Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo g. Kenan Magoda posjetio je danas JU Historijski arhiv Sarajevo. Ministra je dočekala direktorica Ismeta Džigal-Berkovac zajedno sa najbližim saradnicima, rukovodiocima odsjeka. Tema sastanka bili su aktuelni i dugogodišnji problemi sa kojima se suočava Historijski arhiv Sarajevo, u prvom redu, problem prostornih kapaciteta Arhiva koji su u potpunosti ispunjeni, te poseban problem jednog od depoa koji konstantno trpi određenja oštećenja uslijed starosti objekta, čime se arhivska građa direktno ugrožava.
Rečeno je da se ova Ustanova suočava sa problemom daljeg funkcioniranja u smislu zakonske obaveze prijema novih količina građe. JU Historijski arhiv Sarajevo je ustanova primarnog značaja kada je u pitanju kompletna briga za arhivsku građu, od njenog nastanka, pa sve do preuzimanja one najznačajnije arhivske građe u propisanom roku, a koja nastaje djelovanjem svih javnih, upravnih, sudskih, političkih, obrazovnih, kulturnih i drugih subjekata na području Kantona Sarajevo, što mu je trenutna teritorijalna nadležnost. Ministar Magoda imao je konkretne prijedloge za rješavanje ove situacije, te su napravljeni određeni planovi za nastavak zajedničkih aktivnosti u tom pravcu.
Nakon razgovora, ministar je obišao upravnu zgradu Arhiva, te se interesirao za rad svih uposlenika. Direktorica se na kraju posjete zahvalila ministru na organizaciji posjete, te na iskazanoj podršci i obećanoj pomoći Arhivu u narednom periodu.
Povodom 5. aprila – Dana sjećanja na početak opsade Sarajeva, 6. aprila – Dana Grada Sarajeva, te jubileja koji JU Historijski arhiv Sarajevo obiljezava tokom ove godine – 75. godisnjica postojanja i djelovanja Arhiva, u Bošnjačkom institutu u Sarajevu održana je promocija nove arhivske publikacije “Zapisnici sarajevskog gradskog zastupstva 1882-1884” knj. 2, iz edicije „Zapisi iz gradske uprave“ autora višeg arhiviste Harisa Zaimovića.
Promotori su bili gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, dr. Hana Younis sa Instituta za historiju u Sarajevu i prof. dr. Amir Duranović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Istaknuto je kako se radi o značajnoj publikaciji koja daje uvid u primarne historijske izvore – zapisnike gradskog zastupstva iz određenog historijskog perioda – koji i danas mogu poslužiti kao inspiracija i pouka za rad organa gradske uprave i pridonijeti na shvatanju značaja koji upravo arhivska građa ima, a bez koje se ni svi današnji tekući problemi u radu i djelovanju nadležnih instanci svih nivoa vlasti ne mogu pravilno riješiti. Autor knjige dao je značajan doprinos bosanskohercegovačkoj arhivistici, ali i historiografiji znalačkim odabirom predmeta istraživanja, te adekvatnim stručnim pristupom u njegovoj obradi i prezentaciji.
Kako je istakla direktorica JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, Arhiv nastavlja svoju misiju i obavezu očuvanja pisane kulturne baštine, preuzetu prije 75 godina, te nastavlja rad na pripremi ovakvih i sličnih publikacija i u godinama koje slijede.
Vlada Kantona Sarajevo dala je saglasnost na imenovanje direktora Historijskog arhiva Sarajevo Ismete Džigal-Berkovac, svojom odlukom od 2. marta 2023. godine, nakon što je provedena konkursna procedura po objavljenom konkursu za direktora. Ismeta Džigal-Berkovac bila je v.d. direktora Arhiva od 07. septembra 2022. godine.
Ismeta Džigal-Berkovac, prof. sociologije, viša arhivistica, dugogodišnja je uposlenica Historijskog arhiva Sarajevo, a na ovu funkciju dolazi iz Odsjeka za sređivanje i obradu arhivske građe gdje radi na stručnim poslovima obrade i sređivanja arhivskih fondova i zbirki.
Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu održana je promocija dva važna izdanja Zbirki arhivskih izvora za historiju srednjovjekovne Bosne. Organizator promocije bio je Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu, a JU Historijski arhiv Sarajevo, kao i Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, kao suizdavači i partneri u projektu publikacije prve serije izvora pridružili su se ovom predstavljanju.
Promovisana je zbirka prof. dr. Esada Kurtovića i Almira Pece, MA “Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne: (Ispisi iz knjiga notarijata Državnog arhiva u Dubrovniku 1370-1529), sv. I-III.”, a izdavači su Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića i JU Historijski arhiv Sarajevo.
Autor druge zbirke je također prof. dr. Esad Kurtović “Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne (Ispisi iz knjiga tužbi Državnog arhiva u Dubrovniku: Lamenta de foris I-L, 1370-1483), sv. I-III.” (2022), a izdavač je Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju.
Promociji su osim autora, u ime suizdavača prisustvovali još prof. dr. Faris Gavrankapetanović, direktor Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića, v. d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, te promotori historičari dr. Enes Dedić, viši naučni saradnik u Institutu za historiju i dr. Elmedina Duranović, naučna saradnica u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu. Promotori su govorili o sadržaju i važnosti objavljenih historijskih izvora za bosanskohercegovačku historiografiju u cjelini kao i za istraživanja bosanskog srednjovjekovlja u budućnosti.
Dr. Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju UNSA, istakao je da ova naučna institucija u okviru edicije “Dokumenti” publikuje arhivsku građu koja je važna za različite periode historije Bosne i Hercegovine, a posljednjih nekoliko godina u fokusu je posebno historija srednjovjekovne Bosne koja se istražuje u arhivima izvan naše zemlje. “Bosna i Hercegovina ima svoju nezavisnost i državnost, ali nju moramo popuniti sadržajem – naučnim, kulturnim, obrazovnim, a jedan od segmenata kako to možemo raditi je da se pristupi sistematskom ispisivanju, obradi i publikovanju arhivske građe unutar naših naučnih institucija”, rekao je Bešlija.
Povodom 27. januara, Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust, u sarajevskoj Vijećnici je danas svečano otvorena izložba “Sjećanje na Holokaust kroz dokumente Historijskog arhiva Sarajevo”, autora višeg arhivista Admira Nezirovića i arhivista Armina Džunuzovića.
Izložbu su prigodnim obraćanjem prisutnima otvorili rukovoditeljica Vijećnice Meliha Redžić, v. d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, predsjednik Jevrejske zajednice BiH Jakob Finci, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić, viši arhivist Admir Nezirović, te Haris Bašić, zamjenik gradonačenice Sarajeva.
Izložba ima za cilj upoznavanje javnosti sa dešavanjima koja su predstavljala uvod u fizičko istrebljenje Jevreja Sarajeva. Sva stradanja ostala su zabilježena i dokumentovana u građi Historijskog arhiva Sarajevo i predstavljaju jedan od najtamnijih trenutaka ljudske historije u kojem ni djeca nisu bila pošteđena, što dodatno zatamnjuje cijelu priču. Po statistikama, samo sa prostora Sarajeva je u ovom periodu stradalo oko 1308 djece.
V. d. direktorica Arhiva je podsjetila da ove godine naša institucija obilježava 75 godina postojanja i uspješnog rada te da se na ovoj izložbi može vidjeti tek mali dio historijskih izvora koji svjedoče o stradanju Jevreja u Sarajevu za vrijeme Nezavisne države Hrvatske.
Viši arhivist Admir Nezirović je objasnio da su izloženi dokumenti iz arhivskih fondova koji se odnose na stradanje Jevreja Sarajeva od 1941. do 1945. godine.
– Cilj izložbe je da se sjetimo ljudi koji su stradali, da izložba bude opomena da se nešto slično nikada ne desi bilo kome. U našoj zemlji su nakon uspostave tzv. NDH, 10. aprila 1941. godine, Jevreji izloženi različitim fazama dehumanizacije, kroz stavljanje zajednice u diskriminirajuće i ponižavajuće rasno motivisane zakonske okvire, medijsko ismijavanje zajednice, sve do masovnih hapšenja, deportacija i egzekucija kao završnog čina cjelokupnog procesa uništenja. Propaganda je radila punom parom: Jevreji su optuživani za sve loše u svijetu u tom trenutku, a sve u cilju stvaranja imaginarnog neprijatelja društva. I na taj način je javnost pripremana za ono što će se desiti tim ljudima – kazao je Nezirović.
Izložbu će posjetioci Vijećnice moći vidjeti do 1. februara 2023.
U prostoru Bošnjačkog instituta – Fondacije Adil Zulfikarpašić u Sarajevu jučer je upriličena promocija trećeg toma “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“ u izdanju Historijskog arhiva Sarajevo.
Ideja o objavljivanju Kataloga nastala je kao plod dugogodišnje uspješne saradnje Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Historijskog arhiva Sarajevo. Poznato je da ove dvije bosanskohercegovačke baštinske institucije spaja značajna veza manifestirana kroz prikupljanje, čuvanje, obradu te prezentiranje arhivske građe neprocjenjive vrijednosti koja pripada kulturno-civilizacijskom krugu Orijenta.
Imajući u vidu ovakvo što, kao i potrebu da se bosanskohercegovačkoj ali i svjetskoj kulturnoj i naučnoj javnosti prezentira značajno kulturno-historijsko blago o kojem skrbi Historijski arhiv Sarajevo, krenulo se u projekat sistematskog obrađivanja i katalogiziranja rukopisa Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo.
Foto: AA
O trećem tomu govorili su autor kataloga – arhivist u Gazi Husrev-begovoj biblioteci mr Hamza Lavić, te v.d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, recezent prof. dr Ahmed Zildžić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr Osman Lavić i prof. dr Lejla Kodrić-Zaimović.
Foto: HAS
Autor Kataloga mr Hamza Lavić je u izjavi za Agenciju Anadolija kazao kako je riječ o veoma dragocjenoj i značajnoj rukopisnoj zbirci koja se sastoji od ukupno 169 unikatnih rukopisnih kodeksa koji sadrže 276 djela različite jezičke i tematske strukture.
“Riječ je o rukopisnoj zbirci koja pripada ulemanskoj porodici Okić, hafizu Mehmedu Teufiku Okiću i jednom od najpoznatijih bosanskohercegovačih intelektualaca 20. stoljeća, posebno kada je riječ o islamskim naukama, Muhameda Tajiba Okića. Najstariji rukopis koji je tretiran u ovom Katalogu potiče iz 15. stoljeća, a riječ je o djelu iz oblasti sufizma. Značajan broj djela pripada našim bosanskohercegovačkim autorima, koji su pisali od 16. stoljeća naovamo. Tu je i šest djela Hasana Kafije Pruščaka, te Muhameda Hevaija Uskufija. Riječ je o izuzetno raritetnim djelima za koje se nadam da će poslužiti kao podsticaj i izvor istraživačima naše kulturne baštine”, rekao je Lavić, navodeći da je na Katalogu radio godinu i po dana.
Foto: HAS
V.d. direktora JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac je napomenula kako ova ustanova čuva više od 1.000 rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku.
“Na ovaj način smo zaštitili dokumente koji se nalaze u okviru Orijentalne zbirke Historijskog arihva Sarajevo, fizički smo ih zaštitili digitalizacijom”, istakla je.
Foto: AA
Prvi svezak Kataloga iz ove serije priredio je Mustafa Jahić i objavljen je 2010. godine, a u njemu je obrađen 301 rukopis. Drugi svezak Kataloga obradio je Haso Popara i objavljen je 2011. godine, sa 486 rukopisa. Izdavanje četvrtog toma Kataloga, posljednjeg u seriji, planirano je u narednoj godini kada se obilježava i 75 godina Arhiva.
Mehmed Teufik Okić bio je imam, muderris (profesor), član Ulema-medžlisa (Rijaset), zamjenik reisu-l-uleme 23 godine, dvije godine naibu-reis, odnosno vršilac dužnosti reisul-uleme (nakon ostavke Sulejmana ef. Šarca).
Izložbu “Opštinski izbori u Sarajevu 1928. godine” otvorili su danas u prostorijama SKPD “Prosvjeta” ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić, v.d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac i autorica izložbe Aleksandra Pijuk Pejčić.
Postavka ima za cilj upoznavanje javnosti sa prvim demokratskim opštinskim izborima u Sarajevu i predstavljanje bogatstva primarnih istorijskih izvora Historijskog arhiva Sarajevo i Arhiva Bosne i Hercegovine koji su nezaobilazni u proučavanju političke istorije Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Vršiteljica dužnosti direktorice Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac kazala je da se izložbom daje doprinos obilježavanju Dana arhiva BiH, kao i arhivske službe koja se institicionirala prije tačno 75 godina, kada su doneseni i prvi zakoni s ciljem da regulišu arhivsku djelatnost.
Ujedno se izložba “Opštinski izbori u Sarajevu 1928. godine” realizuje i u sklopu obilježavanja 120 godina rada SPKD “Prosvjeta”.
Iz više od 11 kilometara arhivske građe pohranjene u depou Historijskog arhiva Sarajevo izložili smo mali dio historijskih činjenica koji govori o načinu glasanja u to vrijeme. Tada je bilo više od 80 posto nepismene populacije, koja je tadašnjim izborom općinskih vijećnika težila ka boljim uvjetima života – kazala je Džigal-Berkovac.
Ona je navela da su prvi demokratski izbori trebali biti održani neposredno nakon Prvog svjetskog rata kada je došlo do raspada Austrougarske uprave na tlu Bosne i Hercegovine, ali su zbog državne politike prolongirani do 1928. godine
Autorica izložbe viša arhivistica Aleksandra Pijuk-Pejčić kazala je da se odlučila na ovu izložbu jer se radi o temi koja je neistražena i o kojoj ne postoje nikakvi naučni radovi.
Izložba prati vrijeme od raspisivanja izbora do izbornih rezulata. Tada je bilo u Sarajevu ukupno 13 prijavljenih listi. To, kako pojašnjava autorica, nisu samo stranke, nego i disidenti (oni koji se unutar stranaka nisu slagali pa su pravili svoje liste), kao i određene grupe.
Izložba svjedoči o tome šta se dešavalo tokom izbora, o radu biračkih odbora, različitim nepravilnostima koje su se dešavale na sam dan izbora. Od toga da su na biračkim listama bile osobe koje su već odavno umrle do pokušaja da jedna osoba glasa dva ili više puta – navela je ona.
Aleksandra Pijuk-Pejčić istakla je da se tad glasalo kuglicama koje su ubacivane u kutije, te da je glasao samo muški dio stanovništva, jer su žene pravo glasa dobile tek nakon Drugog svjetskog rata.
Danas, 9. XII 2022. godine je u JU Historijski arhiv Sarajevo potpisan Sporazum o saradnji između našeg arhiva i Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu u oblasti naučno-stručnih i arhivskih istraživanja, akademske saradnje i izdavaštva.
Za obje institucije ovo je prvi korak u aktivnom partnerstvu i nastojat će sprovoditi programe od obostrane koristi. Razvoj i implementacija konkretnih aktivnosti bit će predmetom formalnih pisanih sporazuma o kojima se pregovara odvojeno, a koji će se baviti finansijskim aranžmanima, povjerljivošću, vlasništvom i korištenjem intelektualne svojine, objavljivanjem publikacija ili drugog rada i drugim relevantnim pitanjima.
Sporazum su potpisali direktor Instiruta dr Sedad Bešlija i v.d. direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac.
Studenti druge godine studija historije sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, predvođeni svojim profesorima prof.dr. Amirom Duranovićem i mr. Melisom Forić Plasto posjetili su Arhiv 10. novembra. Studente i njihove profesore dočekala je i pozdravila v.d. direktora Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac. Posjeta Arhivu organizirana je u okviru njihovih nastavnih predmeta u kojima se bave izučavanjem pomoćnih historijskih nauka, arhivistike, arhivskih institucija i praktičnog osposobljavanja za samostalan rad. Prezentaciju Arhiva, arhivske djelatnosti, arhivske građe i praktičnog rada u Arhivu održali su viši arhivisti Almira Alibašić-Fideler, Haris Zaimović, te Elma Dervišbegović. Uz upoznavanje sa ovom kulturnom i baštinskom ustanovom, studenti su imali priliku da izvrše uvid u način obrade građe u Arhivu, način istraživanja i dolaska do potrebnih informacija, različite arhivske jedinice i njihove formate, te sve ono što je bitno u radu jedne arhivske institucije. Uz njihova pitanja i pojašnjenja od strane profesora i arhivskih stručnjaka, studenti su zaokružili svoju posjetu, te ponijeli sa sobom nova saznanja koja će im biti od koristi u daljem obrazovanju i stručnom profiliranju.
