Javnosti predstavljen drugi svezak Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa

Promoviran je Analitički inventar Gradskog poglavarstva grada Sarajeva za 1881. godinu, kao i dva izdanja Arhiva BiH.

Drugi svezak Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo promovisan je 6. juna 2012. godine u Bošnjačkom institutu u Sarajevu.

Promotori su bili Sejdalija Gušić (Historijski arhiv Sarajevo), dr. Lejla Gazić (Orijentalni institut u Sarajevu), prof. dr. Kerima Filan (Filozofski fakultet Sarajevo) i dr. Mustafa Jahić (direktor Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu).

Publici se obratio i hafiz Haso Popara iz Gazi Husrev-begove biblioteke, koji je inače i priredio drugi svezak kataloga čiji su izdavači Fondacija za islamsko naslijeđe al-Furqan iz Londona i JU Historijski arhiv Sarajevo.

U katalogu su obrađeni rukopisi Kur’ana i dijelova Kur’ana, rukopisi tedžvida, tefsira, akaida, hadisa, islamskog prava, etike i propovijedništva, idžazetname i vakufname, ukupno 486 rukopisna kodeksa sa 984 djela.

Znatan broj rukopisa odlikuje se izuzetno lijepom kaligrafijom i ornametikom. U nekima su naročito estetski komponirane prve stranice i listovi. Zbirka rukopisa nastala je i razvijala se u dužem vremenskom periodu zahvaljujući poklonima ili otkupom od raznih institucija i pojedinaca tako da danas predstavlja jednu od bogatijih rukopisnih zbirki na Balkanu. Objavljivanje Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo za nas ima poseban značaj jer će na ovaj način Zbirka biti dostupna široj naučnoj javnosti i svima onima koji se bave izučavanjem i zaštitom kulturne baštine.

Podsjećamo javnost da je prvi svezak Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo, kojeg je obradio dr. Mustafa Jahić, promoviran prošle godine gdje je riječ o znatnom broju rukopisa koji spadaju među remek-djela orijentalne kaligrafije i ornamentike.Taj katalog sadrži 687 djela iz oblasti filozofije, logike, historije, matematike, astronomije, medicine i drugih oblasti na orijentalnim jezicima te na bosanskom jeziku. Posebnu vrijednost kataloga predstavljaju rijetki rukopisi čiji su autori ili prepisivači s prostora BiH i susjednih zemalja.

Promovisana izdanja Historijskog arhiva Sarajevo i Arhiva BiH

Historijski arhiv Sarajevo i Arhiv Bosne i Hercegovine priredio je u okviru obilježavanja manifestacije „Sedmica arhivā – Međunarodni dan arhivā“ promociju svojih novih izdanja (Analitički inventar Gradskog poglavarstva grada Sarajeva za 1881. godinu, Izvještaji o situaciji u Drinskoj banovini 1936-1939 i Aleksandar Poljanić) u Zemaljskom muzeju BiH 7. juna 2012. godine.

Analitički inventar Gradskog poglavarstva grada Sarajeva za 1881. godinu autora Harisa Zaimovića, direktora Historijskog arhiva Sarajevo, promovirao je dr. Andrej Rodinis iz Arhiva BiH.

Ovo izdanje pripada ediciji “Inventari” i treće je po redu. Riječ je o intenzivnom i podrobnom sređivanju i obradi spisa ovog veoma vrijednog i značajnog arhivskog fonda.

U analitičkim inventarima, arhivistički opisi su strukturirani tako da se navodi signatura dokumenta, datum, informacija ko kome šalje spis / dopis te sadržaj samog spisa. Opisi u inventaru izrađeni su stručno i detaljno i predstavljaju potpunu informaciju istraživačima, koji će u brojnim slučajevima doći do informacija koje mu trebaju bez da mora posezati za samim dokumentima.

Ono što je značajno za ove inventare jeste prikaz razvoja gradske uprave, svakodnevnog života u gradu Sarajevu te svakodnevna problematika jednog grada (urbanizam, komunalna pitanja, zdravstvo, trgovina, razne vrste izdavanja dozvola, prijave boravka, jamstva, ovrhe, prekršajno-kazneni postupci, smještaj vojske, policijske mjere, obilježavanje vjerskih i monarhijskih praznika, požari , poplave, izdavanje građevinskih dozvola itd.). Ovi inventari nam daju uvid u imena ulica, mahala te imena brojnih stanovnika ovog grada ali i onih koji su bili u prolazu.

Podsjećamo da je isti autor ranije objavio analitički inventar za 1879. godinu (godina uspostave Gradskog poglavarstva grada Sarajeva) te također za 1880. godinu.

Dr. Senija Milišić iz Instituta za historiju prikazala je knjigu Izvještaji o situaciji u Drinskoj banovini 1936-1939 autora dr. Andreja Rodinisa iz Arhiva BiH.

Riječ je o trećoj knjizi arhivske građe, koja obuhvata povjerljive izvještaje banske uprave Drinske banovine Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Nakon prve dvije knjige u ovom tomu, koje su obuhvatile razdoblje 1929-1931. odnosno 1932. do 1935., u ovoj su knjizi sabrani izvještaji od januara 1936. do oktobra 1939. godine, čime je Arhiv Bosne i Hercegovine dovršio ovaj tom, odnosno objavio sve ove izvještaje.

Izvještaji sadrže iscrpne podatke o sigurnosti, političkim događajima, stanju industrije i trgovine, poljoprivrede, šumarstva, rudarstva, javnih radova, školstvu, prosvjeti i djelovanju kulturno-prosvjetnih društava. Naročito opsežno u izvještajima se donose političko raspoloženje i događanja. Zbog svega, kako se radi o povjerljivoj izvornoj arhivskoj građi, ovaj tom predstavlja nezaobilazne izvore za proučavanje života u dijelu Bosne i Hercegovine koji je bio obuhvaćen Drinskom banovinom. Ovim tomom Arhiv Bosne i Hercegovine je obnovio ediciju Arhiva Bosne i Hercegovine “Građa za proučavanje političkih, kulturnih i socijalno-ekonomskih pitanja iz prošlosti Bosne i Hercegovine (XIX i XX vijek)”.

Dr. Adnan Busuladžić, direktor Zemaljskog muzeja BiH, promovirao je knjigu Aleksandar Poljanić čiji je autor također dr. Rodinis.

Studija A. Rodinisa “Aleksandar Poljanić”, objavljena u posebnom broju časopisa Matice hrvatske “Hrvatska misao” bavi se životom i kolekcionarstvom Aleksandra Poljanića (1884.-1948.). Poljanić, direktor nekadašnje Zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu, prije Drugog svjetskog rata bio je poznat kao strastveni kolekcionar, koji je prikupio impozantnu numizmatičku i filatelističku zbirku, zbirku kodeksa, plakata, historijskih dokumenata, rijetkih knjiga.

Među svim tim predmetima, najčuveniji je zlatnik Stjepana Tomaševića, koji je poslije hapšenja A. Poljanića 1945. misteriozno nestao. Nakon Drugog svjetskog rata, kao direktor Zemaljske banke, Poljanić je izveden pred sud pod optužbom za suradnju s okupatorom, osuđen na gubitak građanskih prava i konfiskaciju imovine, kojom prilikom je zaplijenjena i njegova kolekcija. Autor je u ovoj studiji opisao Poljanićev život i rad u Sarajevu, njegove kolekcionarske aktivnosti, sudski proces, kao i put kolekcije nakon konfiskacije Poljanićeve imovine. Dijelovi ove kolekcije podijeljeni su Zemaljskom muzeju, Historijskom muzeju, Muzeju grada Sarajeva, Orijentalnom institutu, Historijskom arhivu Sarajevo, Arhivu Bosne i Hercegovine i Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci. Po obavljenim istraživanjima u većini ovih institucija, u studiji je dat popis svih onih predmeta koji su se nalazili u Poljanićevoj zbirci. U studiji je donesen i niz ilustracija. Od poznatijih primjeraka iz ove kolekcije mogu se izdvojiti:

  • povelja kralja Stjepana Tomaša iz 1459., koja se čuva u Zemaljskom muzeju;
  • izvanredna filatelistička zbirka, koja se čuva u Historijskom muzeju;
  • prve tiskane knjige na bosanskom jeziku s početka 17. stoljeća, poljičke isprave ili ostavština Mehmedbega Kapetanovića Ljubušaka u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci;
  • stotine plakata, rukopisa i druge građe.

Formalizirana saradnja s Ljubljanom i Beogradom i otvorena izložba autora iz Budimpešte

IMG_0222U okviru obilježavanja manifestacije „Sedmica arhivā – Međunarodni dan arhivā (9. juni) Historijski arhiv Sarajevo danas je potpisao Deklaraciju o saradnji s Zgodovinskim arhivom Ljubljana, te Sporazum o saradnji s Istorijskim arhivom Beograda. Potpisnici ovih značajnih dokumenata su Bojan Cvelfar, direktor Zgodovinskog arhiva Ljubljana, mr. Dragan Gačić, direktor Istorijskog arhiva Beograda, i Haris Zaimović, direktor Historijskog arhiva Sarajevo.

Time su pomenuti arhivi izrazili želju i potrebu da formaliziraju saradnju na području arhivske nauke i pomoćnih historijskih nauka. Područje saradnje obuhvata istraživanje arhivske građe, razmjenu reprodukovane arhivske građe, razmjenu arhivskih stručnjaka, stručne literature i iskustva, kao i organizovanje i realizaciju zajedničkih projekata. Potpisnici su se obavezali da će omogućiti i olakšati istraživanje arhivskih fondova i zbirki kao i uvid u informativna sredstva od interesa za svaku stranu potpisnicu s ciljem da dopune i obogate svoje fondove i zbirke. Također će vršiti razmjenu sopstvenih publikacija, zbornika dokumenata, stručne i naučne literature iz arhivske djelatnosti i raditi na projektima zajedničkih izdanja arhivskih dokumenata.

Nakon potpisivanja Deklaracije i protokola o saradnji, uslijedilo je otvaranje izložbe Arhiva Grada Budimpešte „Neorenesansna arhitektura Budimpešte“, a otvorio ju je zamjenik gradonačelnika Miroslav Živanović. Autori izložbe su Tamás Csáki i Violetta Hidvegi.

Na panoima su prikazane najljepše neorenesansne građevine glavnog grada Mađarske, koje i danas krase njegove centralne kvartove.

U Mađarskoj je 2008. proglašena godinom renesanse, pa je tim povodom u Arhivu glavnog grada Mađarske otvorena izložba planova i projekata neorenesansnih građevina u tom gradu. U centralnim kvartovima Budimpešte su do danas sačuvane impozantne građevine koje nose karakteristične forme italijanske, njemačke, dijelom i francuske renesanse, te su postale dio istorije grada. U današnjoj Budimpešti možemo ih sresti na svakom koraku.

Bihać: U proces sukcesije arhivske građe bivše Jugoslavije uključiti visoke predstavnike

U Bihaću se 10. i 11. maja 2012. godine održavala Međunarodna konferencija arhivista Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Vojvodine na temu „Sukcesija arhivske građe bivše Jugoslavije“. U nekoliko referata koji su tom prilikom izloženi bilo je govora o iskustvima koja su pojedini arhivisti, istoričari i drugi doživjeli prilikom istraživanja arhivske građe koja se nalazi u pojedinim arhivima, te o koracima koji bi se trebali poduzeti ka što boljoj saradnji.

Zaključci koji su ovom prilikom doneseni poslat će se pregovaračkim timovima na državnoj razini, odnosno visokim predstavnicima za sukcesiju kako bi oni poduzeli odgovarajuće mjere ka što bržem odvijanju ovog procesa. Napomenimo da se Sporazum o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije zaključio 29. juna 2001. godine u Beču, te da je stupio na snagu 2. juna 2004., nakon njegove ratifikacije od strane svih država sukcesora. Prema Aneksu D kojim se reguliše sukcesija arhivske građe do sada nije urađeno puno toga.

Druga tema Konferencije bila je „Menadžent i marketing u arhivskim institucijama“.

Iz Historijskog arhiva Sarajevo prisutni su bili direktor Haris Zaimović, savjetnik Sejdalija Gušić i arhivisti Almira Alibašić i Ismeta Džigal Berkovac.

Domaćin Konferencije bio je Arhiv Unsko-sanskog kantona, a organizatori Arhivističko udruženje BiH, Hrvatsko arhivističko društvo i Arhivsko društvo Slovenije.

U okviru manifestacije “Dani Sejfulah ef. Prohe” u Konjicu otvorena izložba “Rukopisi Kur′ana”

Hafiz Harun ef. Efendić, glavni imam Medžlisa IZ Konjic otvorio je izložbu “Rukopisi Kur′ana”, čiji su autori Sejdalija Gušić i Atif Mušinović iz Historijskog arhiva Sarajevo te Huso Popara iz Gazi Husrev-begove biblioteke u Zavičajnom muzeju Konjic. Izuzev autora, ispred Arhiva otvaranju izložbe prisustvovao je i direktor Haris Zaimović.

Izložba je otvorena u okviru Pete tradicionalne kulturno-obrazovne manifestacije “Dani Sejfulaha ef. Prohe” u organizaciji KUU “Sejfulah” i Centra za kulturu Narodnog univerziteta Konjic.

U kulturno-umjetničkom programu učestvovao je Latif Močević i hor Medžlisa Islamske zajednice.

Sejfulah ef. Proho rodio se u Konjicu 1859. godine, gdje je završio osnovno obrazovanje, u Sarajevu završava Gazi Husrev-begovu medresu, da bi početkom 1882. godine stigao u Istanbul i završio studije i ostao sve do 1894. godine. Vratio se u Konjic i radio kao vjeroučitelj i upravitelj u konjičkom muškom mektebu. Prvi je konjički student, muderiz i pjesnik. Umro je 1932. godine u Sarajevu, u kojem je radio kao profesor u Šerijatskoj sudačkoj školi. Ukopan je na mezarju Grlića brdo, iznad Kovača. Na arapskom, turskom i bosanskom jeziku napisao je 35 djela i spada među posljednje bh. pisce na orijentalnim jezicima.

Eksponati za izložbu odabrani su iz Zbirke orijentalnih rukopisa koju čuva Historijski arhiv Sarajevo.

Kroz Dan otvorenih vrata javnosti predstavljen Arhiv

Historijski arhiv Sarajevo organizirao je Dan otvorenih vrata u povodu obilježavanja 64. godine rada Arhiva te obilježavanja Dana Kantona Sarajevo.

Kroz Dan otvorenih vrata Arhiva građanima Kantona i šire predstavljena je naša ustanova, njen rad, dio iz fondova i zbirki i publikacije. Na taj način je promoviran Historijski arhiv sarajevo kao značajna kulturna, obrazovna, naučna i upravna bosansko-hercegovačka institucija.

Ministar Ivica Šarić otvorio izložbu Historijskog arhiva Sarajevo “Karte, mape i planovi Sarajeva i BiH”

Ivica Šarić, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo, otvorio je izložbu “KARTE, MAPE I PLANOVI SARAJEVA I BOSNE i HERCEGOVINE – Historijski arhiv Sarajevo” u Bosansko-kulturnom centru u Sarajevu. Autori su direktor Haris Zaimović i Admir Nezirović, rukovodilac Odsjeka za smještaj, korištenje i tehničku zaštitu arhivske građe i knjižnog fonda.

Ova izložba je pripremljena u povodu obilježavanja 64. godine rada Historijskog arhiva Sarajevo te obilježavanja Dana Kantona Sarajevo.

Historijski arhiv Sarajevo posjeduje jednu od najvrijednijih zbirki karata i planova u Bosni i Hercegovini u sklopu koje se nalazi preko 500 karata. Karte koje su postavljene na izložbi digitalizirane su te je na taj način pružena prilika svim zainteresiranim da pogledaju dio iz naše Zbirke.

Novi Pazar spominje se i u dokumentima Državnog arhiva BiH

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo i savjetnik Sejdalija Gušić prisustvovali su svečanosti povodom obilježanja Dana grada Novog Pazara. Tom prilikom, Istorijski arhiv RAS Novi Pazar u saradnji sa Državnim arhivom BiH pripremio je izložbu pod nazivom “Novi Pazar u dokumentima Državnog arhiva BiH“.

Autor izložbe je Mina Kujović iz Arhiva BiH.

SLOBODNA BOSNA: Vožnja Sarajevom duga 550 godina

O izložbi koju je Historijski arhiv Sarajevo pripremio povodom 6. aprila – Dana grada Sarajeva pisao je novinar Dino Bajramović u „SLOBODNOJ BOSNI“. Između ostalog, Haris Zaimović, direktor Historijskog arhiva Sarajevo i jedan od autora izložbe „Sarajevo: svjetlost prošlosti iz arhivskih dokumenata“, u tekstu govori o pripremama za ovu postavku, te da je Arhiv prava riznica u kojoj se stalno pronalaze djelići slagalice koja se zove Sarajevo. Članak koji je izašao u „Slobodnoj Bosni“ 12. aprila 2012. godine možete pročitati u cjelosti.

Slobodna Bosna – 12. april 2012. godine

 

“Rukopisi Kur′ana” na manifestaciji “Dani Sejfulaha ef. Prohe” u Konjicu

U okviru Pete tradicionalne kulturno-obrazovne manifestacije “Dani Sejfulaha ef. Prohe” u Konjicu Historijski arhiv Sarajevo otvorit će izložbu “Rukopisi Kur′ana” čiji su autori Sejdalija Gušić, Haso Popara i Atif Mušinović. Izložba će biti otvorena 7. maja 2012. godine u 19.00 sati u prostorijama Zavičajnog muzeja Konjic. Organizatori manifestacije su KUU “Sejfullah” i Centar za kulturu Narodnog univerziteta Konjic.

Otvorena izložba “Sarajevo: svjetlost prošlosti iz arhivskih dokumenata”

U Narodnom pozorištu Sarajevo otvorena je izložba “Sarajevo: svjetlost prošlosti iz arhivskih dokumenata”. Izložbu je pripremio Historijski arhiv Sarajevo pod pokroviteljstvm Gradske uprave grada Sarajeva povodom obilježavanja 6. aprila – Dana grada Sarajevo, 550 godina od osnivanja Sarajeva, 67 godina od oslobođenja grada i 20 godina od početka opsade Sarajeva. Autori su Haris Zaimović, direktor Historijskog arhiva Sarajevo, Atif Mušinović i Saša Beltram, a postavka se može vidjeti do 21. aprila u auli Narodnog pozorišta.