Haris Zaimović posjetio Arhiv u Kelnu

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović posjetio je 20. novembra/studenog 2012. godine Historijski arhiv grada Kelna (Njemačka) gdje se susreo s direktoricom Arhiva Bettinom Schmidt – Czaia. Razgovaralo se o iskustvima kroz koja je prošao Historijski arhiv grada Kelna nakon što je 3. marta/ožujka 2009. godine u 13.58 sati došlo do urušavanja kompletnog objekta Arhiva zajedno s još nekim zgradama u istoj ulici.

Do urušavanja je došlo u toku izvođenja podzemnih radova i iskopavanja tla za potrebe podzemne željeznice. Tom prilikom urušila se i u zemlju propala cijela zgrada Arhiva (šest spratova) s kompletnom arhivskom građom. To je bila katastrofa nezapamćenih razmjera ali ujedno i najveća akcija spašavanja vrijednog kulturno-historijskog gradiva ikada izvedena u evropskoj i njemačkoj historiji. Direktorica Schmidt-Czaia iznijela je neke detalje u vezi s cjelokupnim dugoročnim projektom spašavanja arhivske građe i materijala.

Bilo je riječi o projektu “Digitalni arhiv Historijskog arhiva grada Kelna” koji je započeo nakon što je počelo spašavanje arhivskog materijala poslije urušavanja Arhiva.

Razgovaralo se također o situaciji u oblasti kulturne i arhivske djelatnosti u Bosni i Hercegovini i u Sarajevu. Zaključeno je da oba arhiva imaju mnogo toga zajedničkog te da je moguće da se u narednim godinama razvije i neka vrsta stručne i kulturne saradnje.

U Parizu završena konferencija “Mjesto i uloga arhivista i arhiva u našem društvu”

_DSC3416U Parizu (Francuska) je od 11. do 16. novembra / studenog 2012. godine održana međunarodna arhivistička konferencija te seminar pod nazivom “The place of archivists and the role of archives in the society of today and tomorow “/ Mjesto i uloga arhivista i arhiva u našem društvu – danas i sutra.

Konferenciju su organizirali Ministarstvo kulture i medija Republike Francuske (direktorat za kulturno-historijsku baštinu: Odjel za naučno- tehničku obuku) u saradnji sa organizacijom Kuća svjetske kulture / Maison des cultures du Monde.

maison-des-cultures-du-monde-31785Konferencija je održana u Nacionalnom arhivu Republike Francuske i u Muzeju velikog rata. Na konferenciji su učestvovali arhivisti iz 18 evropskih zemalja: Belgije, Bosne i Hercegovine, Česke Republike, Francuske, Italije, Litvanije, Mađarske, Njemačke, Poljske, Portugala, Rumunije, Rusije, Slovačke, Slovenije, Španije, Svicarske, Ujedinjenog Kraljevstva te Ukrajine. Bosnu i Hercegovinu predstavljao je direktor Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović. Na konferenciji su učestvovali također i predstavnici UNESKO-a, Međunarodnog arhivskog vijeća (ICA-e) i drugih međunarodnih i francuskih organizacija i institucija.

119Izlagani su referati, analize i prezentacije na teme: uloga arhivista prema stvaraocima i javnom sektoru, arhivi – demokratija, ljudska prava i upravljanje, arhivi i kolektivno pamćenje – educiranje građana, arhivi i druge baštinske institucije (muzeji, biblioteke, dokumentacijski centri, audio-vizuelna baština i dr.), arhivi i arhivska publika / posjetitelji, novi korisnici, nova društvena potraživanja, internet i društvene mreže.

Učesnici su imali priliku vidjeti staru i novu građu Nacionalnog arhiva Francuske te novi objekat Muzeja velikog rata / Musee de la grande Guerre.

Na konferenciji su predstavljeni određeni aktualni programi i projekti koji se odvijaju u Francuskoj i drugim evropskim zemljama, ali također i poteškoće i prepreke s kojim se arhivi u svim evropskim zemljama susreću. Tražila su se zajednička ili pojedinačna rješenja na određeni broj problema te koje su mogućnosti da se kroz iskustva drugih iznalaze nove ideje i programi.

Učenici Medicinske škole posjetili Arhiv

Profesorica historije Živana Ilić predvodila je grupu učenika Srednje medicinske škole koja je posjetila JU Historijski arhiv Sarajevo.

Djelatnici su ih upoznali s radom stručnih službi Arhiva, fondovima i zbirkama koje posjeduje i čuva. Prezentirani su im i neki eksponati od velikog historijskog značaja, proglašenim nacionalnim blagom/pokretnim dobrom BiH.

Direktor Zaimović dogovorio saradnju s načelnikom Hadžibajrićem

Direktora Historijskog arhiva Sarajevo Harisa Zaimovića i sekretara Arhiva Džemilu Čekić primio je načelnikom Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić u utorak, 6. novembra 2012. godine. Na ovom radnom sastanku direktor Zaimović upoznao je načelnika Hadžibajrića s trenutnim aktivnostima, građi koja se čuva, kao i s problemima s kojima se suočava.

Načelnik Hadžibajrić obećao je da će pomoći Arhivu u nekim projektima koji su planirani, a jedan od prioritetnih jeste obnova objekta u Čadordžinoj ulici na broju 90, a koji će posjetiti 29. novembra 2012. godine. Radi se o objektu od vitalnog nacionalnog interesa, a koji se nalazi u jako lošem stanju i čija obnova iziskuje velika finansijska sredstva.

Predstavnici kulture iz Velike Britanije posjetili Historijski arhiv Sarajevo

U četvrtak, 1. novembra/studenog 2012. godine, Haris Zaimović, direktor Historijskog arhiva Sarajevo, primio je delegaciju Ujedinjenog Kraljevstva koju su činili predstavnici tamošnjih kulturnih institucija, a čija je posjeta organizirana uz podršku Britanskog vijeća i Vlade Velike Britanije te Ministarstva civilnih poslova BiH.

Tom prilikom razgovaralo se o arhivskoj djelatnosti u BiH te o radu i funkcioniranju Historijskog arhiva Sarajevo. Također se razgovaralo o sveukupnom položaju kulture u BiH i o nekim iskustvima i primjerima kroz koja prolazi baštinska djelatnost u našoj zemlji, a o čemu su oni obaviješteni tokom dvodnevne posjete BiH.

Delegaciju Ujedinjenog Kraljevstva koja je u BiH boravila 30. oktobra/listopada i 1. novembra/studenog činili su: Keith Nichol, načelnik odjela za kulturnu diplomatiju Ministarstva za kulturu, medije i sport Ujedinjenog Kraljevstva; Andy Staphans, načelnik Odjela za međunarodnu saradnju Britanske biblioteke; Tim Cooke, direktor Nacionalnog muzeja Sjeverne Irske; Adrian Babbidge, nezavisni specijalist za rad u oblasti javne uprave; Jane Weeks, savjetnica za muzeje, biblioteke i arhive pri Britanskom savjetu u Londonu (British Council) te Amila Lagumdžija, također iz Britanskog savjeta.

Ovo je bio jedan u nizu odvojenih sastanaka koji su Britanci planirali sa predstavnicima kulturnih institucija u BiH, te ujedno i prilika za uspostavljanje saradnje i rješavanje nekih pitanja. Na bilateralnim sastancima te plenarnim sjednicama razgovaralo se o upravljanju ustanovama kulture, mogućnostima alternativnih izvora finansiranja, privatno / javno partnerstvo, rad sa publikom / posjetiocima, podsticanje posjeta, saradnja s vladinim i nevladinim sektorom. Također se razgovaralo o stanju cjelokupne kulture kao i ustanova kulture u Bosni i Hercegovini.

Skup, koji počeo je 30. oktobra/listopada 2012. godine u zgradi Parlamenta BiH, otvorio je Sredoje Nović, ministar Civilnih poslova BiH. Izuzev njega, skupu koji je za cilj imao povezivanje, razmjenu znanja i iskustava te razvijanje bilateralne saradnje u oblasti kulture, odnosno institucija kulture, obratili su se entitetski ministri kulture Anton Kasipović (RS) i Samir Kaplan (FBiH) te ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u BiH Nj.E. Nigel Casey i direktorica Britanskog savjeta u Bosni i Hercegovini Larisa Halilović.

Na skupu su po prvi put na jednom mjestu bili okupljeni direktori skoro svih institucija i ustanova kulture u Bosni i Hercegovini (iz oba entiteta).

Kolege iz Ujedinjenog Kraljevstva u dvodnevnom plenarnom dijelu predstavili su mnoga sistemska rješenja na primjerima u zemljama Ujedinjenog Kraljevstva, prikazali sistem rada u oblasti kulture, organizaciju i način finansiranja. Također su ukazali na šarolikost i kompleksnost uređenja i ustroja države te odražavanje istog na kulturu, odnosno rad i funkcioniranje institucija / ustanova kulture u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Sejdalija Gušić i Aleksandra Pejčić Pijuk na arhivskom skupu u Trstu

U Trstu se 22. i 23. oktobra 2012. godine održao Međunarodni arhivski dan u organizaciji Međunarodnog instituta za arhivsku nauku Maribor-Trst.

Ovogodišnje teme skupa bile su “Savremene arhivske zgrade” i “Upravljanje dokumentima u novim medijskim formatima”. Arhivski savjetnik Sejdalija Gušić iz Historijskog arhiva Sarajevo izložio je rad na temu “ Ratna destrukcija i poslijeratna revitalizacija i adaptacija objekata Historijskog arhiva Sarajevo”.

Predavanja na konferenciji pratili su i arhivisti polaznici Ljetne arhivske škole, a ispred Historijskog arhiva Sarajevo arhivsku školu koja će trajati do 28. oktobra pohađat će Aleksandra Pejčić Pijuk. U okviru arhivske škole referat je imala i Milena Gašić.

Haris Zaimović učestvuje na III konferenciji arhivâ slavenskih država u Ljubljani

Na Trećoj konferenciji arhivâ slavenskih država koja je počela 18. oktobra 2012. godine u Ljubljani (Slovenija) JU Historijski arhiv Sarajevo predstavit će njen direktor Haris Zaimović. Jedan od glavnih zadataka konferencije, čiji su organizatori Međunarodna ustanova Forum slavenskih kultura i Međunarodni institut arhivskih znanosti Univerziteta u Mariboru, jeste dogovor oko zajedničkog projekta čiji je voditelj Bojan Cvelfar, direktor Zgodovinskog arhiva Ljubljana, a u kojem je aktivna i Bosna i Hercegovina.

Historijski arhiv Sarajevo učestvovat će u pripremi izložbe glavnih slavenskih gradova, koju organizuje UNESCO i Fondacija forum slavenskih kultura, a čije je otvaranje planirano za mjesec maj 2013. godine u Parizu.

Svaki od arhiva uradit će po tri panoa s najznačajnijim dokumentima o historiji svoga grada.

Konferencija će se završiti u Lipicama 21. oktobra, a većina učesnika pridružit će se obilježavanju Međunarodnog arhivskog dana u Trstu 22. oktobra.

Stručno-edukativna posjeta studenata Filozofskog fakulteta u Sarajevu

slika1490Univerzitetska profesorica Vesna Mušeta Ašćerić predvodila je grupu studenata pete godine Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Odsjeka za historiju, koja je posjetila Historijski arhiv Sarajevo.

Djelatnici Arhiva Haris Zaimović, direktor, Almira Alibašić Fideler, Atif Mušinović i Saša Beltram govorili su o značaju i funkciji arhiva, arhivskim fondovima i zbirkama, korištenju i objavljivanju arhivske građe, arhivskoj biblioteci te istraživačkoj djelatnosti.

Upoznali su ih sa radom stručnih službi, a prezentirali su im nekoliko eksponata koji se čuvaju u ovoj ustanovi od velikog historijskog i kulturološkog značaja, kao i izdanja koja su do sada objavljena. Studenti su vidjeli dio arhivske građe iz fondova i zbirki Historijskog arhiva Sarajevo proglašenim nacionalnim spomenikom-pokretnim dobrom Bosne i Hercegovine.

Na 25. savjetovanju “Arhivska praksa 2012” u Tuzli i predavači iz Historijskog arhiva Sarajevo

U organizaciji Arhiva Tuzlanskog kantona i Duštva arhivskih zaposlenika TK u Tuzli je završeno jubilarno 25. savjetovanje “Arhivska praksa 2012”, na kojem su učešće uzeli i djelatnici Historijskog arhiva Sarajevo (Haris Zaimović, direktor, Sejdalija Gušić, Almira Alibašić Fideler, Milena Gašić, Omer Bajić, Amela Bedaković i Elma Dervišbegović).

Ovaj tradicionalni, međunarodni, renomirani skup koji okuplja arhivske stručnjake, historičare i informatičare iz 15 evropskih zemalja, među kojima su Austrija, Švicarska, Italija, Slovenija, Slovačka, Češka, Mađarska, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina i druge, održavao se u hotelu “Tuzla” 27. i 28. septembra. Na Savjetovanju je podneseno više od 50 stručnih i naučnih radova iz oblasti arhivistike, historiografije i informatike.

Referate za ovo Savjetovanje, a koji su objavljeni u “Arhivskoj praksi 2012” napisali su uposlenici Historijskog arhiva Sarajevo:

  • Obrazovan arhivski kadar kao neophodan preduslov za uspjeh arhivske struke – slučaj u Bosni i Hercegovini, Almira Alibašić Fideler
  • Stručna zvanja u arhivskoj djelatnosti i primjena Bolonjskog procesa visokog obrazovanja, Džemila Čekić
  • Arhivska struka u Bosni i Hercegovini (o edukaciji kadra i stručnim zvanjima), Milena Gašić
  • Redizajn web stranice Historijskog arhiva Sarajevo u svrhu bolje razmjene podataka preko internet mreže, Ismeta Džigal Berkovac, Armen Bukvić
  • Najvažnija sporedna djelatnost arhiva – rad sa strankama, Amela Bedaković i
  • Časopis “Vatan” kao historijski izvor (1884.-1897.), Elma Dervišbegović.

Oko 300 učesnika moglo je vidjeti i izložbu “25 godina Arhivske prakse u Tuzli” kojom je predstavljen 25-godišnji rad, kao i promociju arhivskih časopisa i publikacija, te prezentaciju savremene arhivske i informatičke opreme.

Ministar Dubravko Lovrenović, Dino Konaković i Izudin Bajrović posjetili Arhiv

Ministar kulture i sporta Vlade Kantona Sarajevo Dubravko Lovrenović, predsjednik Komisije za kulturu i sport Skupštine Kantona Sarajevo Elmedin Konaković, član Komisije Izudin Bajrović, te Munib Buljina, direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, obišli su depo-prostor Historijskog arhiva Sarajevo u ulici Čadordžina broj 90 na Vrbanjuši u srijedu, 26. septembra 2012. godine.

Haris Zaimović, direktor Historijskog arhiva Sarajevo, upoznao je delegaciju sa stanjem zgrade koja je od vitalnog nacionalnog interesa. Zaključeno je da će se iznaći rješenja o obnovi objekta, koji je u jako lošem stanju.

Ovaj objekat je kroz Separat za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa za Regulacioni plan „Logavina“, rađenog od strane Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo, valoriziran kao objekat materijalne i nematerijalne baštine tj. arhitektonske, ambijentalne i dokumentarno-historijske vrijednosti. Mjere zaštite koje se predviđaju za ovaj objekat podrazumijevaju radove tekućeg održavanja, restauracije, rekonstrukcije i revitalizacije.

Podsjetimo da je 228 fondova i zbirki koje u svojim depoima čuva Historijski arhiv Sarajevo 9. septembra 2009. godine proglašeno nacionalnim spomenikom BiH – pokretno dobro. To podrazumijeva da se važećim zakonskim odredbama moraju osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika. S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika moraju se adaptirati postojeći depoi u skladu s međunarodnim arhivskim standardima što podrazumijeva:

  • nabavku arhivske opreme (arhivske ormare, arhivske stalaže, kolica za premještanje arhivske građe),
  • osiguravanje odgovarajućih uvjeta za očuvanje arhivske građe kako bi se spriječilo daljnje oštećenje, odnosno osiguravanje uvjeta i sredstava za konzervatorsko-restauratorske radove na arhivskoj i bibliotečkoj građi,
  • osnivanje i opremanje laboratorija za konverzaciju i restauraciju arhivske građe,
  • osnivanje i opremanje tzv. trezor sobe za pohranjivanje najreprezentativnije arhivske i bibliotečke građe,
  • digitalizacija i mikrofilmovanje arhivske i bibliotečke građe,
  • hibridno arhiviranje,
  • izradu sistema klimatizacije koji će osigurati optimalnu količinu vlažnosti 850 do 60 %) i temperature zraka (16° do 22°C) u prostorijama u kojima se čuva arhivska i bibliotečka građa,
  • izradu videonadzora i sistema protivpožarne zaštite, te
  • izradu plana za trajni smještaj arhivskih fondova i zbirki.