Category: Vijesti

Danas su učenice srednje škole, sarajevske Gazi Husrev-begove medrese, u pratnji svoje profesorice historije Selme Ćerimagić, posjetile aktuelnu arhivsku izložbu u Brusa bezistanu, depandansu Muzeja Sarajeva. Radi se o izložbi “Femme Archival – Ženski glas iz arhiva”, autorica Almire Alibašić i Elme Dervišbegović, viših arhivistica Historijskog arhiva Sarajevo. Izložba donosi – kako i njen naziv kaže – ženske glasove iz arhivske građe, odnosno, predstavlja arhivalije kroz koje nam govore žene. Te arhivalije su vasijjetname (oporuke), mirazne potvrde, ilmihaberi, domovnice, ugovori o zakupu, razne molbe i slično koji nam govore o životu žene osmanskog Sarajeva, dok rukopisi, korespondencija, biografske bilješke, pjesme, književni radovi, isječci iz njihovog stvaralaštva, novinski isječci, fotografije, donose detalje o životu i djelovanju pet žena iz naše prošlosti koje su svojim aktivnim djelovanjem u društvu ostavile traga (Adelina Paulina Irby, Jelica Belović Bernadzikowska, Jelka Ostojić, Laura Papo Bohoreta i Vera Šnajder-Popović). Drago nam je da i današnje generacije mladih ljudi, posebno djevojaka iskazuju interes za ovakve prezentacije naše historijske, kulturne baštine.

Izložba je inače predstavljena u okviru obilježavanja 9. juna, Međunarodnog dana arhiva i Međunarodne sedmice arhiva koja se održala od 9. do 13. juna u organizaciji ICA-e, Međunarodnog arhivskog vijeća, čiji je Historijski arhiv Sarajevo član. Zahvaljujemo se Muzeju Sarajeva na ustupljenom prostoru za izložbu.

[Show slideshow]

Danas su studenti četvrte godine historije u pratnji prof. dr. sci. Amile Kasumović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu posjetili aktuelnu arhivsku izložbu “Femme Archival – Ženski glas iz arhiva”, autorica Almira Alibašić i Elme Dervišbegović iz Historijskog arhiva Sarajevo. Profesoricu Kasumović i studente je pozdravila jedna od autorica Almira Alibašić i, nakon kratkih uvodnih napomena o karakteru i ciljevima izložbe, prepustila ih da sami pogledaju izloženo, ostavljajući prostor za pitanja nakon gledanja panoa. Studentima je bila zanimljiva postavka, te su iznijeli svoja zapažanja i komentare nakon razgledanja, uz nekoliko pitanja o ženskim ličnostima koje su upoznali. Zajednička konstatacija i zaključak na kraju je bio da naš Arhiv uvijek iznenadi kvalitetom i bogatstvom materijala koji predstavlja, a da arhivska građa ženske provenijencije zaslužuje više istraživanja i obrade u kontekstu savremene historiografije.

Inače, ova izložba predstavljena je javnosti u okviru obilježavanja 9. juna, Međunarodnog dana arhiva i Međunarodne sedmice arhiva koji se svake godine obilježavaju na nivou svjetske arhivske zajednice i u koordinaciji Međunarodnog arhivskog vijeća (ICA-e). Cilj je skretanje pažnje javnosti na značaj i ulogu arhivske građe za društvo, a ovogodišnji moto obilježavanja je Arhivi su dostupni/Arhivi za sve.

Izložba se može pogledati do 17. juna u Brusa bezistanu u Sarajevu.

[Show slideshow]

JU Historijski arhiv Sarajevo obilježio je Međunarodni dan arhiva – 9. juni predstavljanjem nove izložbe Femme Archival – Ženski glas iz arhiva, autorica Almire Alibašić i Elme Dervišbegović, viših arhivistica Historijskog arhiva Sarajevo. Otvorenje izložbe održalo se u prostoru Brusa bezistana, depandansa Muzeja Sarajeva, na sarajevskoj Baščaršiji.

Izložba govori o ženama čiji su životi, djela i glasovi sačuvani u arhivskoj građi. Uz ovogodišnju međunarodnu manifestaciju svjetskih arhiva i njen vodeći moto – Archives are Accessible/Archives for Everyone – Arhivi su dostupni/Arhivi za sve, izložba donosi presjek ženskog prisustva u arhivu — kroz dokumente, rukopise, oporuke, pisma, potvrde, domovnice, memoare, drame, pjesme, novinske zapise, službene dokumente i druge spise koji svjedoče o slojevitim ulogama koje su žene imale u prošlosti, ali i o njihovoj borbi da očuvaju svoje mjesto u društvenom, pravnom i kulturnom prostoru Sarajeva. Koncipirana u dvije tematske cjeline, izložba s jedne strane prikazuje žene u osmanskom Sarajevu kroz građu iz Orijentalne zbirke, a s druge donosi portrete pet istaknutih žena iz novije prošlosti kroz izlaganje dokumenata iz njihovih ličnih fondova.

Kao član Međunarodnog arhivskog vijeća (International Council on Archives / ICA), JU Historijski arhiv Sarajevo se na ovaj način pridružuje velikoj porodici svjetskih arhiva koji koriste ovu Sedmicu arhiva i Međunarodni dan arhiva da kroz svoje aktivnosti skrenu pažnju javnosti na svoje djelovanje i značajnu ulogu u društvu.

Iz autorskog teksta o izložbi:

“Femme Archival – Ženski glasovi iz arhiva otvara prostor za dublje razumijevanje ženske prošlosti, ne kao zabilješke na marginama, već kao središnjeg dijela društvenog pamćenja. Dokumenti koje predstavljamo nisu samo svjedočanstva o pojedincima, već i dokaz o opstanku ženskog iskustva u arhivu — tihog, ali postojanog. Cilj izložbe nije samo prezentacija historijskih dokumenata i ženskih fondova, već i podsticanje promišljanja o historijskoj ulozi žene, njenim pravima i borbi za ravnopravnost kroz arhivski materijal koji nadilazi vremenske okvire i otvara prostor za savremene refleksije. Cilj je i predstaviti arhivske dokumente i fondove ženske provenijencije u Historijskom arhivu Sarajevo, kao primarne historijske izvore, koji mogu biti korišteni za istraživanja u kontekstu ženskih studija, kao i za sva ostala istraživanja, jer svi ovi dokumenti pričaju priče, otvaraju pristup ženskom doživljaju i iskustvu života i svijeta….“

Na otvaranju izložbe prisutnim gostima obratila se direktorica JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, koja je govorila o Međunarodnom danu arhiva i značaju koji ovaj datum ima za arhivske institucije širom svijeta, pa tako i za nas Arhiv.

Nakon toga, uslijedilo je obraćanje autorica izložbe, koje su govorile o pripremi iste i onome što su željele postići ovakvim odabirom teme i selekciji prikazane arhivske građe.

Na kraju, ispred Muzeja Sarajeva, prisutne je pozdravila i izložbu otvorila direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč, koja je izrazila oduševljenje ovom izložbom i zadovoljstvo što će ista zasigurno obogatiti sadržaj Muzeja.

Ovom prilikom se zahvaljujemo Muzeju Sarajeva na ustupljenom prostoru za izložbu. Izložba će biti dostupna do 17. juna 2025. godine.

Foto: HAS

[Show slideshow]

1 2 ►

Povodom Međunarodnog dana arhiva, 9. juna, i u okviru Međunarodne sedmice arhiva, JU Historijski arhiv Sarajevo će predstaviti javnosti novu izložbu  Femme Archival – Ženski glasovi iz arhiva, autorica Almire Alibašić i Elme Dervišbegović, viših arhivistica Historijskog arhiva Sarajevo. Izložba se otvara u ponedjeljak, 9. juna 2025. godine u 13:00 h u prostoru Brusa bezistana, depandansa Muzeja Sarajeva, na adresi Abadžiluk 10. 

Izložba govori o ženama čiji su životi, djela i glasovi sačuvani u arhivskoj građi. Uz ovogodišnju međunarodnu manifestaciju svjetskih arhiva i njen vodeći moto – Archives are Accessible/Archives for Everyone – Arhivi su dostupni/Arhivi za sve, izložba donosi presjek ženskog prisustva u arhivu — kroz dokumente, rukopise, oporuke, pisma, potvrde, domovnice, memoare, drame, pjesme, novinske zapise, službene dokumente i druge spise koji svjedoče o slojevitim ulogama koje su žene imale u prošlosti, ali i o njihovoj borbi da očuvaju svoje mjesto u društvenom, pravnom i kulturnom prostoru Sarajeva. Koncipirana u dvije tematske cjeline, izložba s jedne strane prikazuje žene u osmanskom Sarajevu kroz građu iz Orijentalne zbirke, a s druge donosi portrete pet istaknutih žena iz novije prošlosti kroz izlaganje dokumenata iz njihovih ličnih fondova.

Kao član Međunarodnog arhivskog vijeća (International Council on Archives / ICA), JU Historijski arhiv Sarajevo se na ovaj način pridružuje velikoj porodici svjetskih arhiva koji koriste ovu Sedmicu arhiva i Međunarodni dan arhiva da kroz svoje aktivnosti skrenu pažnju javnosti na svoje djelovanje i značajnu ulogu u društvu.

Iz autorskog teksta o izložbi:

“Femme Archival – Ženski glasovi iz arhiva otvara prostor za dublje razumijevanje ženske prošlosti, ne kao zabilješke na marginama, već kao središnjeg dijela društvenog pamćenja. Dokumenti koje predstavljamo nisu samo svjedočanstva o pojedincima, već i dokaz o opstanku ženskog iskustva u arhivu — tihog, ali postojanog. Cilj izložbe nije samo prezentacija historijskih dokumenata i ženskih fondova, već i podsticanje promišljanja o historijskoj ulozi žene, njenim pravima i borbi za ravnopravnost kroz arhivski materijal koji nadilazi vremenske okvire i otvara prostor za savremene refleksije. Cilj je i predstaviti arhivske dokumente i fondove ženske provenijencije u Historijskom arhivu Sarajevo, kao primarne historijske izvore, koji mogu biti korišteni za istraživanja u kontekstu ženskih studija, kao i za sva ostala istraživanja, jer svi ovi dokumenti pričaju priče, otvaraju pristup ženskom doživljaju i iskustvu života i svijeta….“

Izložba će biti dostupna za javnost u Brusa bezistanu od 09. do 17. juna, u vremenu od 9:00 do 17:00 sati. Izražavmo još jednom zahvalnost Muzeju Sarajeva za ustupljeni prostor za našu izložbu.

JU Historijski arhiv Sarajevo 31. maja ove godine učestvovao je na VIII. Arhivskom pikniku u Budimpešti, Mađarska. To je manifestacija koju tradicionalno organizuje Gradski arhiv Budimpešte, iz Mađarske, kao događaj koji ima ulogu da prezentira arhive i arhivsku djelatnost široj publici, kroz zabavne oblike komunikacije i prezentacije. Ovogodišnji, osmi po redu Arhivski piknik održavao se, kao i svake godine, u dvorišnom prostoru Gradskog arhiva Budimpešte, uz bogat program, koji je uključivao cjelodnevni arhivski sajam, gdje su se na štandovima prezentovali arhivi kroz svoja izdanja, aktivnosti i interakciju sa posjetiocima, zatim, demonstracije historijskih događaja i artefakata, lutkarsku predstavu za djecu, vođenu turu kroz sadržaje i prostore Gradskog arhiva Budimpešte, uz muzički program. Historijski arhiv se predstavio kroz svoju izdavačku i izložbenu djelatnost, izlažući svoja novija izdanja i izložbene kataloge. Također, nastojeći da predstavi određene historijske konekcije dvije zemlje i dva grada, Arhiv je predstavio određene primjerke iz arhivske građe koji govore o historijskim vezama Sarajeva i Bosne i Hercegovine sa Budimpeštom i Mađarskom, pa su se tu našla i dva izložbena plakata sa reprodukcijama dokumenata iz naših fondova i zbirki za ilustraciju tih veza. Svakako je ovo bila prilika da predstavimo ne samo našu instituciju, nego i grad Sarajevo kao poželjnu destinaciju za posjete. Delegaciju Arhiva su činili Ismeta Džigal Berkovac, direktorica Arhiva, Almira Alibašić i Haris Zaimović. Saradnja se, inače, realizuje u okviru potpisanog Memoranduma o saradnji koji dva Arhiva imaju od 2020. godine, a ovo je bila naša prva zajednička aktivnost, što nam je iznimno drago.

Također, cijeli događaj se realizirao u okviru predstojeće Međunarodne sedmice arhiva i Međunarodnog dana arhiva, 9. juna, kao redovne godišnje aktivnosti Međunarodnog arhivskog vijeća – ICA-e (International Council on Archives), koji svake godine okuplja svjetsku arhivsku zajednicu kroz zajedničke projekte i aktivnosti, radi osnaživanja naše profesije. Upravo u duhu ovogodišnjeg slogana obilježavanja Meuđnarodnog dana arhiva: Archives are Accessible – Archives for Everyone (Arhivi su dostupni – Arhivi za svakoga) – i naša dva Arhiva postavljaju temelje za međusobna otkrivanja arhivalija koji povezuju naše zemlje i govore o historijskim vezama iz prošlosti.

Uz naš Arhiv, na ovom događaju se predstavilo više od dvadeset arhivskih i srodnih institucija iz same Mađarske, uz ostale gostujuće Arhive izvana: Pokrajinski arhiv Maribor, Slovenija; Arhiv Vojvodine, Arhiv iz Sente; Arhiv iz Sombora; Arhiv iz Beča, Austrija; Heidelberga, Njemačka. Dan prije samog Piknika, imali smo priliku prisustvovati  otvaranju izložbe „Budapest 75“ koja je priređena u čast 75. godišnjice ujedinjenja i osnivanja Velike Budimpešte. Također, imali smo priliku za obilazak zgrade Gradskog arhiva Budimpešte koja sa svojim kapacitetima, izgledom i opremljenošću predstavlja reprezentativan primjer modernog arhivskog objekta koji bi trebao da ima svaki glavni grad koji drži do svoje historije i arhivske građe kao dobra kulturne baštine.

Gradski arhiv Budimpešte i Historijski arhiv Sarajevo će nastaviti svoju saradnju i u budućnosti.

Foto: HAS

[Show slideshow]

Ove godine, JU Historijski arhiv Sarajevo učestvuje na VIII. Arhivskom pikniku koji tradicionalno organizuje Gradski arhiv Budimpešte, iz Mađarske, kao događaj koji ima ulogu da prezentira arhive i arhivsku djelatnost široj publici, kroz zabavne oblike komunikacije i prezentacije. Ovogodišnji, osmi po redu Arhivski piknik desiće se 31. maja, a održava se, kao i svake godine, u dvorišnom prostoru Gradskog arhiva Budimpešte. Događaj ima bogat program, koji uključuje cjelodnevni arhivski sajam, gdje se na štandovima prezentuju arhivi kroz svoja izdanja, aktivnosti i interakciju sa posjetiocima, demonstracije historijskih događaja i artefakata, lutkarsku predstavu za djecu, vođenu turu kroz sadržaje i prostore Gradskog arhiva Budimpešte, uz bogat muzički program. Biće ovo prilika da Historijski arhiv Sarajevo prezentuje svoja izdanja i izložbene aktivnosti, uz upoznavanje sa stručnim radom i kapacitetima Arhiva u Budimpešti. Saradnja se, inače, realizuje u okviru potpisanog Memoranduma o saradnji koji dva Arhiva imaju od 2020. godine, a ovo je prva zajednička aktivnost, što nam je iznimno drago.

Također, cijeli događaj se realizira u okviru predstojeće Međunarodne sedmice arhiva i Međunarodnog dana arhiva, 9. juna, kao redovne godišnje aktivnosti Međunarodnog arhivskog vijeća – ICA-e (International Council on Archives), koji svake godine okuplja svjetsku arhivsku zajednicu kroz zajedničke projekte i aktivnosti, radi osnaživanja naše profesije. Upravo u duhu ovogodišnjeg slogana obilježavanja Meuđnarodnog dana arhiva: Archives are Accessible – Archives for Everyone (Arhivi su dostupni – Arhivi za svakoga) – i naša dva Arhiva postavljaju temelje za međusobna otkrivanja arhivalija koji povezuju naše zemlje i govore o historijskim vezama iz prošlosti.

U periodu od 15. do 16. maja 2025. godine delegacija Historijskog arhiva Sarajevo, koju su činile direktorica Arhiva Ismeta Džigal Berkovac, te Almira Alibašić, Elma Dervišbegović i Irma Agbabić, boravila je  u Prijepolju, Republika Srbija,  s ciljem učešća u realizaciji završne aktivnosti projekta „Ljudi, vrednosti i dela koja nas povezuju“ – održavanju okruglog stola i promocije istoimenog Zbornika radova.

Naime, poziv Biblioteke „Vuk Karadžić“ iz Prijepolja, za učešće u projektu „Ljudi, vrednosti i dela koja nas povezuju“, a koji je Biblioteka organizovala uz podršku Opštine Prijepolje i finansijsku podršku Kabineta ministra bez portfelja zaduženog za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost Republike Srbije, Arhiv je prihvatio, predstavljajući instituciju i arhivsku građu koju čuva, a koja može da bude korisna u istraživanjima prošlosti ne samo naše zemlje, nego i susjednih zemalja, svjedočeći na taj način prošlost koja nas povezuje. Sam projekat je koncipiran tako da u toku njegove realizacije, kao rezultat aktivnosti, dođe do kreiranja većih potencijala za saradnju između baštinskih institucija i pojedinaca iz sfere nauke, kulture i umetnosti sa prostora Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

U projektu su učestvovali predstavnici Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, odnosno, različitih institucija iz ovih zemalja, koji su predstavili svoje istraživačke resurse i potencijale koji govore o ljudima i zajedničkim vrijednostima koji povezu ove zemlje kroz prošlost, kao osnovu za nastavak dobrih odnosa i veza između tri zemlje i u budućnosti. U Zborniku koji je predstavljen ovom prilikom obuhvaćeno je 12 radova, gdje se kroz bibliotečku i arhivsku građu, fotografije, mape i terenska istraživanja predstavljaju teme koje povezuju ljude, prostore i zajedničku historiju regiona tromeđe.

Predstavnice Arhiva Ismeta Džigal Berkovac i Almira Alibašić predstavile su Arhiv kroz rad pod nazivom Poveznice Prijepolja i Sarajeva kroz arhivsku građu Historijskog arhiva Sarajevo. Osim Arhiva, iz Bosne i Hercegovine su učestvovali predstavnici Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu, Biblioteke Ekonomskog i Filozofskog fakulteta UNSA-e. Iz Srbije su učestvovali predstavnici Narodne biblioteke Srbije, Univerzitetske biblioteke, Muzeja Jugoslavije i Narodne biblioteke Užice, a iz Crne Gore Nacionalna biblioteka „Đurđe Crnojević“ Cetinje, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore i Istorijski institut Crne Gore.

Stručni skup koji se održavao u prijepoljskoj biblioteci, otvorio je ministar bez portfelja Usame Zukorlić, a prisutnima se obratila i v.d. direktorica biblioteke Kamala Kašić.

Foto: HAS; foruminfo.rs

[Show slideshow]

Arhiv je danas obilježio 77. godišnjicu osnivanja i djelovanja svečanim otvaranjem izložbe „Štampa u Historijskom arhivu Sarajevo 1878.-1992.“ autorskog tima Amela Bedaković i Adnan Hadžiabdić, koje je održano u Muzeju Sarajeva – Brusa bezistan. Izložbu je otvorio gradonačelnik Sarajeva, Predrag Puharić.
Ovom izložbom Historijski arhiv Sarajevo obilježava važan datum – dan svog osnivanja 3. maja 1948. godine, kada je osnovan pod nazivom Arhiv grada Sarajeva odlukom Narodnog odbora grada Sarajeva sa zadatkom da „sakuplja, sređuje, čuva i omogućuje proučavanje arhivskog materijala koji se odnosi na život i razvitak, kao i na političku, kulturnu i privrednu prošlost grada Sarajeva.“
Od tada pa sve do danas, Arhiv izvršava svoju plemenitu misiju očuvanja dokumentarnih tragova prošlosti o nama, našem gradu i našoj historiji. Danas Arhiv baštini oko 640 arhivskih fondova i zbirki, a dio Arhiva je i specijalna biblioteka bogatog fundusa odabranih bibliotečkih jedinica. U sastavu biblioteke čuva se veoma vrijedna građa štampanih novina, časopisa i serijskih publikacija od osmanskog, austrougarskog, jugoslovenskog historijskog perioda, sve do modernog vremena.
Na današnjoj izložbi, na 13 panoa, predstavljeno je oko 80 primjeraka novina i časopisa od ukupno 270 koliko ih se čuva u našoj biblioteci. Riječ je o časopisima i novinama različitog tematskog usmjerenja, dnevnih i periodičnih listova iz kojih se može dosta saznati o našoj političkoj, socijalnoj, ekonomskoj, društvenoj, kulturnoj historiji i društvenim tokovima – upravo o svemu onome što je karakteristično za medij kao što su štampani listovi. Zato je ova izložba istovremeno i naš doprinos obilježavanju Svjetskog dana slobode štampe/medija koji se također obilježava 3. maja svake godine.
Na ceremoniji otvaranja prisutnima se obratila direktorica Arhiva Ismeta Džigal Berkovac, koja je govorila o društvenoj ulozi Arhiva i njegovoj misiji očuvanja arhivske građe kao nezaobilaznog temelja za izučavanje prošlosti, a posebno se osvrnula na protekli rad Historijskog arhiva Sarajevo.
Nakon toga, prigodnim riječima obratila se i direktorica Muzeja Sarajeva, Indira Kučuk Sorguč, koja je izrazila svoje zadovoljstvo ovom izložbom, kao i doprinosom Muzeja koji, ustupajući svoje prostore za arhivske izložbe, iskazuje direktnu podršku, ali i brigu za naše kulturno naslijeđe.
Autori izložbe Amela Bedaković i Adnan Hadžiabdić predstavili su samu izložbu i proces rada na istoj, otkrivajući nam izazove istraživanja historijske štampe.
Nakon toga uslijedilo je obraćanje gradonačelnika Sarajeva, Predraga Puharića, koji je svojim prisustvom posebno uveličao ovaj naš dan. On je u svom obraćanju govorio o značaju institucije kao što je Arhiv, a onda se osvrnuo i na samu izložbu koja svojom tematikom podsjeća na važnu ulogu medija u svakom društvu. Nakon toga, gradonačelnik je svečano otvorio izložbu.
Ovom prilikom se posebno zahvaljujemo gradonačelniku Sarajeva Predragu Puhariću, direktorici Muzeja Indiri Kučuk-Sorguč i Muzeju Sarajeva na ustupljenom prostoru.
Izložba će biti otvorena do 9. maja 2025. godine i dostupna za javnost u Brusa bezistanu u Sarajevu, u uobičajeno radno vrijeme Muzeja.
Srdačno se zahvaljujemo svima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj događaj.

Foto: HAS

[Show slideshow]

1 2 ►

Tradiciju obilježavanja godišnjice Historijskog arhiva Sarajevo nastavljamo i ove godine, uz prigodan događaj. Naime, povodom 3. maja, 77. godišnjice osnivanja i rada JU Historijski arhiv Sarajevo najavljujemo još jednu arhivsku izložbu: “ŠTAMPA U HISTORIJSKOM ARHIVU SARAJEVO 1878-1992” autora Amele Bedaković i Adnana Hadžiabdića. Svečano otvorenje izložbe je u utorak, 29. aprila 2025. godine u 13:00h u prostoru Brusa bezistana, depandansa Muzeja Sarajeva, na adresi Abadžiluk 10,

JU Historijski arhiv Sarajevo osnovan je 3. maja 1948. godine Odlukom Narodnog odbora grada Sarajeva, a na samom početku djelovanja bio je smješten u zgradi Vijećnice. Danas je Arhiv javna ustanova kulture u Kantonu Sarajevo. Od početka svoga djelovanja, aktivno radi na prikupljanju, čuvanju, stručnoj obradi, prezentaciji i publiciranju arhivske građe. 77 godina djelovanja obilježeno je stalnim naporima za poboljšanje uslova čuvanja vrijedne arhivske građe čija količina danas iznosi preko 11.000 dužnih metara ili preko 640 arhivskih fondova i zbirki, od kojih je trećina proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Svake godine Arhiv svoju godišnjicu obilježi događajem kojim se nastoji javnost podsjetiti na naš rad, arhivsku građu kao kulturnu baštinu, te na postojanje i značaj naše institucije. Ove godine, predstavljamo vrijedne primjerke periodične i dnevne štampe iz fonda specijalne biblioteke, kao sastavnog dijela Historijskog arhiva Sarajevo. Zbog karaktera izložbe, na ovaj način dajemo naš doprinos u obilježavanju Svjetskog dana slobode štampe/medija koji se također obilježava 3. maja svake godine. Kroz izložbu se prati razvoj štampane riječi u našoj zemlji kroz različite vremenske periode i prikaze časopisa i novina različitih tipova i usmjerenja.

Iz autorskog teksta o izložbi:

“U biblioteci Historijskog arhiva Sarajevo čuva se štampa, oko 270 serijskih publikacija za period 1878.-2005. godine koja je izlazila u Bosni i Hercegovini, ali i izvan države. Kroz bosanskohercegovačke časopise i novine može se pratiti politički, kulturni, socijalni i privredni život Bosne i Hercegovine. Štampa je imala veliku ulogu i značaj u Bosni i Hercegovini, kao i veliki uticaj na formiranje duha, mišljenja i razmišljanja naroda…“

Izložba će biti dostupna za javnost u Brusa bezistanu od 29. aprila do 09. maja, u vremenu od 9:00 do 16:00 sati.

Zahvaljujemo se našim partnerima – Muzeju Sarajeva – na ustupljenom prostoru za izložbu!

Zadovoljstvo nam je objaviti da je arhivsko izdanje “Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938–1959)”, koje je priredio Amer Maslo, viši stručni saradnik Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu dobitnik posebnog priznanja.

Naime, 14. aprila 2025. godine, u okviru završnice 36. Sarajevskog Sajma knjiga održana je svečana ceremonija dodjele nagrada i priznanja, a izdavački projekat Historijskog arhiva Sarajevo i Orijentalnog instituta – publikacija “Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938–1959)” – dobitnik je posebnog priznanja u kategoriji kapitalnih izdanja kulturne, povijesne i političke baštine. Ovo izdanje nastalo je na temelju istraživanja arhivske građe o Hamdiji Kreševljakoviću, a prije svega, pisama iz njegove ostavštine koja se nalazi u nekoliko arhivskih fondova o Hamdiji Kreševljakoviću iz našeg Arhiva, a u stručnoj obradi Amera Masle, sa Orijentalnog instituta.

Ovo je šesto izdanje u našoj ediciji Posebna izdanja, a izdanje je nastalo u saradnji Historijskog arhiva Sarajevo i Orijentalnog instituta – Univerziteta u Sarajevu. Ove dvije institucije često sarađuju u zajedničkim projektima, a djeluju u okviru potpisanog sporazuma o saradnji. Polazišna osnova za saradnju svakako je naša bogata Orijentalna zbirka, ali ne isključivo samo ona, kako pokazuje i ovaj primjer saradnje. U ovom slučaju, viši stručni saradnik Instituta Amer Maslo, MA, istražujući lik i djelo Hamdije Kreševljakovića, veliki dio istraživanja obavljao je u našem Arhivu, obzirom na činjenicu da Arhiv čuva tri fonda od posebne važnosti za proučavanje života i djela Hamdije Kreševljakovića. Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću čuvaju se u arhivskom fondu Kreševljaković Hamdija – Sarajevo (sign. O-HK-219) i predstavljaju izvornu arhivsku građu i primarni historijski izvor, te je njihovo objavljivanje važan doprinos daljim izučavanjima djela ovog bosanskohercegovačkog naučnog radnika. Ovaj fond nije u sklopu Orijentalne zbirke, već u grupi Ličnih i porodičnih fondova. U Orijentalnoj zbirci se nalazi Zbirka dokumenata prof. Hamdije Kreševljakovića (sign. OZ; ZHK-007), kao i fond Užičanin-Kreševljaković (sign. OZ; PUK-025). Odgovorni urednik izdanja je naša kolegica Elma Dervišbegović, viša arhivistica.

Čestitamo priređivaču, kolegama iz Orijentalnog instituta kao saradnicima na izdanju, te se zahvaljujemo na ovoj nagradi!

Foto: Izvor Facebook

[Show slideshow]