Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić posjetila Arhiv

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić posjetila je danas Historijski arhiv Sarajevo. U srdačnom razgovoru sa v.d. direktora Harisom Zaimovićem gradonačelnica se upoznala sa aktuelnostima u ovoj javnoj ustanovi, te obećala potpunu podršku Grada Arhivu u realizaciji projekata koje Arhiv planira u skorijoj budućnosti. Također, predložila je potpisivanje protokola o saradnji između Historijskog arhiva Sarajevo i Grada Sarajeva što će omogućiti kontinuiranu podršku i saradnju Grada i Arhiva.

Na Međunarodni dan arhiva – Historijski arhiv Sarajevo i Druga gimnazija dogovorili saradnju

Danas je u Drugoj gimnaziji u Sarajevu održan inicijalni sastanak predstavnika JU Historijski arhiv Sarajevo i Druge gimnazije. Naime, na poziv Druge gimnazije  za saradnju i zajedničke projekte, JU Historijski arhiv Sarajevo na čelu sa v.d. direktora Harisom Zaimovićem, vrlo rado se odazvao. Početna ideja Druge gimnazije jeste uključivanje Arhiva u njihov idejni projekat formiranja školskog muzeja i „kuće znanja“, kao interaktivnog prostora za različite namjene. Pošto Historijski arhiv Sarajevo posjeduje mnoštvo fondova školske provenijencije, pa tako i građu Druge gimnazije, bilo je logično odazvati se ovom pozivu za stručnu podršku i pomoć Arhiva u realizaciji jako zanimljivih i dobro zamišljenih projekata uspješne škole kao što je Druga gimnazija.

Na današnjem sastanku razgovarano je o svim detaljima i modalitetima saradnje, a predstavnike Arhiva, v.d. direktora Harisa Zaimovića i rukovodioca Odsjeka Almiru Alibašić-Fideler ugostili su direktor škole Seid Alibegović, sekretar škole Meliha Kapetanović i profesorica historije Lejla Čaušević. Dogovoreno je da se potpiše zajednički memorandum o saradnji kao osnova za sve dalje zajedničke aktivnosti.

Ovaj sastanak upriličen je na dan 9. juni, Međunarodni dan arhiva upravo zato što je to dan kada arhivske institucije i arhivski djelatnici potvrđuju da svi pripadaju jednom širem međunarodnom krugu, velikoj porodici arhivskih institucija sa istim ciljevima, ali i brojnim izazovima. Arhivi i arhivski djelatnici ne smiju biti samo posmatrači ili biti svedeni na uslužnu djelatnost, nego moraju aktivno učestvovati u kreiranju društva, biti pokretač i partner. Kroz nove saradnje i projekte, moramo „jačati arhiv“ što je i moto ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana arhiva i tim povodom organizovane Međunarodne sedmice arhiva od strane krovne svjetske, arhivske asocijacije ICA-e (Međunarodno arhivsko vijeće), čiji je i Historijski arhiv Sarajevo član. Drago nam je da smo upravo na današnji dan započeli još jednu saradnju koja će doprinijeti jačanju uloge Arhiva u prepoznavanju njegovog značaja u društvenoj zajednici, a posebno kada je to škola kao zajednica za obrazovanje budućih generacija.

Konkurs za izbor i imenovanje direktora JU Historijski arhiv Sarajevo

Javna ustanova Historijski arhiv Sarajevo,

Na osnovu člana 29. stav (1) Zakona o ustanovama (Sl. list RBiH br. 6/92, 8/93 i 13/94), član 7. stav (1) i člana 8. stav (1) i (2) Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH (Sl. novine FBiH, broj 12/03, 34/03 i 65/13), člana 23. stav (1) Pravila JU Historijski arhiv Sarajevo, broj 02-3642-3/08 od 25.12.2008. godine i 02-801-4/13 od 26.03.2013. godine, te Odluke v.d. Upravnog odbora JU Historijski arhiv Sarajevo, broj 02-1262-2/21 od 07.06.2021. godine, raspisuje

KONKURS

za izbor i imenovanje direktora JU Historijski arhiv Sarajevo

Tekst Odluke i Konkursa dostupan na linku ispod:

Odluka o raspisivanju konkursa za izbor i imenovanje direktora i tekst Konkursa

Kotarski šerijatski sud Sarajevo – neki podaci od 1878. godine do kraja 19. stoljeća

Informacije o arhivskom fondu

Javna ustanova Historijski arhiv Sarajevo, među brojnom arhivskom građom proglašenom Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, čuva i arhivski fond “Kotarski šerijatski sud Sarajevo “ (signatura KŠS-534). Ovaj arhivski fond veličine preko 80 dužinskih metara arhivske građe, sadrži ostavinske predmete, smrtovnice, potvrde o punoljetstvu, tapije, zahtjeve za razvod braka, te druge dokumente i predmete iz nadležnosti lokalnih šerijatskih sudova. Uglavnom se radi o predmetima nastalim između 1878.  i 1918. godine, uz nekoliko omota iz 1930.-tih godina 20. stoljeća. Fond nije arhivistički obrađen, a jezici dokumenata u fondu su osmanski, bosanski i njemački, dok je pismo arapsko, latinično, a u nešto manjem obimu i ćirilično. Prema Vodiču Historijskog arhiva Sarajevo, arhivski fond Kotarski šerijatski sud Sarajevo 1988. godine preuzet je u ovaj Arhiv od Arhiva Bosne i Hercegovine.

Zajedno sa dokumentima, iz Arhiva Bosne i Hercegovine preuzeto je i 45 sidžila lokalnih šerijatskih sudova koji su napisani na osmanskom jeziku i arapskom pismu. Od toga, 25 su sidžili sarajevskog Šerijatskog suda, 14 sidžila se odnosi na Šerijatski sud Visoko, a šest sidžila na Šerijatski sud Livno. U pogledu sadržaja ovi sidžili obuhvataju predmete koji se tiču građanskog i  porodičnog prava. Najčešće su to ostavinske rasprave, vjenčanja i razvodi, dužnički odnosi. Pojedini sidžili sadrže i prepise raznih službenih dokumenata upućenih od lokalnih ili centralnih organa vlasti.

U prvoj fazi rada sa fondom “Kotarski šerijatski sud Sarajevo” pristupilo se površnom hronološkom sortiranju arhivske građe, te prebacivanju u arhivske kutije nešto većih dimenzija. Nakon detaljnijeg uvida u ovu vrijednu arhivsku građu utvrđen je veliki stepen izmiješanosti iste po godinama nastanka dokumenata, ali i tematski. U kutijama i omotima nalazili su se dokumenti i predmeti iz različitih godina uglavnom iz perioda austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine (1878-1918). Zbog toga, ova arhivska građa nije stavljana u kutije hronološki – po godinama, nego onim redom kako je zatečena. Nažalost nismo mogli otkriti kada je došlo do uništavanja izvornog poretka dokumenata kojeg je uspostavio Šerijatski sud Sarajevo. Ovakvo stanje arhivske građe Šerijatskog suda znatno otežava, pa i gotovo onemogućava bilo kakav rad istraživača bez prethodne arhivističke obrade i detaljnijeg pregleda svakog dokumenta unutar svake kutije.

Na osnovu dosadašnjeg uvida u onaj dio arhivske građe kojem nije narušen izvorni poredak, saznajemo da su predmeti vođeni sa izuzetnom preciznošću, te da su u njih čak i naknadno ubacivani dokumenti koji su se ticali neke cjeline. Evidentno je da su službenici Šerijatskog suda Sarajevo čak i godinama nakon pokretanja postupka mogli pronaći predmet i u njega umetnuti novi dokument. To ne bi bilo moguće da građa nije vođena i čuvana sa strogom preciznošću. U jednom dopisu Kotarskog suda Fojnica upućenom Šerijatskom sudu Sarajevo 30.11.1899. traži se informacija da li je provedena ostavinska rasprava iza Suljage Bulbula, odnosno Fatime Sahačić. U odgovoru Šerijatskog suda od 10.12.1899. stoji da je ostavinska rasprava iza Suljage Bulbula završena 9.11.1890. te da je ostavština uručena nasljednicima urudžbenicom br. 2194 od 23.7.1892, dok je ostavinska rasprava Fatime Sahačić završena 11.6.1895. a uručena nasljednicima 25.4.1896. godine. U drugom dokumentu, dopisu Kotarskog ureda Sarajevo upućenom Šerijatskom sudu 16.7.1917. traži se vjenčani list Numana Šarića i Pašane Mešanović. U odgovoru Šerijatskog suda od 26.7.1917. šalje se traženi dokument i potvrđuje da su Numan Šarić i Pašana Mešanović vjenčani 25.10.1899. godine, dakle 18 godina prije traženog podatka. Na traženje Okružnog suda Sarajevo od 15.3.1924. godine da se pošalje ostavinski spis Saliha Balte iz 1904. godine, Šerijatski sud Sarajevo odgovorio je 25.5.1924. te poslao traženi spis. Okružni sud je ovaj spis umrlog Saliha Balte vratio Šerijatskom sudu 5.11.1927. godine.

Na osnovu navedenog, možemo zaključiti da se radilo o izuzetnom poretku dokumenata Šerijatskog suda Sarajevo koji sigurno nije narušavan sve do prestanka rada, odnosno ukidanja šerijatskih sudova poslije Drugog svjetskog rata, tačnije 5. marta 1946. godine.

Zanimljivosti iz fonda Kotarski šerijatski sud do kraja 19. stoljeća

Prema dosadašnjim saznanjima iz dokumenata fonda, arhivska građa Šerijatskog suda Sarajevo iz vremena prije austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine,  uništena je u borbama prilikom okupacije Sarajeva u avgustu 1878. godine ili neposredno nakon toga. To je stvorilo određene probleme u kasnijem periodu jer nije bilo dokumenata za ostvarivanje ili dokazivanje različitih prava. Dana 17.4.1888. godine upućen je dopis Kotarske oblasti u Višegradu u kojem se traži od Šerijatskog suda izdavanje potvrde – nikah murasele (vjenčani list) za Nuriju Babalić kako bi mogla ostvariti pravo na penziju poslije smrti muža Saliha Babalića. Prema informacijama kojima raspolaže kotarski predstojnik Višegrada,  brak  Saliha i Nurije je sklopljen 20 do 25 godina prije tj. oko 1860-tih. Iz odgovora Šerijatskog suda Sarajevo datiranog 26.4.1888. saznajemo da su knjige i sidžili o vjenčanjima i ostalim poslovima, vođeni do 1878. propali pri okupaciji. Umjesto nikah murasele Šerijatski sud Sarajevo preporučuje svjedočenje imama ili muhtara mahale u kojoj dotična živi, ili potvrdu tamošnjeg Kotarskog ureda kao šerijatskog suda.

U predmetu Ahmed-bega Hrasnice iz 1899. godine nalaze se dva dopisa koji također svjedoče o nestanku dokumenata 1878. godine. U dopisu Kotarskog suda Sarajevo upućenog Šerijatskom sudu Sarajevo 14.12.1889. traži se podatak kada je Mehaga Nakaš postavljen za tutora Ahmed-begu Hrasnici. U odgovoru Šerijatskog suda od 21/22.12.1889. stoji da je Mehaga Nakaš postavljen za tutora prije okupacije 1878. godine ali da u ovom sudu nema dokumenata o tome. Prema tvrdnji samog Mehage Nakaša koji je izgubio hudždžet o postavljenju za tutora, to se desilo jednu godinu prije okupacije. Sličan dopis upućen je Šerijatskom sudu i od Okružnog suda Sarajevo 31.12.1889. godine sa upitom o tačnom datumu i godini imenovanja Mehage Nakaša za tutora Ahmed-begu Hrasnici. U odgovoru Šerijatskog suda Sarajevo od 12.1.1890. godine stoji da nije poznat taj podatak jer su svi spisi Šerijatskog suda uništeni pri okupaciji. Problemi proizašli iz uništavanja dokumentacije Šerijatskog suda Sarajevo nastale prije 1878. godine osjetili su se i u ostavinskim postupcima. O tome svjedoči dopis Kotarskog suda Sarajevo upućen Šerijatskom sudu 12.10.1889. godine sa upitom ko su nasljednici Ibrahim-bega Turhanije, te da li je među njima Mehmed-beg Turhanija. U odgovoru Šerijatskog suda od 26.10.1889. stoji da je Ibrahim-beg Turhanija umro prije okupacije, te da sudu nije poznato ko su nasljednici i da li je njegov sin Mehmed-beg šta naslijedio.

U toku dosadašnjeg rada na fondu zabilježeni su neki zanimljivi dokumenti i predmeti. U prvim godinama nakon austrougarske okupacije na Šerijatskom sudu Sarajevo evidentirani su ostavinski procesi čiji akteri su bili nemuslimani. U dopisu Okružnog suda Sarajevo od 13.2.1882. godine traži se da Šerijatski sud Sarajevo utvrdi imena nasljednika Trifka Jeremića, zatim ko im je tutor, te koliko tutor ima “nafake” u ostavštini i da li mu je išta isplaćeno. Zanimljiva je i tužba Bože U. od 28.1.1883. godine protiv sinova Pere i Nikole, sa molbom da se pokretna imovina podijeli po šerijatu. Dana 5. februara 1883. upućena je tužba Joke L. iz mahale Vrelo Bosne, džemat Donji Butmir, protiv djeverova Đorđa i Pere, zbog nasljedstva /miraza koji je ostao iza smrti Jokinog muža Maksima. Da se u to vrijeme Šerijatski sud Sarajevo bavio ostavinskim postupcima i nemuslimana, svjedoči nedatirani prepis Zapisnika Okružnog suda Sarajevo o slučaju određivanja tutora maloljetnim nasljednicima u ostavinskoj raspravi poslije smrti Jove Ostojića. Na poleđini ovog dokumenta nalazi se dopis od 21.2.1883. godine, kojim se slučaj ustupa Šerijatskom sudu Sarajevo. U drugom dopisu Okružnog suda Sarajevo upućenom Šerijatskom sudu Sarajevo 23.2.1883. traži se što ažurnije rješavanje desetak dana starog dopisa od 11.2.1883. u predmetu Anđe Petrović protiv Davida Jude Levija.

U dokumentima ostavinskih rasprava nalaze se podaci koji svjedoče o odlascima na hadž i drugdje u inostranstvo krajem 19. stoljeća, kao i o umrlim koje je smrt zatekla u Mekki i Medini, vjerovatno tokom obreda hadža. Dana 25.1.1884. upućen je dopis Šerijatskom sudu Sarajevo od strane Kotarskog ureda u Sarajevu sa pozivom za održavanje ostavinske rasprave poslije smrti Ahmed-age Đaltura koji je umro u Mekki 1875. godine, te iza sebe ostavio malodobne nasljednike i čifluk u Ugorskom. U dopisu Kotarskog suda Sarajevo upućenom Šerijatskom sudu 6.11.1889. traži se informacija ko su nasljednici Avdage Bukića koji je umro po dolasku sa “Ćabe”. Predmet ostavine hadži Mustafe Duranovića sadrži i njegovu smrtovnicu sa podatkom da je Mustafa Duranović umro 27.10.1889. u Medini u 70. godini života. Iz dokumentacije Šerijatskog suda Sarajevo datirane u 1904. godinu, nalazi se podatak da je Fatima, kćerka Hašima Beće, umrla u Medini “prije osam-devet godina” tj. 1895. ili 1896. godine. U predmetu ostavine Nurage Kramarevića koji je umro 19.12.1897. godine,nalazi se potvrda od 27.2.1898. sa potpisom pet svjedoka, da je neki šejh Hasan primio 500 forinti od Muhameda Kramarevića kao bedel na hadžu za umrlog Nuragu Kramarevića.

Među dokumentima Šerijatskog suda nalazi se i oni koji svjedoče o privođenju na sud, nedoličnom ponašanju tokom ročišta kao i vrijeđanju suda. Iz dokumenta od 8.4.1890. godine saznajemo da je Šerijatski sud Sarajevo uputio dopis Vladinom povjereniku za Grad Sarajevo, sa molbom da na sud privedu jednog beskućnika jer se nije odazivao sudskim pozivima. Dana 4.12.1895. godine upućen je dopis Šerijatskog suda prema Upraviteljstvu policije sa molbom za privođenje Mustafe V. iz sarajevske mahale Armangandži Sinan jer se nije odazivao na pozive suda za ostavinsku raspravu iza smrti njegovog oca Saliha.

Sud je u slučaju potrebe tražio i oružanu pratnju. Takav slučaj desio se u jednom ostavinskom predmetu iz 1898. godine. Dana 20.12.1898. godine Šerijatski sud Sarajevo uputio je dopis kotarskom predstojniku sa informacijom da kadija Smail ef. Bukvica treba da obavi popis pokretne imovine umrlog, a koja se nalazi kod sina umrlog u Zagorju- džemat Crna Rijeka. Sud sumnja da će se sin umrlog tome protiviti, pa moli “oružničku asistenciju”. Na ovu molbu Šerijatskog suda kotarski predstojnik uputio je dopis Oružničkoj postaji Stupari 20.12.1898. godine da se Smail ef. Bukvici dodijeli oružana pratnja.

Zbog nedoličnog ponašanja i vrijeđanja suda bilo je i kažnjavanja zatvorom. Šerijatski sud Sarajevo donio je odluku 4.12.1889. kojom se jedna muška osoba kažnjava kaznom od dva dana zatvora zbog neuljudnog ponašanja na sudu prilikom diobe nekretnina, te odlaska iz prostorije prije završetka rasprave. Dana 28.11.1899. godine Šerijatski sud Sarajevo uputio je prijavu Upraviteljstvu policije u kojoj se traži izvršenje disciplinske kazne od dva dana zatvora za jednu udovicu, koja je na ročištu vrijeđala Šerijatski sud, tako što je “izgovarala nedostojne riječi” te pred sudom napravila veliku “nepriliku i larmu”.

Na osnovu primjera iz ovog rada, možemo izvesti zaključak o značaju arhivske građe fonda „Kotarski šerijatski sud Sarajevo“ za izučavanje historije Sarajeva i svakodnevnog života njegovih stanovnika na razmeđu 19. i 20. stoljeća. Vrijedi napomenuti da je ova arhivska građa, zajedno sa drugim fondovima Historijskog arhiva Sarajevo nastalim do kraja 1945. godine, proglašena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine – pokretno dobro.

Tekst je sažetak rada „Kotarski šerijatski sud Sarajevo – neki podaci od 1878. godine do kraja 19. stoljeća”, autora mr.sci. Fuada Ohranovića, objavljenog u časopisu Anali Gazi Husrev-begove biblioteke br. 41, 2020. godina. Cjelokupan PDF teksta dostupan je na slijedećem linku: https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/641

Ministar kulture i sporta Samir Avdić posjetio Arhiv

Kantonalni ministar kulture i sporta Samir Avdić, kao resorni ministar, posjetio je danas JU Historijski arhiv Sarajevo. Ministra je ugostio v.d. direktora Haris Zaimović zajedno sa najbližim saradnicima, a sastanku je prisustvovao i predsjednik v.d. Upravnog odbora Arhiva Asmer Šeta. Tema sastanka bili su aktuelni i dugogodišnji problemi sa kojima se suočava Historijski arhiv Sarajevo, u prvom redu, problem prostornih kapaciteta Arhiva koji su u potpunosti ispunjeni, te se ova Ustanova suočava sa problemom daljeg funkcionisanja u smislu zakonske obaveze prijema novih količina građe. JU Historijski arhiv Sarajevo je ustanova primarnog značaja kada je u pitanju kompletna briga za arhivsku građu, od njenog nastanka, pa sve do preuzimanja one najznačajnije arhivske građe u propisanom roku, a koja nastaje djelovanjem svih javnih, upravnih, sudskih, političkih, obrazovnih, kulturnih i drugih subjekata na području Kantona Sarajevo, što mu je, prema zakonu, teritorijalna nadležnost. U tom smislu, ministar Avdić ponudio je konkretna rješenja na kojima se treba odmah početi raditi kako bi se što prije prevazišao ovaj problem Arhiva.

Osim ovoga, razgovarano je i o drugim važnim pitanjima za Historijski arhiv Sarajevo, za koja je ministar iskazao veliki interes i naglasio da će direktno biti uključen u njihovo što skorije rješavanje, te naglasio potrebu intenzivne saradnje i komunikacije Ustanove sa Ministarstvom.

V.d. direktora Haris Zaimović zahvalio se ministru Avdiću na tome što se odazvao na poziv za posjetu u kratkom roku i na iskazanoj podršci i obećanoj pomoći Arhivu u narednom periodu.

Izložba: Karte, mape i planovi Sarajeva i Bosne i Hercegovine

Autor izložbe: Admir Nezirović i Haris Zaimović, viši arhivisti
Digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist

Karta je kodirana slika geografske stvarnosti, koja prikazuje objekte ili svojstva, rezultat je kreativnosti i izbora autora, a oblikovana je za upotrebu kad su prostorni odnosi od najveće važnosti. Radi se o uslovljenom, smanjenom i generaliziranom prikazu Zemljine površine u ravni, odnosno grafičkoj reprezentaciji prostornih odnosa i oblika, koji pri tome zadovoljavaju određene matematičke i geografske uvjete.

Kartografija je disciplina koja se bavi koncepcijom, izradom, širenjem, promicanjem i proučavanjem karata. Riječ je o skupu naučnih disciplina koje se bave izučavanjem geografskih karata, metodama njihove izrade i umnožavanja
kao i postupcima njihovog korištenja. Kartografija je djelatnost koja prikuplja, prerađuje i koristi prostorne informacije te ih vizualizira i kartografski prikazuje. Možemo reči da je to nauka i tehnologija koja se bavi analizom, interpretacijom i komunikacijom prostornih relacija pomoću karata i mapa. Kartografija je staro umijeće, vještina i struka ali kao riječ kartografija se prvi put spominje / pojavljuje uz riječi geografija i horografija izgravirana na jednom geodetskom instrumentu iz 1576. godine.

U vrijeme humanizma i renesanse oživjelo je zanimanje za antički svijet, za njegovu znanost i kulturu, pa tako i za geografiju (zemljopis) i kartografiju. Prevode se i štampaju djela antičkih pisaca, kao što je npr. Ptolomejeva Geografija iz 1513. godine. Otkriće drvoreza, bakroreza i štamparstva uopće odrazilo se na daljnji razvoj kartografskih znanja i izrade karata. Najveći doprinos širenju geografskih saznanja imala su velika geografska otkrića na razmeđi 15. i 16. stoljeća. Uz trgovačke i vojno-pomorske interese koji su pokrenuli velika putovanja, značajan doprinos njihovom uspjehu dala su tehnička otkrića (astrolab, kompas i dr.). Kartografija je sve do početka 19. stoljeća bila gotovo isključivo u okrilju geografije, jer su geografska otkrića bila poticaj za njen razvoj. Termin kartografija, kao pojam
za znanstvenu djelatnost prvi put upotrebljen je 1839. godine.


Prva geografska karta na kojoj se javlja naziv Bosna nastala je 1339. godine a izradio ju je Angelino Dulcert. Prikazi Bosne ponovo se javljaju u 15. stoljeću da bi u 16. stoljeću postali češći i topografski bogatiji. Odnosi Osmanskog i Habsburškog carstva te Mletačke republike utjecali su na daljnji razvoj prikazivanja Bosne i Hercegovine na evropskim geografskim kartama (Kandijski i Bečki rat, Karlovački, Požarevački, Beogradski i Svištovski mir). Habsburška monarhija, kako prije Berlinskog kongresa 1878. godine tako i poslije kada Bosna i Hercegovina ulazi u sastav Austro-Ugarske, pridaje Bosni i Hercegovini veliki značaj zbog vojno-strateških, političkih, ekonomskih i sigurnosnih interesa. Tako da se to itekako odrazilo na prikazivanju naše zemlje na kartama koje su namijenjene za vojne, političke, naučne, saobračajne, ekonomske i turističke svrhe.

ZBIRKA KARATA I PLANOVA HISTORIJSKOG ARHIVA SARAJEVO

Uz Vojni arhiv u Beču (Kriegsarchiv) te Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Historijski arhiv Sarajevo posjeduje, čuva i daje na korištenje za našu zemlju vrlo značajnu i bogatu Zbirku karata i planova. Ova zbirka predstavlja prvoklasan izvor za različite vrste proučavanja i istraživanja prošlosti Bosne i Hercegovine i Sarajeva.
Ovom izložbom Historijski arhiv Sarajevo želi ponovo predstaviti jedan značajan, vrijedan i interesantan fond / zbirku koju posjeduje i čuva. Zbirka karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo ima višestruku vrijednost za grad Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Ona se sastoji od preko 513 karata i planova koji su izrađeni u periodu od 1745. i 2003. godine.
Ova zbirka nastala je otkupom, poklonom i preuzimanjem od pojedinaca i institucija, kao i izdvajanjem iz raznih fondova prilikom njihovog sređivanja i obrade u Historijskom arhivu Sarajevo.

Zbirka karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo sadrži karte, mape i planove koji su nastali u sljedećim periodima:
– period osmanske vladavine (do 1878. godine);
– period austrougarske uprave (1878.-1918.);
– period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca / Kraljevine Jugoslavije (1918.-1941.);
– period Nezavisne države Hrvastke (1941.-1945.);
– period Socijalističke federativne Republike Jugoslavije (1945.-1991.);
– period postdejtonske nezavisne države Bosne i Hercegovine (od 1996. godine).

Zbirka također ima urađenu kartoteku ulaza, ali samo za 250 karata i planova te ima urađen sumarno-analitički inventar za svih 513 karata, mapa i planova. Ova zbirka sređena je i na način da postoje urađeni inventari za karte, mape i planove koji se odnose na:
– Sarajevo;
– Bosnu i Hercegovinu;
– vojne potrebe i operacije.

U sklopu ove zbirke nalaze se: geografske, historijske, topografske karte, vojni planovi i skice, planovi i karte gradova (največim dijelom Sarajeva), tehnički planovi, geografski i historijski atlasi. Vrijednost ovih karata, mapa i planova višestruka je, kako zbog samog vremena njihovog nastanka, tako i zbog značaja kojeg imaju kao izvor za proučavanje
prošlosti Sarajeva i Bosne i Hercegovine, odnosno prostornog, infrastrukturnog i cestovnog širenja te razvoja organizacije uprave i administrativnog uređenja grada Sarajeva. Na mnogim kartama mogu se čitati neki detalji poput vremena nastanka pojedinih institucija, objekata i građevina u gradu Sarajevu i okolini. Na njima također pratimo razvoj cestovnog i željezničkog saobraćaja u Bosni i Hercegovini i regiji. Karte nam daju uvid u historijat nastanka i promjena imena ulica grada Sarajeva te uvid u mnoge izdavačke, štamparske kuće i kartografske zavode koji su djelovali u Sarajevu i drugim gradovima poput Beča, Zagreba, Beograda itd. Pomoću ovih karata i planova pratimo kvalitetu izrade samih karata te razvoj kartografske tehnike kojom su iste rađene. Mnoge od ovih karata su i raritet. U mnogim slučajevima riječ je o vrlo kvalitetnom i očuvanom materijalu na kojima su štampane ove karte te također o vrlo preciznim i kvalitetnim prikazima bez obzira na vrijeme nastanka istih.

* * *

Ova izložba predstavlja samo dio onoga što u svojoj sehari čuva Historijski arhiv Sarajevo. Radi se o geografskim, topografskim, cestovnim, vojnim, turističkim i drugim kartama, mapama, planovima i nacrtima Sarajeva i okoline, Bosne i Hercegovine, regije i Evrope. One kronološki i tematski prate razvoj grada. Uz karte priloženi su naslovi s oznakama / signaturama kojim su zavedeni u Zbirci karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo. Također je predstavljen historijat promjena naziva ulica u gradu Sarajevu te poneki stari turistički vodič. Ova zbirka definitivno je neprocjenjive vrijednosti, značajan historijski izvor i svjedok vremena.

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba

Arhiv dobio novog v.d. direktora

Vlada Kantona Sarajevo dala je saglasnost  na imenovanje v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo Harisa Zaimovića, svojom odlukom od 15. aprila 2021. godine. Naime, dosadašnji direktor Arhiva Fuad Ohranović podnio je ostavku na tu funkciju, a nakon imenovanja za zamjenika direktora Arhiva Bosne i Hercegovine.

Haris Zaimović rođen je 1979. godine u Sarajevu, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje, a diplomirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za historiju. U Historijskom arhivu Sarajevo radi od 2003. godine gdje je obnašao dužnost rukovodioca Odsjeka za sređivanje i obradu arhivske građe (2010.-11.), dužnost v.d.direktora i direktora Arhiva (2011.-13.), rukovodioca Odsjeka za smještaj, korištenje i tehničku zaštitu arhivske građe i knjižnog fonda (2019.-21). 

Danas je izvršena primopredaja dužnosti između dva direktora, prilikom koje je novi v.d. direktora Haris Zaimović, u svoje ime i u ime kolektiva JU Historijski arhiv Sarajevo poželio kolegi Ohranoviću uspjeh na novoj dužnosti u Arhivu Bosne i Hercegovine.

Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić u posjeti Arhivu

Ministar Samir Avdić posjetio je Arhiv 17. marta 2021. godine. Domaćin posjete, direktor Arhiva Fuad Ohranović tokom sastanka upoznao je ministra Avdića sa radom Arhiva i vrijednim arhivskim fondovima koje Arhiv čuva. Tokom razgovora tretirani su i problemi u radu ustanova kulture u uvjetima pandemije virusa COVID 19, te problemi i zastoji u radu Arhiva zbog toga što ova ustanova nema Upravnog odbora još od kraja avgusta 2020. godine. Ministar Avdić je izrazio spremnost da se u skorije vrijeme iznađu rješenja kako bi ustanova mogla funkcionisati u punom kapacitetu.

Izložba povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine koji se obilježava 1. marta 2021. godine, danas u 14.00 sati, u Zavičajnom muzeju Visoko, otvorena je izložba „Gradovi Bosne i Hercegovine u Zbirci fotografija i razglednica Historijskog arhiva Sarajevo“ čija je autorica Almira Alibašić-Fideler, viša arhivistica u Historijskom arhivu Sarajevo.

Organizator izložbe je Zavičajni muzej Visoko, koji je uz Grad Visoko, ugostio izložbu, a ista je otvorena uz poštovanje svih epidemioloških mjera.

Historijski arhiv Sarajevo srdačno se zahvaljuje Muzeju na ovom pozivu i prilici za predstavljanje arhivske građe koju Arhiv čuva, a koja je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovakve prilike i služe da se sve ono vrijedno u našoj kulturnoj baštini predstavi širokoj javnosti, a posebno nam je drago što je to ovaj put grad bogate historijske tradicije – Visoko.

Na 21 izložbenom panou prikazano je oko 210 fotografija i razglednica bosanskohercegovačkih gradova iz perioda na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. To je period kada bh gradovi mijenjaju svoj izgled i fizionomiju uslijed novonastalih društveno-političkih okolnosti, odnosno, dolaska Austro-Ugarske Monarhije na ove prostore, a odlaska Osmanskog Carstva. Tako se mogu vidjeti gradovi koji su istovremeno i stari gradovi, i čaršije, i varoši, i kasabe, ali i gradovi u modernom značenju te riječi, kao urbane, kultivirane, naseljene cjeline. Fotografije prikazuju panorame gradova, pojedine njegove dijelove, istaknute ili sasvim obične ulice, važne objekte, njihove ljude. Ove fotografije i razglednice su dokumentarnog tipa, autentični historijski izvori.

Izložba ostaje otvorena za posjetioce do 15. marta 2021. godine, a može se pogledati u izložbenom prostoru Zavičajnog muzeja Visoko, na adresi, ulica Alije Izetbegovića 29, Visoko.

Naša izdanja dostupna na web stranici

Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da su dostupna četiri naša izdanja u PDF formatu na našoj web stranici. U pitanju su tri knjige Rukopisa Laure Papo Bohorete, te naše izdanje Izdavačka i izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo 1948.-2018.

Izdanja dostupna ovdje.

Tri sveska Rukopisa Laure Papo Bohorete nastala su kao produkt saradnje Historijskog arhiva Sarajevo, Ambasade Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini, te Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Ove knjige Rukopisa predstavljaju digitaliziranu građu našeg fonda Papo Laura Bohoreta – Sarajevo (sign. O-BP-168) koji sadrži originalne rukopise književnih djela Bohorete. Prva knjiga donosi Bohoretine rukopise dramskih djela o običajima, druga, socijalne drame sa naglaskom na ženske portrete i ulogu žene u društvu, te treća njene rukopise eseja, poema, kratkih komada o običajima, te rukopise sefardskih romansi koje je Laura Papo brižljivo prikupila.

Laura Papo Bohoreta (1891- 1942), rođena u Sarajevu, istaknuta je kulturna djelatnica, sefardska spisateljica i prosvjetiteljica, te istinska čuvarica sefardske kulture i jezika. Ugled i popularnost je stekla  pozorišnim komadima (dramskim djelima) koje je pisala na ladinu – jeziku sefardskih Jevreja koji su prije gotovo pet stoljeća iz Španije došli u Sarajevo. Svojim spisateljskim radom Laura Papo je sačuvala od zaborava one kulturne tekovine španskih doseljenika koje su s njima živjele, umirale i nestajale.

***

Izdavačka i izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo (1948.-2018.) je publikacija nastala povodom jubileja naše ustanove – 70 godina postojanja i rada JU Historijski arhiv Sarajevo. U njoj je predstavljen prikaz izdavačke i izložbene djelatnosti Arhiva za proteklih 70 godina – kulturno-obrazovni segment rada Arhiva, temeljen na vrijednoj i obimnoj arhivskoj građi koju posjedujemo, a koja je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. U ovih 70 godina, Arhiv je izdao 48 publikacija (inventari, monografije, posebna izdanja, katalozi izložbi), te priredio 70 izložbi. Publikacija sadrži iscrpan uvod o tome kako se razvijala izdavačko-izložbena djelatnost Arhiva, te pregled svih izdanja i izložbi, uz bogat ilustrativni i foto materijal. Refrentno je izdanje koje pruža potpuni uvid u dosadašnji rad Arhiva na ovom polju.

Sva četiri izdanja dostupna su na našoj web stranici, u sekciji Djelatnost, podsekciji Izdavaštvo: http://www.arhivsa.ba/wordpress/?page_id=192