Arhiv dobio novog v.d. direktora

Vlada Kantona Sarajevo dala je saglasnost  na imenovanje v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo Harisa Zaimovića, svojom odlukom od 15. aprila 2021. godine. Naime, dosadašnji direktor Arhiva Fuad Ohranović podnio je ostavku na tu funkciju, a nakon imenovanja za zamjenika direktora Arhiva Bosne i Hercegovine.

Haris Zaimović rođen je 1979. godine u Sarajevu, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje, a diplomirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za historiju. U Historijskom arhivu Sarajevo radi od 2003. godine gdje je obnašao dužnost rukovodioca Odsjeka za sređivanje i obradu arhivske građe (2010.-11.), dužnost v.d.direktora i direktora Arhiva (2011.-13.), rukovodioca Odsjeka za smještaj, korištenje i tehničku zaštitu arhivske građe i knjižnog fonda (2019.-21). 

Danas je izvršena primopredaja dužnosti između dva direktora, prilikom koje je novi v.d. direktora Haris Zaimović, u svoje ime i u ime kolektiva JU Historijski arhiv Sarajevo poželio kolegi Ohranoviću uspjeh na novoj dužnosti u Arhivu Bosne i Hercegovine.

Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić u posjeti Arhivu

Ministar Samir Avdić posjetio je Arhiv 17. marta 2021. godine. Domaćin posjete, direktor Arhiva Fuad Ohranović tokom sastanka upoznao je ministra Avdića sa radom Arhiva i vrijednim arhivskim fondovima koje Arhiv čuva. Tokom razgovora tretirani su i problemi u radu ustanova kulture u uvjetima pandemije virusa COVID 19, te problemi i zastoji u radu Arhiva zbog toga što ova ustanova nema Upravnog odbora još od kraja avgusta 2020. godine. Ministar Avdić je izrazio spremnost da se u skorije vrijeme iznađu rješenja kako bi ustanova mogla funkcionisati u punom kapacitetu.

Izložba povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine koji se obilježava 1. marta 2021. godine, danas u 14.00 sati, u Zavičajnom muzeju Visoko, otvorena je izložba „Gradovi Bosne i Hercegovine u Zbirci fotografija i razglednica Historijskog arhiva Sarajevo“ čija je autorica Almira Alibašić-Fideler, viša arhivistica u Historijskom arhivu Sarajevo.

Organizator izložbe je Zavičajni muzej Visoko, koji je uz Grad Visoko, ugostio izložbu, a ista je otvorena uz poštovanje svih epidemioloških mjera.

Historijski arhiv Sarajevo srdačno se zahvaljuje Muzeju na ovom pozivu i prilici za predstavljanje arhivske građe koju Arhiv čuva, a koja je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovakve prilike i služe da se sve ono vrijedno u našoj kulturnoj baštini predstavi širokoj javnosti, a posebno nam je drago što je to ovaj put grad bogate historijske tradicije – Visoko.

Na 21 izložbenom panou prikazano je oko 210 fotografija i razglednica bosanskohercegovačkih gradova iz perioda na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. To je period kada bh gradovi mijenjaju svoj izgled i fizionomiju uslijed novonastalih društveno-političkih okolnosti, odnosno, dolaska Austro-Ugarske Monarhije na ove prostore, a odlaska Osmanskog Carstva. Tako se mogu vidjeti gradovi koji su istovremeno i stari gradovi, i čaršije, i varoši, i kasabe, ali i gradovi u modernom značenju te riječi, kao urbane, kultivirane, naseljene cjeline. Fotografije prikazuju panorame gradova, pojedine njegove dijelove, istaknute ili sasvim obične ulice, važne objekte, njihove ljude. Ove fotografije i razglednice su dokumentarnog tipa, autentični historijski izvori.

Izložba ostaje otvorena za posjetioce do 15. marta 2021. godine, a može se pogledati u izložbenom prostoru Zavičajnog muzeja Visoko, na adresi, ulica Alije Izetbegovića 29, Visoko.

Naša izdanja dostupna na web stranici

Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da su dostupna četiri naša izdanja u PDF formatu na našoj web stranici. U pitanju su tri knjige Rukopisa Laure Papo Bohorete, te naše izdanje Izdavačka i izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo 1948.-2018.

Izdanja dostupna ovdje.

Tri sveska Rukopisa Laure Papo Bohorete nastala su kao produkt saradnje Historijskog arhiva Sarajevo, Ambasade Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini, te Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Ove knjige Rukopisa predstavljaju digitaliziranu građu našeg fonda Papo Laura Bohoreta – Sarajevo (sign. O-BP-168) koji sadrži originalne rukopise književnih djela Bohorete. Prva knjiga donosi Bohoretine rukopise dramskih djela o običajima, druga, socijalne drame sa naglaskom na ženske portrete i ulogu žene u društvu, te treća njene rukopise eseja, poema, kratkih komada o običajima, te rukopise sefardskih romansi koje je Laura Papo brižljivo prikupila.

Laura Papo Bohoreta (1891- 1942), rođena u Sarajevu, istaknuta je kulturna djelatnica, sefardska spisateljica i prosvjetiteljica, te istinska čuvarica sefardske kulture i jezika. Ugled i popularnost je stekla  pozorišnim komadima (dramskim djelima) koje je pisala na ladinu – jeziku sefardskih Jevreja koji su prije gotovo pet stoljeća iz Španije došli u Sarajevo. Svojim spisateljskim radom Laura Papo je sačuvala od zaborava one kulturne tekovine španskih doseljenika koje su s njima živjele, umirale i nestajale.

***

Izdavačka i izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo (1948.-2018.) je publikacija nastala povodom jubileja naše ustanove – 70 godina postojanja i rada JU Historijski arhiv Sarajevo. U njoj je predstavljen prikaz izdavačke i izložbene djelatnosti Arhiva za proteklih 70 godina – kulturno-obrazovni segment rada Arhiva, temeljen na vrijednoj i obimnoj arhivskoj građi koju posjedujemo, a koja je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. U ovih 70 godina, Arhiv je izdao 48 publikacija (inventari, monografije, posebna izdanja, katalozi izložbi), te priredio 70 izložbi. Publikacija sadrži iscrpan uvod o tome kako se razvijala izdavačko-izložbena djelatnost Arhiva, te pregled svih izdanja i izložbi, uz bogat ilustrativni i foto materijal. Refrentno je izdanje koje pruža potpuni uvid u dosadašnji rad Arhiva na ovom polju.

Sva četiri izdanja dostupna su na našoj web stranici, u sekciji Djelatnost, podsekciji Izdavaštvo: http://www.arhivsa.ba/wordpress/?page_id=192

Posjeta studenata Arhivu u “online” formatu

Historijski arhiv Sarajevo danas je bio domaćin studentima Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Odsjeka za historiju. U okviru njihovog nastavnog predmeta Arhivi i historija, pod vodstvom profesora dr. Amira Duranovića održana je prezentacija o Historijskom arhivu Sarajevo koju je pripremila Almira Alibašić-Fideler, viši arhivist. Redovna praksa posjeta studenata Arhivu, na žalost, smanjena je uslijed aktuelnih epidemioloških razloga, pa je tako i ova posjeta održana u “online” formatu, preko Zoom platforme.

Bez obzira na to, studenti su dobili sve osnovne informacije o djelatnosti naše Ustanove, a također su se upoznali sa brojnim primjercima arhivske građe koju Arhiv posjeduje, te na taj način proširili svoja saznanja o kulturnoj baštini našeg grada i zemlje.

Izložba povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, 25. novembra 2020. godine JU Historijski arhiv Sarajevo ove godine predstavlja online izložbu „Gradovi Bosne i Hercegovine u Zbirci fotografija i razglednica Historijskog arhiva Sarajevo“. Imajući u vidu složenu epidemiološku situaciju u zemlji Arhiv se odlučio da na ovaj način dadne svoj doprinos u obliježavanju ovog značajnog datuma za našu zemlju. Ova izložba autorice, više arhivistice Almire Alibašić-Fideler, javnosti je predstavljena istim povodom i prošle godine u Muzeju Sarajeva. Nadamo se da će svojim sadržajem, sada u online formatu, izazvati dodatno interesovanje i obogatiti saznanja o našoj građi i Arhivu kao instituciji, kod svih onih koji je pogledaju.

Kako autorica navodi:

„Na 21 izložbenom panou prikazano je oko 210 fotografija i razglednica bosanskohercegovačkih gradova iz perioda na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće, odnosno najvećim dijelom iz perioda Austro-Ugarske Monarhije, sa manjim dijelom fotografija i razglednica iz kasnijeg perioda. To je specifičan period kada b-h gradovi mijenjaju svoju fizionomiju i svojim izgledom prerastaju iz jednog više orijentalnog civilizacijskog i kulturološkog miljea u onaj srednjeevropski, naravo pod uticajem novog Carstva koje osvaja Bosnu i Hercegovinu. To je također i period kada fotografija, pa i razglednica kao mediji – doživljavaju svoj razvoj i zamah u korištenju, kako u smislu popularnog i novog sredstva za pravljenje uspomena, tako i u svrhu stvaranja autentičnog slikovnog dokumenta o prilikama jednog perioda. Na fotografijama i razglednicama na ovoj izložbi mogu se vidjeti bosanskohercegovački gradovi koji su istovremeno i stari gradovi, i čaršije, i varoši i kasabe, ali i  gradovi u modernom značenju te riječi, kao urbane, naseljene cjeline sa svim obilježjima kultiviranog naselja. Na izloženim fotografijama i razglednicama možemo vidjeti panorame naših gradova, njihove važne objekte, ulice, pojedine dijelove, a iz kojih onda saznajemo o njihovim ljudima, životima, svakodnevnici, gradnji, kulturnim, upravnim i vjerskim objektima – svemu onome što sačinjava grad kao urbanu jedinicu u vremenu i prostoru. Ove fotografije su napravili pioniri razvoja fotografskog zanata u našoj zemlji, ljudi koji su, iako u službi određene politike koju je Austro-Ugarska tada sprovodila u Bosni i Hercegovini, ipak svojim radom pokazali ono najbolje što se tada dalo prikazati na fotografiji. Neki od tih fotografa su František Franjo Topič, Anton Šedler, Anton Cimolo, da spomenemo samo najpoznatije, a također tu je dosta razglednica poznatih nakladničara toga vremena kao što su: Simon Kattan, Studnička, Halačević u Sarajevu, Pacher i Kisić u Mostaru, Ladislav Wolf u Banjaluci, Adolf Engel u Tuzli, Franjo Lipski u Travniku i mnogi drugi.“

Link za izložbu: http://www.arhivsa.ba/wordpress/?p=4209

Izložba: Gradovi Bosne i Hercegovine u Zbirci fotografija i razglednica Historijskog arhiva Sarajevo

Autor ideje, koncepta, postavke i organizacija: Almira Alibašić-Fideler, viši arhivist
Digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba

„Na ovoj izložbi predstavljen je veliki broj fotografija i razglednica koje Historijski arhiv Sarajevo čuva u svojoj Zbirci, a koje se odnose na bosansko-hercegovačke gradove. Glavna ideja je da se ove fotografije predstave javnosti i pokaže raznolikost naše Zbirke, istovremeno otkrivajući gradove u jednom specifičnom vremenskom periodu za njihov razvoj, kao i u periodu važnom za razvoj fotografije i razglednice – medija kao takvih, uz pomoć kojih saznajemo, plastično i vjerno, o izgledu naših gradova, njihovih važnih objekata, ulica, pojedinih dijelova, a onda dalje o njihovim ljudima, životima, svakodnevnici, gradnji, kulturnim, upravnim i vjerskim objektima – svemu onome što sačinjava grad kao urbanu jedinicu u vremenu i prostoru. Ove fotografije su napravili pioniri razvoja fotografskog zanata u našoj zemlji, ljudi koji su, iako u službi određene politike koju je Austro-Ugarska tada sprovodila u Bosni i Hercegovini, ipak svojim radom pokazali ono najbolje što se tada dalo prikazati na fotografiji, bilježeći bosansko-hercegovačke gradove i čaršije u procesu njihove emancipacije iz jedne vremenske epohe u drugu. To je epoha kada prostor Bosne i Hercegovine i njeni gradovi mijenjaju svoju fizionomiju i karakter, kao posljedica društvenih promjena, odnosno, prelaska ovih prostora iz jednog, više orijentalnog kulturno-civilizacijskog miljea u onaj srednjeevropski. Na fotografijama i razglednicama se vide panorame naših gradova, njihove glavne ulice, nekada i one manje, ali upečatljive, istaknuti gradski objekti i prizori koji nas vraćaju u prošlost koju ne smijemo zaboraviti.“

Cjelokupan tekst uvodnog panoa izložbe možete pročitati ovdje.

Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”

Jubilej Društva novinara BiH obilježen arhivskom izložbom

Jučer, 12. oktobra 2020. godine, u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u Sarajevu, otvorena je arhivska izložba „75 godina Društva novinara Bosne i Hercegovine“ koju je priredio mr.sc. Fuad Ohranović, viši arhivist. Izložba je nastala u saradnji Arhiva i Društva novinara BiH, a u povodu obilježavanja jubileja – 75. godišnjice postojanja i djelovanja Društva. DNBiH je pravni sljedbenik Udruženja novinara Bosne i Hercegovine osnovanog 11. oktobra 1945. godine, koje je Odlukom Skupštine Udruženja novinara BiH od 8. februara.1994. godine preimenovano u Savez novinara Bosne i Hercegovine, da bi 6. novembra 2004. godine na Osnivačkoj skupštini preimenovano u Društvo novinara Bosne i Hercegovine.

Na izložbi je predstavljeno deset panoa sa arhivskim materijalom koji govore o radu Društva u proteklih 75 godina, a organizirana je pod pokroviteljstvom zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH Denisa Zvizdića, te uz podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Izložbu je otvorio Denis Zvizdić, a prisutnim zvanicama, gostima i predstavnicima diplomatskog kora i medija obratili su se i Dževad Mahmutović, zamjenik ministra za raseljene osobe i izbjeglice BiH, Fuad Ohranović, autor izložbe i direktor JU Historijski arhiv Sarajevo, te Faruk Zupčević, predsjednik Društva novinara BiH. Gospodin Zupčević je u svom obraćanju istakao kako je ponosan što Društvo novinara BiH baštini dugu tradiciju promovirajući osnovne postulate profesije, a to su etičnost, moral, podrška profesiji i vrijednostima novinarstva.

Program otvaranja moderirao je generalni sekretar Društva Fedžad Forto, a izložbu će biti moguće pogledati narednih sedam dana u Parlamentarnoj skupštini BiH.