Year: 2017

HAS na 6. ZAD-u

  By Vijesti

Šesti Zagrebački arhivski dan (ZAD-dan) pod nazivom Arhivi prošlosti za arhive budućnosti, održan je 7. i 8. decembra / prosinca 2017. godine u Zagrebu. To je regionalni znanstveno-stručni skup koji se tradicionalno održava od 2004. godine u Zagrebu.

Ovaj međunarodni dvodnevni program sadržavao je prezentacijska izlaganja, video projekcije, diskusijske panele i radionice putem kojih su izlagači razmatrali aktualna stručna pitanja grupirana u četiri tematske cjeline :

  • Arhivski fundus u doba tranzicije – izazovi moderne povijesti
  • Dostupnost gradiva – između prava i mogućnosti
  • Izazovi digitalnoga doba – nova pravila, novi arhivi, nove discipline
  • Baština, lijepa naša! – promocija i upravljanje

Na 6. ZAD-danu predstavili su se i primjeri uspješne međuinstitucionalne suradnje s područja šire regije.
Iz Bosne i Hercegovine učestvovali su četiri izlagača: Elma Hodžić iz Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, Andrej Rodinis iz Arhiva Bosne i Hercegovine, Feđa Kulenović s Filozofskog fakulteta u Sarajevu te Haris Zaimović iz Historijskog arhiva Sarajevo.

Kolega viši arhivist Haris Zaimović izlagao je temu pod naslovom „Skupština Grada Sarajeva – temelj za razumijevanje funkcioniranja gradske uprave u drugoj polovini 20. stoljeća“.

 Više o samom savjetovanju na: http://www.z-a-d.net/zad-dan/

 

“Pečati sa bujuruldija” u galeriji općine Novi Grad

  By Vijesti

Povodom obilježavanja 70 godina postojanja Arhiva BiH čime su udareni temelji arhivskoj djelatnosti u Bosni i Hercegovini, u galeriji Općine Novi Grad Sarajevo je u četvrtak, 7. decembra/prosinca 2017. otvorena izložba “Pečati sa bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika” koja je proizvod saradnje Historijskog arhiva Sarajevo i Državnog arhiva u Dubrovniku. Autori izložbe su dr. Vesna Miović, mr. Sejdalija Gušić i Atif Mušinović. Izložba će trajati do 14. decembra/prosinca 2017. godine.

Izložba “Kubure” u Muzeju Sarajeva

  By Vijesti

Povodom Dana državnosti BiH, u sarajevskom Brusa bezistanu (Muzej Sarajeva) će sutra, u petak 24. novembra/studenog 2017. godine u 14h biti svečano otvorena izložba “Kubure” iz kolekcije starog oružja Muzeja Sarajeva. Izložba će trajati 7 dana.

HAS na međunarodnom kongresu u Istanbulu

  By Vijesti

U dvorani Haliç u Istanbulu, Turska, se od 20. do 24. novembra/studenog održava Drugi međunarodni arhivski kongres zemalja koje su pripadale Osmanskom carstvu (2nd International Archive Congress on Ottoman Lands). Teme su vezane za historiju i arhivsku građu osmanskog perioda. Iz Bosne i Hercegovine na kongresu učestvuju Historijski arhiv Sarajevo, Orijentalni institut, Institut za historiju i Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo u radu konferencije učestvuje direktor Fuad Ohranović sa radom “Osmansko naslijeđe u Bosni i Hercegovini – Šerijatski sud Sarajevo (1878-1916.)”

Na kongresu radove prezentira oko 150 izlagača na 36 panela. Jedan od organizatora kongresa je Državni arhiv Turske, a događaj se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Turske.

Izdanje rukopisa Bohorete promovisano u Zagrebu

  By Vijesti

(Foto: AA)

U Državnom arhivu u Zagrebu predstavljeno je trodijelno posebno izdanje “Laura Papo Bohoreta – rukopisi” Historijskog arhiva Sarajevo i Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Laura Papo Bohoreta sefardska je književnica, spisateljica, prevoditeljica i feministkinja koja se bavila istraživanjem prošlosti sefardskih žena u Bosni i Hercegovini.

Predstavljanje u Državnom arhivu u Zagrebu prvo je inozemno predstavljanje ovog djela, nakon promocije održane u junu ove godine u Sarajevskoj vijećnici uz podršku Ambasade Španije. Nakon Hrvatske, promocije će se održati u drugim zemljama, počevši sa Trstom i Italijom.

Direktorica Državnog arhiva u Zagrebu Živana Heđbeli naglasila je kako je Laura Papo Bohoreta prije svega bila građanka Sarajeva, uz to što je bila sefardska Jevrejka i književnica, spisateljica, majka, žrtva Drugog svjetskog rata i jedna od prvih feministica na Balkanu.

Knjiga je nastala nakon digitalizacije Bohoretinog gradiva koje je pohranjeno u Historijskom arhivu u Sarajevu. Fuad Ohranović, direktor Historijskog arhiva u Sarajevu, kazao je kako je fond Laure Papo Bohoreta u arhiv došao 1961. godine otkupom od njene sestre.

“Fond Laure Papo Bohoreta je jedan od značajnijih u Historijskom arhivu u Sarajevu. Značajan je zato što je Laura Papo pisala i govorila jedan jezik kojega danas nažalost ne govori puno ljudi, to je judo espagnol”, kazao je Ohranović.

U razdoblju između 2015. i 2017. godine Historijski arhiv i Filozofski fakultet u Sarajevu izdali su tri sveske rukopisa poznate sefa književnice Laure Papo Bohoreta povodom obilježavanja 450. godišnjice dolaska Sefarda na Balkan, s tim da je svake godine izdavan po jedan tom rukopisa.

(Izvor: Agencija Anadolija)

Promocija izdanja Historijskog arhiva Sarajevo u Zagrebu

  By Vijesti

Povodom 450-te godišnjice dolaska Sefarda na Balkanski poluotok će u srijedu, 15. novembra/studenog 2017. godine u Zagrebu biti održana promocija trodjelnog izdanja rukopisa Laure Papo Bohorete, izdatog u Saradnji sa Filozofskim fakultetom UNSA i Ambasadom Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini u periodu 2015-2017.

Promocija će biti održana u Državnom arhivu u Zagrebu, ul. Opatička 29, s početkom u 12:00 sati.

Na promociji će govoriti dr. sc. Živana Heđbeli, ravnateljica Državnog arhiva u Zagrebu, mr. sc. Fuad Ohranović, direktor Historijskog arhiva Sarajevo, dr. sc. Kotel Da-Don, docent, predstojnik Katedre za judaistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Jagoda Večerina Tomaić, viši predavač na Katedri za judaistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Cecilia Prenc Kopušar, predavač na Univerzitetu u Trstu.

Dan kada je rijeka progutala ćupriju: “Veliki povodanj” iz 1896.

  By Priče iz arhiva

Na današnji dan se navršava 121 godina od katastrofalne poplave, takozvanog “Velikog povodnja” rijeka Drine, Lima, Ćehotine i Rzava, u kojem su teško stradali Foča, Goražde, Višegrad i selo Skelani u općini Srebrenica, te sembersko podrinje od Zvornika do ušća Drine u Savu kod Rače, a jedan grad – Rudo – izbrisan je sa lica zemlje.

Ostalo je zabilježeno kako je rijeka Drina progutala veći dio kasabe Višegrada uz riječne obale, gdje su se nalazili dućani, kafane i naselje Jalija na ušću Rzava u Drinu.

10. novembra ujutro, Drina je već bila toliko nadošla da je prekrila most Mehmed-paše Sokolovića, a iz vodene mase je samo izvirivao kameni dio sofe na kojem se i danas nalaze lapidarni natipisi o podizanju i opravci mosta.

Nivo rijeke je dosegao 16,40 metara, te prekrio most za čitavih 160 centimetara. Kada se voda počela povlačiti 11. novembra, ubrzo se ukazala stara ćuprija, ali bez kamene ograde, koju je bujica odnijela.

Grad Višegrad pretrpio je veliku štetu, voda je odnijela most na Rzavu, a veći dio naselja bio je poplavljen. Pobješnjela bujica rijeke Lima je istog datuma odnijela i staru varošicu Rudo, koja se nalazila na njenoj lijevoj obali.

Od varošice je nakon “Velikog povodnja” uspravno ostao samo minaret džamije Mustafe paše Sokolovića, osnivača ovog gradića.

U Zbirci fotografija i razglednica Historijskog arhiva Sarajevo pod signaturom ZFR 761-789 nalazi se i album fotografija snimljenih za vrijeme i poslije poplave, a neke od njih Vam predstavljamo povodom obljetnice ove velike prirodne katastrofe.

U Sarajevu otvorena izložba Državnog arhiva u Zagrebu

  By Vijesti

U sarajevskom Brusa-Bezistanu u petak, 13. oktobra/listopada, svečano je otvorena izložba Državnog arhiva u Zagrebu “Zagreb u doba Franje Josipa I. (1848-1916)”, autorice više arhivistice Katarine Horvat.

Izložbu su otvorili direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović i ravnateljica Državnog arhiva u Zagrebu Živana Heđbeli.

Razdoblje vladavine Franje Josipa I., koje je trajalo čak 68 godina, razdoblje je u kojem će se Zagreb razviti u pravo hrvatsko središte, a u tom će procesu u njemu nastati i moderno građansko društvo. Na početku ovog razdoblja, 1850. g., ujedinjeni su Slobodni i kraljevski grad Zagreb te Kaptol, Nova Ves, Vlaška ulica i Horvati i od tada teče razvoj ujedinjenog Zagreba.

U ovom su razdoblju ostvareni značajni rezultati u komunalnom razvoju: počinje s radom Gradska plinara (1863. g.), uvedena je javna plinska rasvjeta (1877. g.), izgrađen je moderni vodovod (1878. g.), osnovano je središnje gradsko groblje na Mirogoju (1878. g.), uveden je konjski tramvaj (1891. g.), započinje izgradnja sistematske moderne kanalizacije (1892. g.), otvoren je Državni (danas Glavni) kolodvor (1892. g.), postavljena je električna rasvjeta (1907. g.), te je proradio i prvi električni tramvaj (1910. g.).

Razvoj Zagreba tog perioda vidljiv je i u porastu broja stanovnika. Prema popisu iz 1857. g., Zagreb je imao 16 657 stanovnika, da bi 1910. g. imao čak 79 038 stanovnika.

Franjo Josip I. Habsburg (1830. – 1916. g.) na vlast je došao kao osamnaestogodišnjak, burne 1848. g., nakon abdikacije Ferdinanda I. (V.). Njegova vladavina prestala je njegovom smrću 21. studenog 1916. g. u jeku Prvog svjetskog rata. Za života je čak tri puta posjetio Zagreb. Njegovi dolasci pomno su organizirani, pri čemu je grad bio svečano ukrašen, što je iziskivalo poseban trud, kako od strane zemaljske, tako i gradske uprave.

Izložba započinje proglasom Franje Josipa I. o preuzimanju kraljevske vlasti 1848. g., a završava prikazom proklamacije Države Slovenaca, Hrvata i Srba 1918. g. koja simbolično uvodi Zagreb u novo razdoblje njegove povijesti.

Izložba će biti postavljena u Brusa-Bezistanu do petka, 20. oktobra/listopada 2017.

Aneksija Bosne i Hercegovine – konačan kraj osmanske vlasti nad našom zemljom

  By Priče iz arhiva

klikni za uvećanje

Na današnji dan, 6. oktobra 1908. godine, samo jedan dan nakon proglašenja bugarske nezavisnosti od Osmanskog carstva, Austro-Ugarska monarhija je izvršila aneksiju Bosne i Hercegovine.

Car i Kralj Franjo Josip I. je objavio narodu ovog, de iure još uvijek osmanskog teritorija, svoju odlučnost da im dodijeli autonomiju i ustavni režim, pod svojim suverenitetom.

7. oktobra je Austro-Ugarska objavila da povlači svoje trupe iz Novopazarskog sandžaka. Time je i de facto okončana višestoljetna vlast Osmanskog carstva nad Bosnom i Hercegovinom.

Već sutradan, “Sarajevski list” je objavio proglas Cara Franje Josipa I.

                                              “Zvanično:

                                                 Proglas
                                                      na
                                                                            Narod Bosne i Hercegovine

          Mi Franjo Josif I.,
             Car Austrijski, Kralj Češki itd. i Apostolski Kralj Ugarski

         stanovnicima Bosne i Hercegovine:

Kad je ono prije jednog pokoljenja Naša vojska prekoračila granice Vašijeh zemalja, dano Vam je uvjerenje, da nijesu došli kao dušmani, nego kao Vaši prijatelji s čvrstom voljom, da uklone sva zla, koja su Vašu domovinu godinama teško pritiskala.

Ova riječ, dana Vam u onome ozbiljnome trenutku, pošteno je odista održana. Naša vlada se uvijek ozbiljno trudila, da, u miru i zakonitosti marljivo radeći, Vašu domovinu privede srećnijoj budućnosti.

I Mi, na našu veliku radost, smijemo slobodno reći: sjeme, što je bačeno u brazde podrivanoga tla, bogatom je nikli istjeralo. I Vi isti morate to kao blagodat osjećati: da su namjesto sile i zuluma stupili red i sigurnost, da se rad i život nalaze u stalnom razvitku, da se oplemenjujući uticaj umnožene obrazovanosti pokazao i da se pod zaštitom uregjene uprave može svak plodovima svoga rada veseliti.

Sviju Nas je ozbiljna dužnost, da ovijem putem neumorno naprijed koračamo.

Imajući tu metu pred oočima držimo da je došlo vrijeme, da stanovnicima obiju zemalja ukažemo nov dokaz Naše vjere u njihovu političku zrelost. Da bi Bosnu i Hercegovinu podigli na viši stepen političkoga života, odlučili smo Se podijeliti objema zemljama konstitucionalne ustanove – koje će odgovarati njihovijem prilikama i zajedničkijem interesima – i stvoriti na taj način zakonsku podlogu za predstavništvo njihovijeh želja i koristi.

Neka se sluša i Vaša riječ, kad se unaprijed uzodlučuje o stvarima Vaše domovine, koja će kao i dosada imati svoju zasebnu upravu.

No prvi je neophodni uslov za uvagjanje ove zemaljske ustavnosti: opredjelenje jasna i nesumnjiva pravnog položaja obiju zemalja. S toga razloga, a i držeći na pameti one veze, koje su u starijem vremenima postojale izmegju naših dičnijeh Predaka na uagrskome prestolu i ovijeh zemalja, protežemo i Mi prava Naše suverenosti na Bosnu i Hercegovinu i hoćemo, da se i na ove zemlje primjenjuje red našljedstva, koji vrijedi i za Našu kuću.

Tako će stanovnici obiju zemalja postati učesnici u svijem onijem dobročinstvima, što ih može pružiti trajno učvršćenje njihove dosadanje veze. Novi će poredak biti jamstvo, da će kultura i blagostanje u Vašoj domovini naći sigurno ognjište.

Bosanci i Hercegovci!

Megju mnogijem brigama, koje Naš presto okružuju, ne će unaprijed biti pošljednja ona za Vaše materijalno i duhovno dobro. Viša misao jednakoga prava sviju pred zakonom; sudjelovanje pri donošenju zakona i u upravi zemlje; jednaka zaštita sviju vjeroispovijesti jezika i nacionalne svojstvenosti – sva ova visoka dobra uživaćete u punoj mjeri.

Sloboda pojedinca i dobro cjeline biće zvijezda vodilja Naše vlade za obadvije zemlje.

Vi ćete se zato podsigurno pokazati dostojni povjerenja, koje se u Vas polaže odanošću i vjernošću prema Nama i Našemu domu. I tako se Mi nadamo, da će plemeniti sklad izmegju vladara i naroda, taj najdragocjeniji zalog svega državnoga napretka, Naš zajedničli rad uvijek pratiti.

Dano u Našem kraljevskom glavnom i prestonom gradu Budim-Pešti.

Franjo Josif s.r. ”

(Sarajevski list, br. 120, od srijede, 7. oktobra 1908. godine, iz bibliotečkog fundusa Historijskog arhiva Sarajevo)