Promoviran je Analitički inventar Gradskog poglavarstva grada Sarajeva za 1881. godinu, kao i dva izdanja Arhiva BiH.
Drugi svezak Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo promovisan je 6. juna 2012. godine u Bošnjačkom institutu u Sarajevu.
Promotori su bili Sejdalija Gušić (Historijski arhiv Sarajevo), dr. Lejla Gazić (Orijentalni institut u Sarajevu), prof. dr. Kerima Filan (Filozofski fakultet Sarajevo) i dr. Mustafa Jahić (direktor Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu).
Publici se obratio i hafiz Haso Popara iz Gazi Husrev-begove biblioteke, koji je inače i priredio drugi svezak kataloga čiji su izdavači Fondacija za islamsko naslijeđe al-Furqan iz Londona i JU Historijski arhiv Sarajevo.
U katalogu su obrađeni rukopisi Kur’ana i dijelova Kur’ana, rukopisi tedžvida, tefsira, akaida, hadisa, islamskog prava, etike i propovijedništva, idžazetname i vakufname, ukupno 486 rukopisna kodeksa sa 984 djela.
Znatan broj rukopisa odlikuje se izuzetno lijepom kaligrafijom i ornametikom. U nekima su naročito estetski komponirane prve stranice i listovi. Zbirka rukopisa nastala je i razvijala se u dužem vremenskom periodu zahvaljujući poklonima ili otkupom od raznih institucija i pojedinaca tako da danas predstavlja jednu od bogatijih rukopisnih zbirki na Balkanu. Objavljivanje Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo za nas ima poseban značaj jer će na ovaj način Zbirka biti dostupna široj naučnoj javnosti i svima onima koji se bave izučavanjem i zaštitom kulturne baštine.
Podsjećamo javnost da je prvi svezak Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo, kojeg je obradio dr. Mustafa Jahić, promoviran prošle godine gdje je riječ o znatnom broju rukopisa koji spadaju među remek-djela orijentalne kaligrafije i ornamentike.Taj katalog sadrži 687 djela iz oblasti filozofije, logike, historije, matematike, astronomije, medicine i drugih oblasti na orijentalnim jezicima te na bosanskom jeziku. Posebnu vrijednost kataloga predstavljaju rijetki rukopisi čiji su autori ili prepisivači s prostora BiH i susjednih zemalja.
Promovisana izdanja Historijskog arhiva Sarajevo i Arhiva BiH
Historijski arhiv Sarajevo i Arhiv Bosne i Hercegovine priredio je u okviru obilježavanja manifestacije „Sedmica arhivā – Međunarodni dan arhivā“ promociju svojih novih izdanja (Analitički inventar Gradskog poglavarstva grada Sarajeva za 1881. godinu, Izvještaji o situaciji u Drinskoj banovini 1936-1939 i Aleksandar Poljanić) u Zemaljskom muzeju BiH 7. juna 2012. godine.
Analitički inventar Gradskog poglavarstva grada Sarajeva za 1881. godinu autora Harisa Zaimovića, direktora Historijskog arhiva Sarajevo, promovirao je dr. Andrej Rodinis iz Arhiva BiH.
Ovo izdanje pripada ediciji “Inventari” i treće je po redu. Riječ je o intenzivnom i podrobnom sređivanju i obradi spisa ovog veoma vrijednog i značajnog arhivskog fonda.
U analitičkim inventarima, arhivistički opisi su strukturirani tako da se navodi signatura dokumenta, datum, informacija ko kome šalje spis / dopis te sadržaj samog spisa. Opisi u inventaru izrađeni su stručno i detaljno i predstavljaju potpunu informaciju istraživačima, koji će u brojnim slučajevima doći do informacija koje mu trebaju bez da mora posezati za samim dokumentima.
Ono što je značajno za ove inventare jeste prikaz razvoja gradske uprave, svakodnevnog života u gradu Sarajevu te svakodnevna problematika jednog grada (urbanizam, komunalna pitanja, zdravstvo, trgovina, razne vrste izdavanja dozvola, prijave boravka, jamstva, ovrhe, prekršajno-kazneni postupci, smještaj vojske, policijske mjere, obilježavanje vjerskih i monarhijskih praznika, požari , poplave, izdavanje građevinskih dozvola itd.). Ovi inventari nam daju uvid u imena ulica, mahala te imena brojnih stanovnika ovog grada ali i onih koji su bili u prolazu.
Podsjećamo da je isti autor ranije objavio analitički inventar za 1879. godinu (godina uspostave Gradskog poglavarstva grada Sarajeva) te također za 1880. godinu.
Dr. Senija Milišić iz Instituta za historiju prikazala je knjigu Izvještaji o situaciji u Drinskoj banovini 1936-1939 autora dr. Andreja Rodinisa iz Arhiva BiH.
Riječ je o trećoj knjizi arhivske građe, koja obuhvata povjerljive izvještaje banske uprave Drinske banovine Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Nakon prve dvije knjige u ovom tomu, koje su obuhvatile razdoblje 1929-1931. odnosno 1932. do 1935., u ovoj su knjizi sabrani izvještaji od januara 1936. do oktobra 1939. godine, čime je Arhiv Bosne i Hercegovine dovršio ovaj tom, odnosno objavio sve ove izvještaje.
Izvještaji sadrže iscrpne podatke o sigurnosti, političkim događajima, stanju industrije i trgovine, poljoprivrede, šumarstva, rudarstva, javnih radova, školstvu, prosvjeti i djelovanju kulturno-prosvjetnih društava. Naročito opsežno u izvještajima se donose političko raspoloženje i događanja. Zbog svega, kako se radi o povjerljivoj izvornoj arhivskoj građi, ovaj tom predstavlja nezaobilazne izvore za proučavanje života u dijelu Bosne i Hercegovine koji je bio obuhvaćen Drinskom banovinom. Ovim tomom Arhiv Bosne i Hercegovine je obnovio ediciju Arhiva Bosne i Hercegovine “Građa za proučavanje političkih, kulturnih i socijalno-ekonomskih pitanja iz prošlosti Bosne i Hercegovine (XIX i XX vijek)”.
Dr. Adnan Busuladžić, direktor Zemaljskog muzeja BiH, promovirao je knjigu Aleksandar Poljanić čiji je autor također dr. Rodinis.
Studija A. Rodinisa “Aleksandar Poljanić”, objavljena u posebnom broju časopisa Matice hrvatske “Hrvatska misao” bavi se životom i kolekcionarstvom Aleksandra Poljanića (1884.-1948.). Poljanić, direktor nekadašnje Zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, prije Drugog svjetskog rata bio je poznat kao strastveni kolekcionar, koji je prikupio impozantnu numizmatičku i filatelističku zbirku, zbirku kodeksa, plakata, historijskih dokumenata, rijetkih knjiga.
Među svim tim predmetima, najčuveniji je zlatnik Stjepana Tomaševića, koji je poslije hapšenja A. Poljanića 1945. misteriozno nestao. Nakon Drugog svjetskog rata, kao direktor Zemaljske banke, Poljanić je izveden pred sud pod optužbom za suradnju s okupatorom, osuđen na gubitak građanskih prava i konfiskaciju imovine, kojom prilikom je zaplijenjena i njegova kolekcija. Autor je u ovoj studiji opisao Poljanićev život i rad u Sarajevu, njegove kolekcionarske aktivnosti, sudski proces, kao i put kolekcije nakon konfiskacije Poljanićeve imovine. Dijelovi ove kolekcije podijeljeni su Zemaljskom muzeju, Historijskom muzeju, Muzeju grada Sarajeva, Orijentalnom institutu, Historijskom arhivu Sarajevo, Arhivu Bosne i Hercegovine i Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci. Po obavljenim istraživanjima u većini ovih institucija, u studiji je dat popis svih onih predmeta koji su se nalazili u Poljanićevoj zbirci. U studiji je donesen i niz ilustracija. Od poznatijih primjeraka iz ove kolekcije mogu se izdvojiti:
- povelja kralja Stjepana Tomaša iz 1459., koja se čuva u Zemaljskom muzeju;
- izvanredna filatelistička zbirka, koja se čuva u Historijskom muzeju;
- prve tiskane knjige na bosanskom jeziku s početka 17. stoljeća, poljičke isprave ili ostavština Mehmedbega Kapetanovića Ljubušaka u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci;
- stotine plakata, rukopisa i druge građe.