Naš Arhiv su u povodu Otvorenih vrata Arhiva i izložbe o izdavačkoj i izložbenoj djelatnosti Arhiva posjetili studenti Katedre za historiju umjetnosti Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, na čelu sa svojim profesorom, doc. dr. Harisom Derviševićem.
Studentima su naš Arhiv i arhivističku djelatnost predočili viši arhivisti Ismeta Džigal Berkovac, Haris Zaimović i Almira Alibašić-Fideler, te arhivist Velid Jerlagić.
Povodom 71. godišnjice od osnivanja , u našem Arhivu je u ponedjeljak, 6. maja otvorena izložba “Izdavačko-izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo 1948-2019” autorice više arhivistice Ismete Džigal-Berkovac.
– Postavkom smo nastojali vizualno dočarati bogat kulturno-obrazovni segment rada Arhiva, koji je do sada organizirao 72 izložbe i izdao 48 publikacija, iz oko 11.000 dužnih metara arhivske građe koju Arhiv brižno čuva – kazala je Džigal-Berkovac i dodala da se originalnost izložbe monografskog karaktera ogleda kroz kombinacije izdanja, izložbi i popratnog materijala, kao što su katalozi, pozivnice i plakati, koji su štampani od osnivanja do danas.
Izložbom su dati hronološki podaci koji govore o uloženom trudu i zaslugama u polju izdavačko-izložbene djelatnosti, kako bi se posjetiteljima pružila retrospektiva svega što je Arhiv na tom polju i radio.
Izložbu će u prostoru Historijskog arhiva Sarajevo biti moguće pogledati u narednih sedam dana, a tokom trajanja Otvorenih vrata Arhiva, posjetici će moći kupiti izdanja Arhiva po sniženim cijenama.
Historijski arhiv Sarajevo osnovan je 3. maja 1948. godine kao Arhiv Grada Sarajeva. Arhisvka građa koju čuva proglašena je Nacionalnim spomenikom – pokretnim dobrom Bosne i Hercegovine. Najstariji dokumenti koje Arhiv posjeduje datiraju iz 15. stoljeća.
U prostoru Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića je u srijedu, 16. januara 2019. godine održana promocija publikacije “Izdavačka i izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo (1948-2018)”, koju su priredile više arhivistice Ismeta Džigal-Berkovac i Almira Alibašić-Fideler.
Ovo posebno izdanje Historijskog arhiva Sarajevo promovisali su direktor Arhiva, viši arhivist mr. sci. Fuad Ohranović i arhivski savjetnik mr. Sejdalija Gušić, dok se u ime autorica prisutnima obratila Ismeta Džigal-Berkovac. Direktor Ohranović je istaknuo da je u proteklih nešto više od 70 godina rada Arhiv izdao 48 publikacija: monografija, posebnih izdanja, inventara, kataloga, te organizirao 70 izložbi – 27 samostalnih, 33 u saradnji sa drugim ustanovama i 10 gostujućih.
“Posebno zadovoljstvo nam predstavlja da je među ovih 70, odnosno ukupno 27 samostalnih izložbi koliko smo održali u proteklih 70 godina, samo u 2018. godini u kojoj smo obilježavali naš jubilej, bilo šest samostalnih izložbi, odnosno sedam – uključujući i gostujuću izložbu slovenskih arhivâ na čelu sa državnim Arhivom Republike Slovenije, što 2018. godinu čini godinom sa najviše održanih izložbi i ukupno programskih aktivnosti. Pored toga Arhiv je štampao i dvije publikacije: Zapisnike sarajevskog gradskog zastupstva (1878-1881) i ovu, koju danas promovišemo, te uradio i dokumentarni film u saradnji sa Kantonalnom TVSA koji je prikazan na Svečanoj akademiji 3. maja 2018. godine.” – kazao je Ohranović.
Kada je u pitanju izdavačka djelatnost Arhiva, prisutnima su predstavljeni podaci da je do kraja 20. stoljeća, od ukupno 48 – štampano 13 publikacija, dok je ostatak od 35 publikacija (monografije, inventari, posebna izdanja i katalozi izložbi), štampan u periodu 2000-2018. godine.
“Čitaoc ove monografije će kroz prezentaciju izložbeno-izdavačke djelatnosti tako dobiti podatke šta se to sve čuva u našem, ali i drugim arhivima u BiH i inostranstvu. A mi koji radimo u Arhivu dobili smo dobar priručnik u kojem su sumirani rezultati rada u proteklih 70 godina u segmentu promocije kulturne baštine, a sve to samo sa jednim ciljem: kako cijeniti ranije uloženi trud i kako to što je urađeno unaprijediti i biti što bolji i uspješniji” – istakao je direktor Ohranović.
Na kraju, direktorici Bošnjačkog instituta- fondacije Adila Zulfikarpašića, g. Amini Rizvanbegović-Džuvić, uručena je zahvalnica Historijskog arhiva Sarajevo, za uspješnju saradnju između dvije ustanove.