Potpisan Memorandum o saradnji

Dana 12. 10. u Vijećnici – Uredu gradonačelnice Sarajeva – potpisan je Memorandum o saradnji između Grada Sarajeva, Mediacentra Sarajevo i Historijskog arhiva Sarajevo koji se temelji na želji i interesu za saradnjom na planu očuvanja arhivskih fondova Historijskog arhiva Sarajevo i promociji njihovih sadržaja. Zajednički cilj potpisnika je povećati dostupnost sadržaja arhivskih fondova i zbirki, pružanje stručne i tehničke pomoći, digitalizacija i promocija, ali također osnaživanje kapaciteta Olimpijskog muzeja. Sporazum su potpisali u ime Grada Sarajeva gradonačelnica Benjamina Karić, u ime Mediacentra Sarajevo Borislav Kontić te u ime JU Historijski arhiv Sarajevo, direktor Haris Zaimović.

Sastanak delegacija arhiva Republike Turske i Bosne i Hercegovine u Historijskom arhivu Sarajevo

Danas je u Historijskom arhivu Sarajevo održan sastanak na najvišem nivou između delegacija Državnog arhiva Republike Turske na čelu sa generalnim direktorom Ugur Unalom, direktoricom Arhiva Bosne i Hercegovine Danijelom Mrda, njenim zamjenicima Fuadom Ohranovićem i Šimunom Novakovićem, te domaćinom, direktorom Historijskog arhiva Sarajevo, Harisom Zaimovićem. Razgovaralo se o projektima digitalizacije i razmjene digitalnih kopija arhivske građe te unapređenju drugih vidova saradnje. Razgovaralo se i o modalitetima provedbe sporazuma potpisanog na državnom nivou između Državnog arhiva Turske i Arhiva Bosne i Hercegovine koji tretira digitalizaciju dokumenata iz osmanskog perioda u bosanskohercegovačkim arhivima. Najznačajnija građa u tom segmentu jeste građa koja se nalazi u Historijskom arhivu Sarajevo.

Vlada Kantona Sarajevo imenovala direktora JU Historijski arhiv Sarajevo

Vlada Kantona Sarajevo dala je saglasnost  na imenovanje direktora Historijskog arhiva Sarajevo Harisa Zaimovića, svojom odlukom od 15. jula 2021. godine, nakon što je provedena konkursna procedura po objavljenom konkursu za direktora. Haris Zaimović bio je v.d. direktora Arhiva od 15. aprila ove godine.

Haris Zaimović rođen je 1979. godine u Sarajevu, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje, a diplomirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za historiju. U Historijskom arhivu Sarajevo radi od 2003. godine gdje je obnašao dužnost rukovodioca Odsjeka za sređivanje i obradu arhivske građe (2010.-11.), dužnost v.d.direktora i direktora Arhiva (2011.-13.), rukovodioca Odsjeka za smještaj, korištenje i tehničku zaštitu arhivske građe i knjižnog fonda (2019.-21).                                                                 

Historijski arhiv Sarajevo u Srebrenici

JU Historijski arhiv Sarajevo, odnosno, delegacija ove Ustanove predvođena v.d. direktorom Harisom Zaimovićem odazvala se pozivu Memorijalnog centra Srebrenica za prisustvovanje zvaničnom otvaranju arhiva Memorijalnog centra Srebrenica koje je održano 9. jula 2021. godine.

Sam program otvaranja Arhiva započeo je u 11.00 sati, a u programu otvaranja obratili su se slijedeći govornici:

-dr. Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica,

-Njegova ekselencija g. Reinout Vos, ambasador Holandije u Bosni i Hercegovini,

-g. Csaba Szilágyi, voditelj programa za ljudska prava / vd glavnog arhivara Arhiva otvorenog društva Vera i Donald Blinken (Budimpešta, Mađarska),

-g. David Rohde, autor knjige „Kraj igre. Izdaja i pad Srebrenice“ /online obraćanje/ (USA),

-gđa. Nataša Kandić, direktorica Fonda za humanitarno pravo (Beograd, Srbija),

-g. Dion van den Berg, vođa tima za Evropu u PAX-u (Holandija).

Moderator programa otvaranja bio je Azir Osmanović.

Misija i cilj osnivanja ovog Arhiva jeste da osnaži ključnu misiju Memorijalnog centra Srebrenica: kreiranje faktografske i kontekstualne, dokumentarne baze i zaštita istine o genocidu u Srebrenici 1995. godine. Pomoći će saradnji između porodica žrtava i uključenih zajednica sa naučnicima i novinarima koji se bave istraživanjem genocida. Od ogromne je važnosti da dokumenti, fotografije, audio-vizuelni zapisi i materijalni ostaci koji svjedoče o genocidu budu sakupljeni i dostupni u Memorijalnom centru Srebrenica kao mjestu zločina. Arhiv će, osim ovoga, nastojati da prikupi kopije postojećih kolekcija od drugih imalaca i da prikupi dodatne izvore i dokumente za istraživanja.

Razvoj Arhiva je zajednički projekat Memorijalnog centra Srebrenica, Blinken OSA – Vera and Donald Blinken Open Society Archives i PAX for Peace (mirovna organizacija iz Holandije).

U okviru ove posjete, delegacija Historijskog arhiva Sarajevo obišla je cijeli kompleks Memorijalnog centra, muzejsku postavku, te aktuelne izložbene postavke povodom ovogodišnjeg obilježavanja genocida u Srebrenici, Potočarima. Također, obišli su i mezarje stradalih, te položili cvijeće kod spomen-obilježja.

Delegacija Arhiva i Ministarstva u posjeti Bursi, Republika Turska

Zvanična posjeta delegacije JU Historijski arhiv Sarajevo, resornog Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Arhiva Bosne i Hercegovine Bursi, Republika Turska započela je jučer, 21. juna 2021. godine. Najprije je u gradskoj vijećnici potpisan Memorandum o saradnji između Historijskog arhiva Sarajevo i Akademskog istraživačkog centra grada Burse. Predvodnik naše delegacije, ministar kulture i sporta Samir Avdić i gradonačelnik Burse Alinur Aktaš potpisali su ovaj sporazum. Delegaciju iz Sarajeva činili su još i Haris Zaimović, v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo, Fuad Ohranović, zamjenik direktora Arhiva Bosne i Hercegovine, te Elma Dervišbegović, viši arhivist Historijskog arhiva Sarajevo.

Nakon potpisivanja sporazuma, u auli Akademskog istraživačkog centra grada Burse otvorena je izložba Historijskog arhiva Sarajevo „Bošnjaci – autori književnih djela na orijentalnim jezicima iz Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo“, autora Fuada Ohranovića i Atifa Mušinovića.

Drugog dana posjete, 22. juna 2021. godine, delegaciju iz Sarajeva primio je ambasador Bosne i Hercegovine u Turskoj u bosanskohercegovačkom konzulatu u Bursi, njegova ekselencija Adis Alagić.

Programom posjete predeviđeno je i detaljnije upoznavanje sa radom Akademskog istraživačkog centra u Bursi, susret sa akademicima, te obilazak grada Burse. Posjeta se završava u srijedu, 23. juna 2021. godine.

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić posjetila Arhiv

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić posjetila je danas Historijski arhiv Sarajevo. U srdačnom razgovoru sa v.d. direktora Harisom Zaimovićem gradonačelnica se upoznala sa aktuelnostima u ovoj javnoj ustanovi, te obećala potpunu podršku Grada Arhivu u realizaciji projekata koje Arhiv planira u skorijoj budućnosti. Također, predložila je potpisivanje protokola o saradnji između Historijskog arhiva Sarajevo i Grada Sarajeva što će omogućiti kontinuiranu podršku i saradnju Grada i Arhiva.

Na Međunarodni dan arhiva – Historijski arhiv Sarajevo i Druga gimnazija dogovorili saradnju

Danas je u Drugoj gimnaziji u Sarajevu održan inicijalni sastanak predstavnika JU Historijski arhiv Sarajevo i Druge gimnazije. Naime, na poziv Druge gimnazije  za saradnju i zajedničke projekte, JU Historijski arhiv Sarajevo na čelu sa v.d. direktora Harisom Zaimovićem, vrlo rado se odazvao. Početna ideja Druge gimnazije jeste uključivanje Arhiva u njihov idejni projekat formiranja školskog muzeja i „kuće znanja“, kao interaktivnog prostora za različite namjene. Pošto Historijski arhiv Sarajevo posjeduje mnoštvo fondova školske provenijencije, pa tako i građu Druge gimnazije, bilo je logično odazvati se ovom pozivu za stručnu podršku i pomoć Arhiva u realizaciji jako zanimljivih i dobro zamišljenih projekata uspješne škole kao što je Druga gimnazija.

Na današnjem sastanku razgovarano je o svim detaljima i modalitetima saradnje, a predstavnike Arhiva, v.d. direktora Harisa Zaimovića i rukovodioca Odsjeka Almiru Alibašić-Fideler ugostili su direktor škole Seid Alibegović, sekretar škole Meliha Kapetanović i profesorica historije Lejla Čaušević. Dogovoreno je da se potpiše zajednički memorandum o saradnji kao osnova za sve dalje zajedničke aktivnosti.

Ovaj sastanak upriličen je na dan 9. juni, Međunarodni dan arhiva upravo zato što je to dan kada arhivske institucije i arhivski djelatnici potvrđuju da svi pripadaju jednom širem međunarodnom krugu, velikoj porodici arhivskih institucija sa istim ciljevima, ali i brojnim izazovima. Arhivi i arhivski djelatnici ne smiju biti samo posmatrači ili biti svedeni na uslužnu djelatnost, nego moraju aktivno učestvovati u kreiranju društva, biti pokretač i partner. Kroz nove saradnje i projekte, moramo „jačati arhiv“ što je i moto ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana arhiva i tim povodom organizovane Međunarodne sedmice arhiva od strane krovne svjetske, arhivske asocijacije ICA-e (Međunarodno arhivsko vijeće), čiji je i Historijski arhiv Sarajevo član. Drago nam je da smo upravo na današnji dan započeli još jednu saradnju koja će doprinijeti jačanju uloge Arhiva u prepoznavanju njegovog značaja u društvenoj zajednici, a posebno kada je to škola kao zajednica za obrazovanje budućih generacija.

Konkurs za izbor i imenovanje direktora JU Historijski arhiv Sarajevo

Javna ustanova Historijski arhiv Sarajevo,

Na osnovu člana 29. stav (1) Zakona o ustanovama (Sl. list RBiH br. 6/92, 8/93 i 13/94), član 7. stav (1) i člana 8. stav (1) i (2) Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH (Sl. novine FBiH, broj 12/03, 34/03 i 65/13), člana 23. stav (1) Pravila JU Historijski arhiv Sarajevo, broj 02-3642-3/08 od 25.12.2008. godine i 02-801-4/13 od 26.03.2013. godine, te Odluke v.d. Upravnog odbora JU Historijski arhiv Sarajevo, broj 02-1262-2/21 od 07.06.2021. godine, raspisuje

KONKURS

za izbor i imenovanje direktora JU Historijski arhiv Sarajevo

Tekst Odluke i Konkursa dostupan na linku ispod:

Odluka o raspisivanju konkursa za izbor i imenovanje direktora i tekst Konkursa

Kotarski šerijatski sud Sarajevo – neki podaci od 1878. godine do kraja 19. stoljeća

Informacije o arhivskom fondu

Javna ustanova Historijski arhiv Sarajevo, među brojnom arhivskom građom proglašenom Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, čuva i arhivski fond “Kotarski šerijatski sud Sarajevo “ (signatura KŠS-534). Ovaj arhivski fond veličine preko 80 dužinskih metara arhivske građe, sadrži ostavinske predmete, smrtovnice, potvrde o punoljetstvu, tapije, zahtjeve za razvod braka, te druge dokumente i predmete iz nadležnosti lokalnih šerijatskih sudova. Uglavnom se radi o predmetima nastalim između 1878.  i 1918. godine, uz nekoliko omota iz 1930.-tih godina 20. stoljeća. Fond nije arhivistički obrađen, a jezici dokumenata u fondu su osmanski, bosanski i njemački, dok je pismo arapsko, latinično, a u nešto manjem obimu i ćirilično. Prema Vodiču Historijskog arhiva Sarajevo, arhivski fond Kotarski šerijatski sud Sarajevo 1988. godine preuzet je u ovaj Arhiv od Arhiva Bosne i Hercegovine.

Zajedno sa dokumentima, iz Arhiva Bosne i Hercegovine preuzeto je i 45 sidžila lokalnih šerijatskih sudova koji su napisani na osmanskom jeziku i arapskom pismu. Od toga, 25 su sidžili sarajevskog Šerijatskog suda, 14 sidžila se odnosi na Šerijatski sud Visoko, a šest sidžila na Šerijatski sud Livno. U pogledu sadržaja ovi sidžili obuhvataju predmete koji se tiču građanskog i  porodičnog prava. Najčešće su to ostavinske rasprave, vjenčanja i razvodi, dužnički odnosi. Pojedini sidžili sadrže i prepise raznih službenih dokumenata upućenih od lokalnih ili centralnih organa vlasti.

U prvoj fazi rada sa fondom “Kotarski šerijatski sud Sarajevo” pristupilo se površnom hronološkom sortiranju arhivske građe, te prebacivanju u arhivske kutije nešto većih dimenzija. Nakon detaljnijeg uvida u ovu vrijednu arhivsku građu utvrđen je veliki stepen izmiješanosti iste po godinama nastanka dokumenata, ali i tematski. U kutijama i omotima nalazili su se dokumenti i predmeti iz različitih godina uglavnom iz perioda austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine (1878-1918). Zbog toga, ova arhivska građa nije stavljana u kutije hronološki – po godinama, nego onim redom kako je zatečena. Nažalost nismo mogli otkriti kada je došlo do uništavanja izvornog poretka dokumenata kojeg je uspostavio Šerijatski sud Sarajevo. Ovakvo stanje arhivske građe Šerijatskog suda znatno otežava, pa i gotovo onemogućava bilo kakav rad istraživača bez prethodne arhivističke obrade i detaljnijeg pregleda svakog dokumenta unutar svake kutije.

Na osnovu dosadašnjeg uvida u onaj dio arhivske građe kojem nije narušen izvorni poredak, saznajemo da su predmeti vođeni sa izuzetnom preciznošću, te da su u njih čak i naknadno ubacivani dokumenti koji su se ticali neke cjeline. Evidentno je da su službenici Šerijatskog suda Sarajevo čak i godinama nakon pokretanja postupka mogli pronaći predmet i u njega umetnuti novi dokument. To ne bi bilo moguće da građa nije vođena i čuvana sa strogom preciznošću. U jednom dopisu Kotarskog suda Fojnica upućenom Šerijatskom sudu Sarajevo 30.11.1899. traži se informacija da li je provedena ostavinska rasprava iza Suljage Bulbula, odnosno Fatime Sahačić. U odgovoru Šerijatskog suda od 10.12.1899. stoji da je ostavinska rasprava iza Suljage Bulbula završena 9.11.1890. te da je ostavština uručena nasljednicima urudžbenicom br. 2194 od 23.7.1892, dok je ostavinska rasprava Fatime Sahačić završena 11.6.1895. a uručena nasljednicima 25.4.1896. godine. U drugom dokumentu, dopisu Kotarskog ureda Sarajevo upućenom Šerijatskom sudu 16.7.1917. traži se vjenčani list Numana Šarića i Pašane Mešanović. U odgovoru Šerijatskog suda od 26.7.1917. šalje se traženi dokument i potvrđuje da su Numan Šarić i Pašana Mešanović vjenčani 25.10.1899. godine, dakle 18 godina prije traženog podatka. Na traženje Okružnog suda Sarajevo od 15.3.1924. godine da se pošalje ostavinski spis Saliha Balte iz 1904. godine, Šerijatski sud Sarajevo odgovorio je 25.5.1924. te poslao traženi spis. Okružni sud je ovaj spis umrlog Saliha Balte vratio Šerijatskom sudu 5.11.1927. godine.

Na osnovu navedenog, možemo zaključiti da se radilo o izuzetnom poretku dokumenata Šerijatskog suda Sarajevo koji sigurno nije narušavan sve do prestanka rada, odnosno ukidanja šerijatskih sudova poslije Drugog svjetskog rata, tačnije 5. marta 1946. godine.

Zanimljivosti iz fonda Kotarski šerijatski sud do kraja 19. stoljeća

Prema dosadašnjim saznanjima iz dokumenata fonda, arhivska građa Šerijatskog suda Sarajevo iz vremena prije austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine,  uništena je u borbama prilikom okupacije Sarajeva u avgustu 1878. godine ili neposredno nakon toga. To je stvorilo određene probleme u kasnijem periodu jer nije bilo dokumenata za ostvarivanje ili dokazivanje različitih prava. Dana 17.4.1888. godine upućen je dopis Kotarske oblasti u Višegradu u kojem se traži od Šerijatskog suda izdavanje potvrde – nikah murasele (vjenčani list) za Nuriju Babalić kako bi mogla ostvariti pravo na penziju poslije smrti muža Saliha Babalića. Prema informacijama kojima raspolaže kotarski predstojnik Višegrada,  brak  Saliha i Nurije je sklopljen 20 do 25 godina prije tj. oko 1860-tih. Iz odgovora Šerijatskog suda Sarajevo datiranog 26.4.1888. saznajemo da su knjige i sidžili o vjenčanjima i ostalim poslovima, vođeni do 1878. propali pri okupaciji. Umjesto nikah murasele Šerijatski sud Sarajevo preporučuje svjedočenje imama ili muhtara mahale u kojoj dotična živi, ili potvrdu tamošnjeg Kotarskog ureda kao šerijatskog suda.

U predmetu Ahmed-bega Hrasnice iz 1899. godine nalaze se dva dopisa koji također svjedoče o nestanku dokumenata 1878. godine. U dopisu Kotarskog suda Sarajevo upućenog Šerijatskom sudu Sarajevo 14.12.1889. traži se podatak kada je Mehaga Nakaš postavljen za tutora Ahmed-begu Hrasnici. U odgovoru Šerijatskog suda od 21/22.12.1889. stoji da je Mehaga Nakaš postavljen za tutora prije okupacije 1878. godine ali da u ovom sudu nema dokumenata o tome. Prema tvrdnji samog Mehage Nakaša koji je izgubio hudždžet o postavljenju za tutora, to se desilo jednu godinu prije okupacije. Sličan dopis upućen je Šerijatskom sudu i od Okružnog suda Sarajevo 31.12.1889. godine sa upitom o tačnom datumu i godini imenovanja Mehage Nakaša za tutora Ahmed-begu Hrasnici. U odgovoru Šerijatskog suda Sarajevo od 12.1.1890. godine stoji da nije poznat taj podatak jer su svi spisi Šerijatskog suda uništeni pri okupaciji. Problemi proizašli iz uništavanja dokumentacije Šerijatskog suda Sarajevo nastale prije 1878. godine osjetili su se i u ostavinskim postupcima. O tome svjedoči dopis Kotarskog suda Sarajevo upućen Šerijatskom sudu 12.10.1889. godine sa upitom ko su nasljednici Ibrahim-bega Turhanije, te da li je među njima Mehmed-beg Turhanija. U odgovoru Šerijatskog suda od 26.10.1889. stoji da je Ibrahim-beg Turhanija umro prije okupacije, te da sudu nije poznato ko su nasljednici i da li je njegov sin Mehmed-beg šta naslijedio.

U toku dosadašnjeg rada na fondu zabilježeni su neki zanimljivi dokumenti i predmeti. U prvim godinama nakon austrougarske okupacije na Šerijatskom sudu Sarajevo evidentirani su ostavinski procesi čiji akteri su bili nemuslimani. U dopisu Okružnog suda Sarajevo od 13.2.1882. godine traži se da Šerijatski sud Sarajevo utvrdi imena nasljednika Trifka Jeremića, zatim ko im je tutor, te koliko tutor ima “nafake” u ostavštini i da li mu je išta isplaćeno. Zanimljiva je i tužba Bože U. od 28.1.1883. godine protiv sinova Pere i Nikole, sa molbom da se pokretna imovina podijeli po šerijatu. Dana 5. februara 1883. upućena je tužba Joke L. iz mahale Vrelo Bosne, džemat Donji Butmir, protiv djeverova Đorđa i Pere, zbog nasljedstva /miraza koji je ostao iza smrti Jokinog muža Maksima. Da se u to vrijeme Šerijatski sud Sarajevo bavio ostavinskim postupcima i nemuslimana, svjedoči nedatirani prepis Zapisnika Okružnog suda Sarajevo o slučaju određivanja tutora maloljetnim nasljednicima u ostavinskoj raspravi poslije smrti Jove Ostojića. Na poleđini ovog dokumenta nalazi se dopis od 21.2.1883. godine, kojim se slučaj ustupa Šerijatskom sudu Sarajevo. U drugom dopisu Okružnog suda Sarajevo upućenom Šerijatskom sudu Sarajevo 23.2.1883. traži se što ažurnije rješavanje desetak dana starog dopisa od 11.2.1883. u predmetu Anđe Petrović protiv Davida Jude Levija.

U dokumentima ostavinskih rasprava nalaze se podaci koji svjedoče o odlascima na hadž i drugdje u inostranstvo krajem 19. stoljeća, kao i o umrlim koje je smrt zatekla u Mekki i Medini, vjerovatno tokom obreda hadža. Dana 25.1.1884. upućen je dopis Šerijatskom sudu Sarajevo od strane Kotarskog ureda u Sarajevu sa pozivom za održavanje ostavinske rasprave poslije smrti Ahmed-age Đaltura koji je umro u Mekki 1875. godine, te iza sebe ostavio malodobne nasljednike i čifluk u Ugorskom. U dopisu Kotarskog suda Sarajevo upućenom Šerijatskom sudu 6.11.1889. traži se informacija ko su nasljednici Avdage Bukića koji je umro po dolasku sa “Ćabe”. Predmet ostavine hadži Mustafe Duranovića sadrži i njegovu smrtovnicu sa podatkom da je Mustafa Duranović umro 27.10.1889. u Medini u 70. godini života. Iz dokumentacije Šerijatskog suda Sarajevo datirane u 1904. godinu, nalazi se podatak da je Fatima, kćerka Hašima Beće, umrla u Medini “prije osam-devet godina” tj. 1895. ili 1896. godine. U predmetu ostavine Nurage Kramarevića koji je umro 19.12.1897. godine,nalazi se potvrda od 27.2.1898. sa potpisom pet svjedoka, da je neki šejh Hasan primio 500 forinti od Muhameda Kramarevića kao bedel na hadžu za umrlog Nuragu Kramarevića.

Među dokumentima Šerijatskog suda nalazi se i oni koji svjedoče o privođenju na sud, nedoličnom ponašanju tokom ročišta kao i vrijeđanju suda. Iz dokumenta od 8.4.1890. godine saznajemo da je Šerijatski sud Sarajevo uputio dopis Vladinom povjereniku za Grad Sarajevo, sa molbom da na sud privedu jednog beskućnika jer se nije odazivao sudskim pozivima. Dana 4.12.1895. godine upućen je dopis Šerijatskog suda prema Upraviteljstvu policije sa molbom za privođenje Mustafe V. iz sarajevske mahale Armangandži Sinan jer se nije odazivao na pozive suda za ostavinsku raspravu iza smrti njegovog oca Saliha.

Sud je u slučaju potrebe tražio i oružanu pratnju. Takav slučaj desio se u jednom ostavinskom predmetu iz 1898. godine. Dana 20.12.1898. godine Šerijatski sud Sarajevo uputio je dopis kotarskom predstojniku sa informacijom da kadija Smail ef. Bukvica treba da obavi popis pokretne imovine umrlog, a koja se nalazi kod sina umrlog u Zagorju- džemat Crna Rijeka. Sud sumnja da će se sin umrlog tome protiviti, pa moli “oružničku asistenciju”. Na ovu molbu Šerijatskog suda kotarski predstojnik uputio je dopis Oružničkoj postaji Stupari 20.12.1898. godine da se Smail ef. Bukvici dodijeli oružana pratnja.

Zbog nedoličnog ponašanja i vrijeđanja suda bilo je i kažnjavanja zatvorom. Šerijatski sud Sarajevo donio je odluku 4.12.1889. kojom se jedna muška osoba kažnjava kaznom od dva dana zatvora zbog neuljudnog ponašanja na sudu prilikom diobe nekretnina, te odlaska iz prostorije prije završetka rasprave. Dana 28.11.1899. godine Šerijatski sud Sarajevo uputio je prijavu Upraviteljstvu policije u kojoj se traži izvršenje disciplinske kazne od dva dana zatvora za jednu udovicu, koja je na ročištu vrijeđala Šerijatski sud, tako što je “izgovarala nedostojne riječi” te pred sudom napravila veliku “nepriliku i larmu”.

Na osnovu primjera iz ovog rada, možemo izvesti zaključak o značaju arhivske građe fonda „Kotarski šerijatski sud Sarajevo“ za izučavanje historije Sarajeva i svakodnevnog života njegovih stanovnika na razmeđu 19. i 20. stoljeća. Vrijedi napomenuti da je ova arhivska građa, zajedno sa drugim fondovima Historijskog arhiva Sarajevo nastalim do kraja 1945. godine, proglašena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine – pokretno dobro.

Tekst je sažetak rada „Kotarski šerijatski sud Sarajevo – neki podaci od 1878. godine do kraja 19. stoljeća”, autora mr.sci. Fuada Ohranovića, objavljenog u časopisu Anali Gazi Husrev-begove biblioteke br. 41, 2020. godina. Cjelokupan PDF teksta dostupan je na slijedećem linku: https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/641

Ministar kulture i sporta Samir Avdić posjetio Arhiv

Kantonalni ministar kulture i sporta Samir Avdić, kao resorni ministar, posjetio je danas JU Historijski arhiv Sarajevo. Ministra je ugostio v.d. direktora Haris Zaimović zajedno sa najbližim saradnicima, a sastanku je prisustvovao i predsjednik v.d. Upravnog odbora Arhiva Asmer Šeta. Tema sastanka bili su aktuelni i dugogodišnji problemi sa kojima se suočava Historijski arhiv Sarajevo, u prvom redu, problem prostornih kapaciteta Arhiva koji su u potpunosti ispunjeni, te se ova Ustanova suočava sa problemom daljeg funkcionisanja u smislu zakonske obaveze prijema novih količina građe. JU Historijski arhiv Sarajevo je ustanova primarnog značaja kada je u pitanju kompletna briga za arhivsku građu, od njenog nastanka, pa sve do preuzimanja one najznačajnije arhivske građe u propisanom roku, a koja nastaje djelovanjem svih javnih, upravnih, sudskih, političkih, obrazovnih, kulturnih i drugih subjekata na području Kantona Sarajevo, što mu je, prema zakonu, teritorijalna nadležnost. U tom smislu, ministar Avdić ponudio je konkretna rješenja na kojima se treba odmah početi raditi kako bi se što prije prevazišao ovaj problem Arhiva.

Osim ovoga, razgovarano je i o drugim važnim pitanjima za Historijski arhiv Sarajevo, za koja je ministar iskazao veliki interes i naglasio da će direktno biti uključen u njihovo što skorije rješavanje, te naglasio potrebu intenzivne saradnje i komunikacije Ustanove sa Ministarstvom.

V.d. direktora Haris Zaimović zahvalio se ministru Avdiću na tome što se odazvao na poziv za posjetu u kratkom roku i na iskazanoj podršci i obećanoj pomoći Arhivu u narednom periodu.