Biblioteka

Na samom početku rada HAS-a, preuzimanjem jednog dijela bivše opštinske biblioteke formirana je i biblioteka Arhiva. Dolaskom Hamida Dizdara na mjesto direktora Arhiva dolazi do razvoja biblioteke, koja će u narednih petnaestak godina prerasti u specijaliziranu arhivsku biblioteku.

Krajem druge decenije postojanja, biblioteka Arhiva je sadržavala oko 20.000 naslova knjiga, časopisa, novina, prikupljenih putem poklona, kupovinom u antikvarnicama i knjižarama, otkupom od privatnih lica i pretplatom na časopise i novine.

Sve ovo omogućilo je da se Arhiv svrsta u institucije koje su primale tzv. “obavezni primjerak”, što je dodatno obogatilo bibliotečki fond, a čime je biblioteka – iz planirane referalne zbirke – prerasla u specijaliziranu biblioteku identičnu onima u naučno-istraživačkim institutima.

Veoma bogat bibliotečki fond uslovio je reviziju nakon čega se vršio odabrani priliv bibliotečke građe, nabavkom literature iz oblasti arhivistike i srodnih disciplina, historije, pomoćnih historijskih nauka, prava, filozofije, politike, te priručnika, enciklopedija i leksikona u cilju obogaćivanja biblioteke i inoviranja već postojeće slične građe.

Biblioteka ima formirane odnosno tematske cjeline:

  • nacionalna i kulturna historija;
  • knjige i brošure štampane u Bosni i Hercegovini i Sarajevu;
  • novine i časopisi iz Bosne i Hercegovine i Sarajeva;
  • izvještaji iz škola, kulturno-prosvjetnih društava, upravnih, zdravstvenih, privrednih institucija i organizacija i slično;
  • bosanskohercegovački zakoni i naredbe i posebno oni koji se odnose na grad Sarajevo;
  • leksikoni, rječnici i enciklopedije.

Kasnije je izvršena ponovna raspodjela bibliotečke građe, ali po UDK sistemu (raspoređena u deset grupa). Ovom pregrupisavanju na bibliotečkim policama prethodio je temeljit posao određivanja UDK broja na kataloškim listićima u abecednom katalogu, a ujedno je stvaran i stručni katalog. Osim deset osnovnih grupa:

  • 0 Opšta;
  • 1. Filozofija, Psihologija;
  • 2 Religija, Teologija;
  • 3 Sociologija, Politika, Ekonomija;
  • 4 (prazna);
  • 5 Prirodne nauke;
  • 6 Medicina, Tehnika, Poljoprivreda;
  • 7 Umjetnost, Rekreacija, Sport;
  • 8 Filologija, Jezici, Književnost;
  • 9 Historija, Geografija,

određivane su i podgrupe, unutar kojih su bibliotečke jedinice smještene na police abecednim redom. Kao zasebne cjeline uvedene su “Periodika” i “Raritetne knjige“.

Obim, značaj i stanje građe u samoj biblioteci zahtijevaju hitnu i temeljitu intervenciju tehničke zaštite: prateće radione i laboratorije, kao što su restauratorsko-konzervatorska, laboratorija za mikrofilmovanje, reprografiju i knjigoveznica.

Šta možemo očekivati da nađemo u biblioteci?

  • Raritetne knjige o Bosni pisane latinicom ili goticom, na latinskom, italijanskom, njemačkom i našem jeziku nastale u periodu od XVI od XIX vijeka, a štampane u Rimu, Veneciji, Beču, Zagrebu;
  • publikacije štampane u Vilajetskoj štampariji od 1867-1870;
  • vrlo bogatu zbirku periodike od 1850. godine;
  • niz vrlo vrijednih knjiga stručnog i općekulturnog značaja.

Iz bogatog bibliotečkog fonda izdvajamo tri monografske publikacije:

  • SPECILEGIUM OBSERVATIONUM HISTORICOGEOGRAPHICARUM DE BOSNIAE REGNO HUNGARICI QUONDAM JURIS. Occasione armorum caesareorum hoc ano MDCCXXXVII in Bosniam motorum. Štampana 1737. u štampariji Buartsi.
  • ZEMLJOPIS I POVIESTNICA BOSNE od Slavoljuba Bošnjaka (Ivana Franje Jukića), Zagreb, 1851. godine.
  • MAXIMILIAN SCHIMEK’S POLITISCHE GESCHICHTE DES KÖNGREICHS BOSNIEN UND RAMA, vom Jahre 867 bis 1741., Wien, 1787.

Iz periodike izdvajamo:

  • Osmansko doba: BOSANSKI PRIJATELJ, Zagreb 1850-1870;
  • Austro-ugarsko doba: BOSANSKO-HERCEGOVAČKE NOVINE, izdanje iz 1880 i 1881.godine;
  • Doba Kraljevine Jugoslavije: NARODNO JEDINSTVO, Sarajevo, 1918. – 1941.godine.

Comments are closed.