elme Dervišbegović iz Historijskog arhiva Sarajevo. Profesoricu Kasumović i studente je pozdravila jedna od autorica Almira Alibašić i, nakon kratkih uvodnih napomena o karakteru i ciljevima izložbe, prepustila ih da sami pogledaju izloženo, ostavljajući prostor za pitanja nakon gledanja panoa. Studentima je bila zanimljiva postavka, te su iznijeli svoja zapažanja i komentare nakon razgledanja, uz nekoliko pitanja o ženskim ličnostima koje su upoznali. Zajednička konstatacija i zaključak na kraju je bio da naš Arhiv uvijek iznenadi kvalitetom i bogatstvom materijala koji predstavlja, a da arhivska građa ženske provenijencije zaslužuje više istraživanja i obrade u kontekstu savremene historiografije.

Inače, ova izložba predstavljena je javnosti u okviru obilježavanja 9. juna, Međunarodnog dana arhiva i Međunarodne sedmice arhiva koji se svake godine obilježavaju na nivou svjetske arhivske zajednice i u koordinaciji Međunarodnog arhivskog vijeća (ICA-e). Cilj je skretanje pažnje javnosti na značaj i ulogu arhivske građe za društvo, a ovogodišnji moto obilježavanja je Arhivi su dostupni/Arhivi za sve.

Izložba se može pogledati do 17. juna u Brusa bezistanu u Sarajevu.

“Femme Archival – Ženski glas iz arhiva” – Arhiv predstavio novu izložbu povodom Međunarodnog dana arhiva

JU Historijski arhiv Sarajevo obilježio je Međunarodni dan arhiva – 9. juni predstavljanjem nove izložbe Femme Archival – Ženski glas iz arhiva, autorica Almire Alibašić i Elme Dervišbegović, viših arhivistica Historijskog arhiva Sarajevo. Otvorenje izložbe održalo se u prostoru Brusa bezistana, depandansa Muzeja Sarajeva, na sarajevskoj Baščaršiji.

Izložba govori o ženama čiji su životi, djela i glasovi sačuvani u arhivskoj građi. Uz ovogodišnju međunarodnu manifestaciju svjetskih arhiva i njen vodeći moto – Archives are Accessible/Archives for Everyone – Arhivi su dostupni/Arhivi za sve, izložba donosi presjek ženskog prisustva u arhivu — kroz dokumente, rukopise, oporuke, pisma, potvrde, domovnice, memoare, drame, pjesme, novinske zapise, službene dokumente i druge spise koji svjedoče o slojevitim ulogama koje su žene imale u prošlosti, ali i o njihovoj borbi da očuvaju svoje mjesto u društvenom, pravnom i kulturnom prostoru Sarajeva. Koncipirana u dvije tematske cjeline, izložba s jedne strane prikazuje žene u osmanskom Sarajevu kroz građu iz Orijentalne zbirke, a s druge donosi portrete pet istaknutih žena iz novije prošlosti kroz izlaganje dokumenata iz njihovih ličnih fondova.

Kao član Međunarodnog arhivskog vijeća (International Council on Archives / ICA), JU Historijski arhiv Sarajevo se na ovaj način pridružuje velikoj porodici svjetskih arhiva koji koriste ovu Sedmicu arhiva i Međunarodni dan arhiva da kroz svoje aktivnosti skrenu pažnju javnosti na svoje djelovanje i značajnu ulogu u društvu.

Iz autorskog teksta o izložbi:

“Femme Archival – Ženski glasovi iz arhiva otvara prostor za dublje razumijevanje ženske prošlosti, ne kao zabilješke na marginama, već kao središnjeg dijela društvenog pamćenja. Dokumenti koje predstavljamo nisu samo svjedočanstva o pojedincima, već i dokaz o opstanku ženskog iskustva u arhivu — tihog, ali postojanog. Cilj izložbe nije samo prezentacija historijskih dokumenata i ženskih fondova, već i podsticanje promišljanja o historijskoj ulozi žene, njenim pravima i borbi za ravnopravnost kroz arhivski materijal koji nadilazi vremenske okvire i otvara prostor za savremene refleksije. Cilj je i predstaviti arhivske dokumente i fondove ženske provenijencije u Historijskom arhivu Sarajevo, kao primarne historijske izvore, koji mogu biti korišteni za istraživanja u kontekstu ženskih studija, kao i za sva ostala istraživanja, jer svi ovi dokumenti pričaju priče, otvaraju pristup ženskom doživljaju i iskustvu života i svijeta….“

Na otvaranju izložbe prisutnim gostima obratila se direktorica JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, koja je govorila o Međunarodnom danu arhiva i značaju koji ovaj datum ima za arhivske institucije širom svijeta, pa tako i za nas Arhiv.

Nakon toga, uslijedilo je obraćanje autorica izložbe, koje su govorile o pripremi iste i onome što su željele postići ovakvim odabirom teme i selekciji prikazane arhivske građe.

Na kraju, ispred Muzeja Sarajeva, prisutne je pozdravila i izložbu otvorila direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč, koja je izrazila oduševljenje ovom izložbom i zadovoljstvo što će ista zasigurno obogatiti sadržaj Muzeja.

Ovom prilikom se zahvaljujemo Muzeju Sarajeva na ustupljenom prostoru za izložbu. Izložba će biti dostupna do 17. juna 2025. godine.

Foto: HAS

Arhiv obilježava Međunarodni dan arhiva – 9. juni

Povodom Međunarodnog dana arhiva, 9. juna, i u okviru Međunarodne sedmice arhiva, JU Historijski arhiv Sarajevo će predstaviti javnosti novu izložbu  Femme Archival – Ženski glasovi iz arhiva, autorica Almire Alibašić i Elme Dervišbegović, viših arhivistica Historijskog arhiva Sarajevo. Izložba se otvara u ponedjeljak, 9. juna 2025. godine u 13:00 h u prostoru Brusa bezistana, depandansa Muzeja Sarajeva, na adresi Abadžiluk 10. 

Izložba govori o ženama čiji su životi, djela i glasovi sačuvani u arhivskoj građi. Uz ovogodišnju međunarodnu manifestaciju svjetskih arhiva i njen vodeći moto – Archives are Accessible/Archives for EveryoneArhivi su dostupni/Arhivi za sve, izložba donosi presjek ženskog prisustva u arhivu — kroz dokumente, rukopise, oporuke, pisma, potvrde, domovnice, memoare, drame, pjesme, novinske zapise, službene dokumente i druge spise koji svjedoče o slojevitim ulogama koje su žene imale u prošlosti, ali i o njihovoj borbi da očuvaju svoje mjesto u društvenom, pravnom i kulturnom prostoru Sarajeva. Koncipirana u dvije tematske cjeline, izložba s jedne strane prikazuje žene u osmanskom Sarajevu kroz građu iz Orijentalne zbirke, a s druge donosi portrete pet istaknutih žena iz novije prošlosti kroz izlaganje dokumenata iz njihovih ličnih fondova.

Kao član Međunarodnog arhivskog vijeća (International Council on Archives / ICA), JU Historijski arhiv Sarajevo se na ovaj način pridružuje velikoj porodici svjetskih arhiva koji koriste ovu Sedmicu arhiva i Međunarodni dan arhiva da kroz svoje aktivnosti skrenu pažnju javnosti na svoje djelovanje i značajnu ulogu u društvu.

Iz autorskog teksta o izložbi:

Femme Archival – Ženski glasovi iz arhiva otvara prostor za dublje razumijevanje ženske prošlosti, ne kao zabilješke na marginama, već kao središnjeg dijela društvenog pamćenja. Dokumenti koje predstavljamo nisu samo svjedočanstva o pojedincima, već i dokaz o opstanku ženskog iskustva u arhivu — tihog, ali postojanog. Cilj izložbe nije samo prezentacija historijskih dokumenata i ženskih fondova, već i podsticanje promišljanja o historijskoj ulozi žene, njenim pravima i borbi za ravnopravnost kroz arhivski materijal koji nadilazi vremenske okvire i otvara prostor za savremene refleksije. Cilj je i predstaviti arhivske dokumente i fondove ženske provenijencije u Historijskom arhivu Sarajevo, kao primarne historijske izvore, koji mogu biti korišteni za istraživanja u kontekstu ženskih studija, kao i za sva ostala istraživanja, jer svi ovi dokumenti pričaju priče, otvaraju pristup ženskom doživljaju i iskustvu života i svijeta….“

Izložba će biti dostupna za javnost u Brusa bezistanu od 09. do 17. juna, u vremenu od 9:00 do 17:00 sati. Izražavmo još jednom zahvalnost Muzeju Sarajeva za ustupljeni prostor za našu izložbu.

Arhiv se predstavio na VIII. Arhivskom pikniku u  Budimpešti

JU Historijski arhiv Sarajevo 31. maja ove godine učestvovao je na VIII. Arhivskom pikniku u Budimpešti, Mađarska. To je manifestacija koju tradicionalno organizuje Gradski arhiv Budimpešte, iz Mađarske, kao događaj koji ima ulogu da prezentira arhive i arhivsku djelatnost široj publici, kroz zabavne oblike komunikacije i prezentacije. Ovogodišnji, osmi po redu Arhivski piknik održavao se, kao i svake godine, u dvorišnom prostoru Gradskog arhiva Budimpešte, uz bogat program, koji je uključivao cjelodnevni arhivski sajam, gdje su se na štandovima prezentovali arhivi kroz svoja izdanja, aktivnosti i interakciju sa posjetiocima, zatim, demonstracije historijskih događaja i artefakata, lutkarsku predstavu za djecu, vođenu turu kroz sadržaje i prostore Gradskog arhiva Budimpešte, uz muzički program. Historijski arhiv se predstavio kroz svoju izdavačku i izložbenu djelatnost, izlažući svoja novija izdanja i izložbene kataloge. Također, nastojeći da predstavi određene historijske konekcije dvije zemlje i dva grada, Arhiv je predstavio određene primjerke iz arhivske građe koji govore o historijskim vezama Sarajeva i Bosne i Hercegovine sa Budimpeštom i Mađarskom, pa su se tu našla i dva izložbena plakata sa reprodukcijama dokumenata iz naših fondova i zbirki za ilustraciju tih veza. Svakako je ovo bila prilika da predstavimo ne samo našu instituciju, nego i grad Sarajevo kao poželjnu destinaciju za posjete. Delegaciju Arhiva su činili Ismeta Džigal Berkovac, direktorica Arhiva, Almira Alibašić i Haris Zaimović. Saradnja se, inače, realizuje u okviru potpisanog Memoranduma o saradnji koji dva Arhiva imaju od 2020. godine, a ovo je bila naša prva zajednička aktivnost, što nam je iznimno drago.

Također, cijeli događaj se realizirao u okviru predstojeće Međunarodne sedmice arhiva i Međunarodnog dana arhiva, 9. juna, kao redovne godišnje aktivnosti Međunarodnog arhivskog vijeća – ICA-e (International Council on Archives), koji svake godine okuplja svjetsku arhivsku zajednicu kroz zajedničke projekte i aktivnosti, radi osnaživanja naše profesije. Upravo u duhu ovogodišnjeg slogana obilježavanja Meuđnarodnog dana arhiva: Archives are Accessible – Archives for Everyone (Arhivi su dostupni – Arhivi za svakoga) – i naša dva Arhiva postavljaju temelje za međusobna otkrivanja arhivalija koji povezuju naše zemlje i govore o historijskim vezama iz prošlosti.

Uz naš Arhiv, na ovom događaju se predstavilo više od dvadeset arhivskih i srodnih institucija iz same Mađarske, uz ostale gostujuće Arhive izvana: Pokrajinski arhiv Maribor, Slovenija; Arhiv Vojvodine, Arhiv iz Sente; Arhiv iz Sombora; Arhiv iz Beča, Austrija; Heidelberga, Njemačka. Dan prije samog Piknika, imali smo priliku prisustvovati  otvaranju izložbe „Budapest 75“ koja je priređena u čast 75. godišnjice ujedinjenja i osnivanja Velike Budimpešte. Također, imali smo priliku za obilazak zgrade Gradskog arhiva Budimpešte koja sa svojim kapacitetima, izgledom i opremljenošću predstavlja reprezentativan primjer modernog arhivskog objekta koji bi trebao da ima svaki glavni grad koji drži do svoje historije i arhivske građe kao dobra kulturne baštine.

Gradski arhiv Budimpešte i Historijski arhiv Sarajevo će nastaviti svoju saradnju i u budućnosti.

Foto: HAS

Najava učešća Arhiva na VIII. Arhivskom pikniku u organizaciji Gradskog arhiva Budimpešte

Ove godine, JU Historijski arhiv Sarajevo učestvuje na VIII. Arhivskom pikniku koji tradicionalno organizuje Gradski arhiv Budimpešte, iz Mađarske, kao događaj koji ima ulogu da prezentira arhive i arhivsku djelatnost široj publici, kroz zabavne oblike komunikacije i prezentacije. Ovogodišnji, osmi po redu Arhivski piknik desiće se 31. maja, a održava se, kao i svake godine, u dvorišnom prostoru Gradskog arhiva Budimpešte. Događaj ima bogat program, koji uključuje cjelodnevni arhivski sajam, gdje se na štandovima prezentuju arhivi kroz svoja izdanja, aktivnosti i interakciju sa posjetiocima, demonstracije historijskih događaja i artefakata, lutkarsku predstavu za djecu, vođenu turu kroz sadržaje i prostore Gradskog arhiva Budimpešte, uz bogat muzički program. Biće ovo prilika da Historijski arhiv Sarajevo prezentuje svoja izdanja i izložbene aktivnosti, uz upoznavanje sa stručnim radom i kapacitetima Arhiva u Budimpešti. Saradnja se, inače, realizuje u okviru potpisanog Memoranduma o saradnji koji dva Arhiva imaju od 2020. godine, a ovo je prva zajednička aktivnost, što nam je iznimno drago.

Također, cijeli događaj se realizira u okviru predstojeće Međunarodne sedmice arhiva i Međunarodnog dana arhiva, 9. juna, kao redovne godišnje aktivnosti Međunarodnog arhivskog vijeća – ICA-e (International Council on Archives), koji svake godine okuplja svjetsku arhivsku zajednicu kroz zajedničke projekte i aktivnosti, radi osnaživanja naše profesije. Upravo u duhu ovogodišnjeg slogana obilježavanja Meuđnarodnog dana arhiva: Archives are Accessible – Archives for Everyone (Arhivi su dostupni – Arhivi za svakoga) – i naša dva Arhiva postavljaju temelje za međusobna otkrivanja arhivalija koji povezuju naše zemlje i govore o historijskim vezama iz prošlosti.

Učešće Arhiva u međudržavnom projektu „Ljudi, vrednosti i dela koji nas povezuju“

U periodu od 15. do 16. maja 2025. godine delegacija Historijskog arhiva Sarajevo, koju su činile direktorica Arhiva Ismeta Džigal Berkovac, te Almira Alibašić, Elma Dervišbegović i Irma Agbabić, boravila je  u Prijepolju, Republika Srbija,  s ciljem učešća u realizaciji završne aktivnosti projekta „Ljudi, vrednosti i dela koja nas povezuju“ – održavanju okruglog stola i promocije istoimenog Zbornika radova.

Naime, poziv Biblioteke „Vuk Karadžić“ iz Prijepolja, za učešće u projektu „Ljudi, vrednosti i dela koja nas povezuju“, a koji je Biblioteka organizovala uz podršku Opštine Prijepolje i finansijsku podršku Kabineta ministra bez portfelja zaduženog za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost Republike Srbije, Arhiv je prihvatio, predstavljajući instituciju i arhivsku građu koju čuva, a koja može da bude korisna u istraživanjima prošlosti ne samo naše zemlje, nego i susjednih zemalja, svjedočeći na taj način prošlost koja nas povezuje. Sam projekat je koncipiran tako da u toku njegove realizacije, kao rezultat aktivnosti, dođe do kreiranja većih potencijala za saradnju između baštinskih institucija i pojedinaca iz sfere nauke, kulture i umetnosti sa prostora Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

U projektu su učestvovali predstavnici Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, odnosno, različitih institucija iz ovih zemalja, koji su predstavili svoje istraživačke resurse i potencijale koji govore o ljudima i zajedničkim vrijednostima koji povezu ove zemlje kroz prošlost, kao osnovu za nastavak dobrih odnosa i veza između tri zemlje i u budućnosti. U Zborniku koji je predstavljen ovom prilikom obuhvaćeno je 12 radova, gdje se kroz bibliotečku i arhivsku građu, fotografije, mape i terenska istraživanja predstavljaju teme koje povezuju ljude, prostore i zajedničku historiju regiona tromeđe.

Predstavnice Arhiva Ismeta Džigal Berkovac i Almira Alibašić predstavile su Arhiv kroz rad pod nazivom Poveznice Prijepolja i Sarajeva kroz arhivsku građu Historijskog arhiva Sarajevo. Osim Arhiva, iz Bosne i Hercegovine su učestvovali predstavnici Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu, Biblioteke Ekonomskog i Filozofskog fakulteta UNSA-e. Iz Srbije su učestvovali predstavnici Narodne biblioteke Srbije, Univerzitetske biblioteke, Muzeja Jugoslavije i Narodne biblioteke Užice, a iz Crne Gore Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ Cetinje, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore i Istorijski institut Crne Gore.

Stručni skup koji se održavao u prijepoljskoj biblioteci, otvorio je ministar bez portfelja Usame Zukorlić, a prisutnima se obratila i v.d. direktorica biblioteke Kamala Kašić.

Foto: HAS; foruminfo.rs

Obilježena 77. godišnjica Arhiva uz otvaranje nove izložbe

Arhiv je danas obilježio 77. godišnjicu osnivanja i djelovanja svečanim otvaranjem izložbe „Štampa u Historijskom arhivu Sarajevo 1878.-1992.“ autorskog tima Amela Bedaković i Adnan Hadžiabdić, koje je održano u Muzeju Sarajeva – Brusa bezistan. Izložbu je otvorio gradonačelnik Sarajeva, Predrag Puharić.
Ovom izložbom Historijski arhiv Sarajevo obilježava važan datum – dan svog osnivanja 3. maja 1948. godine, kada je osnovan pod nazivom Arhiv grada Sarajeva odlukom Narodnog odbora grada Sarajeva sa zadatkom da „sakuplja, sređuje, čuva i omogućuje proučavanje arhivskog materijala koji se odnosi na život i razvitak, kao i na političku, kulturnu i privrednu prošlost grada Sarajeva.“
Od tada pa sve do danas, Arhiv izvršava svoju plemenitu misiju očuvanja dokumentarnih tragova prošlosti o nama, našem gradu i našoj historiji. Danas Arhiv baštini oko 640 arhivskih fondova i zbirki, a dio Arhiva je i specijalna biblioteka bogatog fundusa odabranih bibliotečkih jedinica. U sastavu biblioteke čuva se veoma vrijedna građa štampanih novina, časopisa i serijskih publikacija od osmanskog, austrougarskog, jugoslovenskog historijskog perioda, sve do modernog vremena.
Na današnjoj izložbi, na 13 panoa, predstavljeno je oko 80 primjeraka novina i časopisa od ukupno 270 koliko ih se čuva u našoj biblioteci. Riječ je o časopisima i novinama različitog tematskog usmjerenja, dnevnih i periodičnih listova iz kojih se može dosta saznati o našoj političkoj, socijalnoj, ekonomskoj, društvenoj, kulturnoj historiji i društvenim tokovima – upravo o svemu onome što je karakteristično za medij kao što su štampani listovi. Zato je ova izložba istovremeno i naš doprinos obilježavanju Svjetskog dana slobode štampe/medija koji se također obilježava 3. maja svake godine.
Na ceremoniji otvaranja prisutnima se obratila direktorica Arhiva Ismeta Džigal Berkovac, koja je govorila o društvenoj ulozi Arhiva i njegovoj misiji očuvanja arhivske građe kao nezaobilaznog temelja za izučavanje prošlosti, a posebno se osvrnula na protekli rad Historijskog arhiva Sarajevo.
Nakon toga, prigodnim riječima obratila se i direktorica Muzeja Sarajeva, Indira Kučuk Sorguč, koja je izrazila svoje zadovoljstvo ovom izložbom, kao i doprinosom Muzeja koji, ustupajući svoje prostore za arhivske izložbe, iskazuje direktnu podršku, ali i brigu za naše kulturno naslijeđe.
Autori izložbe Amela Bedaković i Adnan Hadžiabdić predstavili su samu izložbu i proces rada na istoj, otkrivajući nam izazove istraživanja historijske štampe.
Nakon toga uslijedilo je obraćanje gradonačelnika Sarajeva, Predraga Puharića, koji je svojim prisustvom posebno uveličao ovaj naš dan. On je u svom obraćanju govorio o značaju institucije kao što je Arhiv, a onda se osvrnuo i na samu izložbu koja svojom tematikom podsjeća na važnu ulogu medija u svakom društvu. Nakon toga, gradonačelnik je svečano otvorio izložbu.
Ovom prilikom se posebno zahvaljujemo gradonačelniku Sarajeva Predragu Puhariću, direktorici Muzeja Indiri Kučuk-Sorguč i Muzeju Sarajeva na ustupljenom prostoru.
Izložba će biti otvorena do 9. maja 2025. godine i dostupna za javnost u Brusa bezistanu u Sarajevu, u uobičajeno radno vrijeme Muzeja.
Srdačno se zahvaljujemo svima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj događaj.

Foto: HAS

Najava obilježavanja godišnjice Arhiva uz novu izložbu

Tradiciju obilježavanja godišnjice Historijskog arhiva Sarajevo nastavljamo i ove godine, uz prigodan događaj. Naime, povodom 3. maja, 77. godišnjice osnivanja i rada JU Historijski arhiv Sarajevo najavljujemo još jednu arhivsku izložbu: “ŠTAMPA U HISTORIJSKOM ARHIVU SARAJEVO 1878-1992” autora Amele Bedaković i Adnana Hadžiabdića. Svečano otvorenje izložbe je u utorak, 29. aprila 2025. godine u 13:00h u prostoru Brusa bezistana, depandansa Muzeja Sarajeva, na adresi Abadžiluk 10,

JU Historijski arhiv Sarajevo osnovan je 3. maja 1948. godine Odlukom Narodnog odbora grada Sarajeva, a na samom početku djelovanja bio je smješten u zgradi Vijećnice. Danas je Arhiv javna ustanova kulture u Kantonu Sarajevo. Od početka svoga djelovanja, aktivno radi na prikupljanju, čuvanju, stručnoj obradi, prezentaciji i publiciranju arhivske građe. 77 godina djelovanja obilježeno je stalnim naporima za poboljšanje uslova čuvanja vrijedne arhivske građe čija količina danas iznosi preko 11.000 dužnih metara ili preko 640 arhivskih fondova i zbirki, od kojih je trećina proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Svake godine Arhiv svoju godišnjicu obilježi događajem kojim se nastoji javnost podsjetiti na naš rad, arhivsku građu kao kulturnu baštinu, te na postojanje i značaj naše institucije. Ove godine, predstavljamo vrijedne primjerke periodične i dnevne štampe iz fonda specijalne biblioteke, kao sastavnog dijela Historijskog arhiva Sarajevo. Zbog karaktera izložbe, na ovaj način dajemo naš doprinos u obilježavanju Svjetskog dana slobode štampe/medija koji se također obilježava 3. maja svake godine. Kroz izložbu se prati razvoj štampane riječi u našoj zemlji kroz različite vremenske periode i prikaze časopisa i novina različitih tipova i usmjerenja.

Iz autorskog teksta o izložbi:

“U biblioteci Historijskog arhiva Sarajevo čuva se štampa, oko 270 serijskih publikacija za period 1878.-2005. godine koja je izlazila u Bosni i Hercegovini, ali i izvan države. Kroz bosanskohercegovačke časopise i novine može se pratiti politički, kulturni, socijalni i privredni život Bosne i Hercegovine. Štampa je imala veliku ulogu i značaj u Bosni i Hercegovini, kao i veliki uticaj na formiranje duha, mišljenja i razmišljanja naroda…“

Izložba će biti dostupna za javnost u Brusa bezistanu od 29. aprila do 09. maja, u vremenu od 9:00 do 16:00 sati.

Zahvaljujemo se našim partnerima – Muzeju Sarajeva – na ustupljenom prostoru za izložbu!

Arhivsko izdanje dobitnik priznanja na Sajmu knjiga

Zadovoljstvo nam je objaviti da je arhivsko izdanje “Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938–1959)”, koje je priredio Amer Maslo, viši stručni saradnik Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu dobitnik posebnog priznanja.

Naime, 14. aprila 2025. godine, u okviru završnice 36. Sarajevskog Sajma knjiga održana je svečana ceremonija dodjele nagrada i priznanja, a izdavački projekat Historijskog arhiva Sarajevo i Orijentalnog instituta – publikacija “Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938–1959)” – dobitnik je posebnog priznanja u kategoriji kapitalnih izdanja kulturne, povijesne i političke baštine. Ovo izdanje nastalo je na temelju istraživanja arhivske građe o Hamdiji Kreševljakoviću, a prije svega, pisama iz njegove ostavštine koja se nalazi u nekoliko arhivskih fondova o Hamdiji Kreševljakoviću iz našeg Arhiva, a u stručnoj obradi Amera Masle, sa Orijentalnog instituta.

Ovo je šesto izdanje u našoj ediciji Posebna izdanja, a izdanje je nastalo u saradnji Historijskog arhiva Sarajevo i Orijentalnog instituta – Univerziteta u Sarajevu. Ove dvije institucije često sarađuju u zajedničkim projektima, a djeluju u okviru potpisanog sporazuma o saradnji. Polazišna osnova za saradnju svakako je naša bogata Orijentalna zbirka, ali ne isključivo samo ona, kako pokazuje i ovaj primjer saradnje. U ovom slučaju, viši stručni saradnik Instituta Amer Maslo, MA, istražujući lik i djelo Hamdije Kreševljakovića, veliki dio istraživanja obavljao je u našem Arhivu, obzirom na činjenicu da Arhiv čuva tri fonda od posebne važnosti za proučavanje života i djela Hamdije Kreševljakovića. Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću čuvaju se u arhivskom fondu Kreševljaković Hamdija – Sarajevo (sign. O-HK-219) i predstavljaju izvornu arhivsku građu i primarni historijski izvor, te je njihovo objavljivanje važan doprinos daljim izučavanjima djela ovog bosanskohercegovačkog naučnog radnika. Ovaj fond nije u sklopu Orijentalne zbirke, već u grupi Ličnih i porodičnih fondova. U Orijentalnoj zbirci se nalazi Zbirka dokumenata prof. Hamdije Kreševljakovića (sign. OZ; ZHK-007), kao i fond Užičanin-Kreševljaković (sign. OZ; PUK-025). Odgovorni urednik izdanja je naša kolegica Elma Dervišbegović, viša arhivistica.

Čestitamo priređivaču, kolegama iz Orijentalnog instituta kao saradnicima na izdanju, te se zahvaljujemo na ovoj nagradi!

Foto: Izvor Facebook