U Vijećnici otvorena izložba “Sjećanje na Holokaust kroz dokumente Historijskog arhiva Sarajevo”

Povodom 27. decembra, Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust, u sarajevskoj Vijećnici je danas svečano otvorena izložba “Sjećanje na Holokaust kroz dokumente Historijskog arhiva Sarajevo”, autora višeg arhivista Admira Nezirovića i arhivista Armina Džunuzovića.

Izložbu su prigodnim obraćanjem prisutnima otvorili rukovoditeljica Vijećnice Meliha Redžić, v. d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić, viši arhivist Admir Nezirović, te Haris Bašić, zamjenik gradonačenice Sarajeva.

Izložba ima za cilj upoznavanje javnosti sa dešavanjima koja su predstavljala uvod u fizičko istrebljenje Jevreja Sarajeva. Sva stradanja ostala su zabilježena i dokumentovana u građi Historijskog arhiva Sarajevo i predstavljaju jedan od najtamnijih trenutaka ljudske historije u kojem ni djeca nisu bila pošteđena, što dodatno zatamnjuje cijelu priču. Po statistikama, samo sa prostora Sarajeva je u ovom periodu stradalo oko 1308 djece.

V. d. direktorica Arhiva je podsjetila da ove godine naša institucija obilježava 75 godina postojanja i uspješnog rada te da se na ovoj izložbi može vidjeti tek mali dio historijskih izvora koji svjedoče o stradanju Jevreja u Sarajevu za vrijeme Nezavisne države Hrvatske.

Viši arhivist Admir Nezirović je objasnio da su izloženi dokumenti iz arhivskih fondova koji se odnose na stradanje Jevreja Sarajeva od 1941. do 1945. godine.

– Cilj izložbe je da se sjetimo ljudi koji su stradali, da izložba bude opomena da se nešto slično nikada ne desi bilo kome. U našoj zemlji su nakon uspostave tzv. NDH, 10. aprila 1941. godine, Jevreji izloženi različitim fazama dehumanizacije, kroz stavljanje zajednice u diskriminirajuće i ponižavajuće rasno motivisane zakonske okvire, medijsko ismijavanje zajednice, sve do masovnih hapšenja, deportacija i egzekucija kao završnog čina cjelokupnog procesa uništenja. Propaganda je radila punom parom: Jevreji su optuživani za sve loše u svijetu u tom trenutku, a sve u cilju stvaranja imaginarnog neprijatelja društva. I na taj način je javnost pripremana za ono što će se desiti tim ljudima – kazao je Nezirović.

Izložbu će posjetioci Vijećnice moći vidjeti do 1. februara 2023.

(JU HAS, foto: JU HAS)

Drugi o nama:

FENA
Klix.ba

Promovisan treći tom “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“

U prostoru Bošnjačkog instituta – Fondacije Adil Zulfikarpašić u Sarajevu jučer je upriličena promocija trećeg toma “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“ u izdanju Historijskog arhiva Sarajevo.

Ideja o objavljivanju Kataloga nastala je kao plod dugogodišnje uspješne saradnje Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Historijskog arhiva Sarajevo. Poznato je da ove dvije bosanskohercegovačke baštinske institucije spaja značajna veza manifestirana kroz prikupljanje, čuvanje, obradu te prezentiranje arhivske građe neprocjenjive vrijednosti koja pripada kulturno-civilizacijskom krugu Orijenta.

Imajući u vidu ovakvo što, kao i potrebu da se bosanskohercegovačkoj ali i svjetskoj kulturnoj i naučnoj javnosti prezentira značajno kulturno-historijsko blago o kojem skrbi Historijski arhiv Sarajevo, krenulo se u projekat sistematskog obrađivanja i katalogiziranja rukopisa Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo.

Foto: AA

O trećem tomu govorili su autor kataloga – arhivist u Gazi Husrev-begovoj biblioteci mr Hamza Lavić, te v.d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, recezent prof. dr Ahmed Zildžić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr Osman Lavić i prof. dr Lejla Kodrić-Zaimović.

Foto: HAS

Autor Kataloga mr Hamza Lavić je u izjavi za Agenciju Anadolija kazao kako je riječ o veoma dragocjenoj i značajnoj rukopisnoj zbirci koja se sastoji od ukupno 169 unikatnih rukopisnih kodeksa koji sadrže 276 djela različite jezičke i tematske strukture.

“Riječ je o rukopisnoj zbirci koja pripada ulemanskoj porodici Okić, hafizu Mehmedu Teufiku Okiću i jednom od najpoznatijih bosanskohercegovačih intelektualaca 20. stoljeća, posebno kada je riječ o islamskim naukama, Muhameda Tajiba Okića. Najstariji rukopis koji je tretiran u ovom Katalogu potiče iz 15. stoljeća, a riječ je o djelu iz oblasti sufizma. Značajan broj djela pripada našim bosanskohercegovačkim autorima, koji su pisali od 16. stoljeća naovamo. Tu je i šest djela Hasana Kafije Pruščaka, te Muhameda Hevaija Uskufija. Riječ je o izuzetno raritetnim djelima za koje se nadam da će poslužiti kao podsticaj i izvor istraživačima naše kulturne baštine”, rekao je Lavić, navodeći da je na Katalogu radio godinu i po dana.

Foto: HAS

V.d. direktora JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac je napomenula kako ova ustanova čuva više od 1.000 rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku.

“Na ovaj način smo zaštitili dokumente koji se nalaze u okviru Orijentalne zbirke Historijskog arihva Sarajevo, fizički smo ih zaštitili digitalizacijom”, istakla je.

Foto: AA

Prvi svezak Kataloga iz ove serije priredio je Mustafa Jahić i objavljen je 2010. godine, a u njemu je obrađen 301 rukopis. Drugi svezak Kataloga obradio je Haso Popara i objavljen je 2011. godine, sa 486 rukopisa. Izdavanje četvrtog toma Kataloga, posljednjeg u seriji, planirano je u narednoj godini kada se obilježava i 75 godina Arhiva.

Mehmed Teufik Okić bio je imam, muderris (profesor), član Ulema-medžlisa (Rijaset), zamjenik reisu-l-uleme 23 godine, dvije godine naibu-reis, odnosno vršilac dužnosti reisul-uleme (nakon ostavke Sulejmana ef. Šarca).

(JU HAS / AA)

Izložba “Opštinski izbori u Sarajevu 1928. godine” otvorena u ‘SKPD Prosvjeti’

Izložbu “Opštinski izbori u Sarajevu 1928. godine” otvorili su danas u prostorijama SKPD “Prosvjeta” ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić, v.d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac i autorica izložbe Aleksandra Pijuk Pejčić.


Postavka ima za cilj upoznavanje javnosti sa prvim demokratskim opštinskim izborima u Sarajevu i predstavljanje bogatstva primarnih istorijskih izvora Historijskog arhiva Sarajevo i Arhiva Bosne i Hercegovine koji su nezaobilazni u proučavanju političke istorije Sarajeva i Bosne i Hercegovine.


Vršiteljica dužnosti direktorice Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac kazala je da se izložbom daje doprinos obilježavanju Dana arhiva BiH, kao i arhivske službe koja se institicionirala prije tačno 75 godina, kada su doneseni i prvi zakoni s ciljem da regulišu arhivsku djelatnost.


Ujedno se izložba “Opštinski izbori u Sarajevu 1928. godine” realizuje i u sklopu obilježavanja 120 godina rada SPKD “Prosvjeta”.

Iz više od 11 kilometara arhivske građe pohranjene u depou Historijskog arhiva Sarajevo izložili smo mali dio historijskih činjenica koji govori o načinu glasanja u to vrijeme. Tada je bilo više od 80 posto nepismene populacije, koja je tadašnjim izborom općinskih vijećnika težila ka boljim uvjetima života – kazala je Džigal-Berkovac.

Ona je navela da su prvi demokratski izbori trebali biti održani neposredno nakon Prvog svjetskog rata kada je došlo do raspada Austrougarske uprave na tlu Bosne i Hercegovine, ali su zbog državne politike prolongirani do 1928. godine


Autorica izložbe viša arhivistica Aleksandra Pijuk-Pejčić kazala je da se odlučila na ovu izložbu jer se radi o temi koja je neistražena i o kojoj ne postoje nikakvi naučni radovi.

Izložba prati vrijeme od raspisivanja izbora do izbornih rezulata. Tada je bilo u Sarajevu ukupno 13 prijavljenih listi. To, kako pojašnjava autorica, nisu samo stranke, nego i disidenti (oni koji se unutar stranaka nisu slagali pa su pravili svoje liste), kao i određene grupe.


Izložba svjedoči o tome šta se dešavalo tokom izbora, o radu biračkih odbora, različitim nepravilnostima koje su se dešavale na sam dan izbora. Od toga da su na biračkim listama bile osobe koje su već odavno umrle do pokušaja da jedna osoba glasa dva ili više puta – navela je ona.

Aleksandra Pijuk-Pejčić istakla je da se tad glasalo kuglicama koje su ubacivane u kutije, te da je glasao samo muški dio stanovništva, jer su žene pravo glasa dobile tek nakon Drugog svjetskog rata.

(FENA/HAS; Foto: HAS)

Potpisan sporazum o saradnji sa Institutom za Historiju UNSA

Danas, 9. XII 2022. godine je u JU Historijski arhiv Sarajevo potpisan Sporazum o saradnji između našeg arhiva i Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu u oblasti naučno-stručnih i arhivskih istraživanja, akademske saradnje i izdavaštva.


Za obje institucije ovo je prvi korak u aktivnom partnerstvu i nastojat će sprovoditi programe od obostrane koristi. Razvoj i implementacija konkretnih aktivnosti bit će predmetom formalnih pisanih sporazuma o kojima se pregovara odvojeno, a koji će se baviti finansijskim aranžmanima, povjerljivošću, vlasništvom i korištenjem intelektualne svojine, objavljivanjem publikacija ili drugog rada i drugim relevantnim pitanjima.

Sporazum su potpisali direktor Instiruta dr Sedad Bešlija i v.d. direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac.

Studenti historije posjetili Arhiv

Studenti druge godine studija historije sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, predvođeni svojim profesorima prof.dr. Amirom Duranovićem i mr. Melisom Forić Plasto posjetili su Arhiv 10. novembra. Studente i njihove profesore dočekala je i pozdravila v.d. direktora Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac. Posjeta Arhivu organizirana je u okviru njihovih nastavnih predmeta u kojima se bave izučavanjem pomoćnih historijskih nauka, arhivistike, arhivskih institucija i praktičnog osposobljavanja za samostalan rad. Prezentaciju Arhiva, arhivske djelatnosti, arhivske građe i praktičnog rada u Arhivu održali su viši arhivisti Almira Alibašić-Fideler, Haris Zaimović, te Elma Dervišbegović. Uz upoznavanje sa ovom kulturnom i baštinskom ustanovom, studenti su imali priliku da izvrše uvid u način obrade građe u Arhivu, način istraživanja i dolaska do potrebnih informacija, različite arhivske jedinice i njihove formate, te sve ono što je bitno u radu jedne arhivske institucije. Uz njihova pitanja i pojašnjenja od strane profesora i arhivskih stručnjaka, studenti su zaokružili svoju posjetu, te ponijeli sa sobom nova saznanja koja će im biti od koristi u daljem obrazovanju i stručnom profiliranju.

Učenici Gimnazije „Obala“ posjetili Arhiv

Učenici III razreda Gimnazije“Obala“ iz Sarajeva, predvođeni svojom profesoricom Melihom Bosankić posjetili su danas Historijski arhiv Sarajevo. Njih je pozdravila i zaželjela im srdačnu dobrodošlicu v.d. direktora Ismeta Džigal-Berkovac. Ovom prilikom gimnazijalci su poslušali  prigodno predavanje o Historijskom arhivu Sarajevo, njegovom radu i značaju, te o arhivskoj građi koju čuva. Predstavljeni su im i određeni primjerci arhivske građe iz različitih vremenskih perioda, prateći tok predavanja. Učenici su imali dosta interesantnih pitanja na koja su se predavači potrudili što bolje odgovoriti. Ispred Historijskog Arhiva Sarajevo prezentaciju su održali  viši arhivisti Almira Alibašić-Fideler, Haris Zaimović, te Elma Dervišbegović.

Dogovor o digitalizaciji arhivske građe BZK “Preporod”

Danas je u prostorijama BZK “Preporod” u Sarajevu potpisan Ugovor o digitalizaciji i primopredaji digitalnih kopija arhivske građe između BZK “Preporod” i JU Historijski arhiv Sarajevo. Arhivska građa Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, odnosno njenih pravnih prethodnica društava “Gajret” i “Narodna uzdanica”, nakon zabrane rada 1949. godine, pohranjena je u najvećem dijelu u Historijskom arhivu Sarajevo, te Arhivu Bosne i Hercegovine i ostalim arhivima u Bosni i Hercegovini i predstavlja arhivsko blago Bosne i Hercegovine.

Potpisivanjem Ugovora o digitalizaciji i primopredaji digitalnih kopija arhivske građe bit će omogućena digitalizacija građe, što će pomoći njenom očuvanju, ali i lakšem i cjelovitijem korištenju.

Ugovor su potpisali predsjednik BZK “Preporod” Sanjin Kodrić i v.d. direktora Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac, a predmet digitalizacije će biti 189 arhivskih kutija građe i 42 knjige iz perioda 1903.-1949. godine.

Arhiv dobio v.d. direktoricu

Vlada Kantona Sarajevo dala je saglasnost v.d. Upravnom odboru Javne ustanove Historijski arhiv Sarajevo na imenovanje Ismete Džigal-Berkovac za v.d. direktora  JU Historijski arhiv Sarajevo, do imenovanja direktora, svojom odlukom od 07. septembra 2022. godine.

Ismeta Džigal-Berkovac prva je v.d. direktorica Arhiva u njegovoj 74. godišnjoj historiji. Ismeta Džigal-Berkovac, prof. sociologije, viša arhivistica, dugogodišnja je uposlenica Historijskog arhiva Sarajevo, a na ovu funkciju dolazi iz Odsjeka za sređivanje i obradu arhivske građe gdje radi na stručnim poslovima obrade i sređivanja arhivskih fondova i zbirki.

Danas je izvršena primopredaja dužnosti između prethodnog direktora Harisa Zaimovića i nove v.d. direktorice prilikom koje je Zaimović poželio kolegici Džigal-Berkovac mnogo uspjeha na preuzetoj dužnosti.

Povodom Međunarodnog dana arhiva u Arhivu Federacije BiH održan sastanak

U četvrtak, 9. juna 2022. godine, povodom Međunarodnog dana arhiva, direktor JU Historijski arhiv Sarajevo (matičnog arhiva za Kanton Sarajevo), g. Haris Zaimović, prisustvovao je radno-konsultativnom sastanku u prostorijama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Sastanak je iniciran od strane Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine, a istom je prisustvovao i premijer Federacije BiH Fadil Novalić. Ostali učesnici su bili predstavnici arhivskih institucija iz Federacije, te Brčko Distrikta.

Tema je bila “Razvoj arhivske djelatnosti u FBiH”. U tom smislu razgovarano je o umrežavanju kantonalnih arhiva i formiranju jednog arhivskog tijela na nivou FBiH, digitalizacija arhivske građe sa akcentom na mogućnost korištenja zajedničkog softvera koji je Arhiv Federacije obezbijedio,usaglašavanje i unificiranje zakonske i podzakonske regulative.