Ravnodušnost je najveći izazov

“Uvijek je izazov uhvatiti se ukoštac sa dokumentima, pronaći njihovu glavu i rep, upoznati se s njima i preko njih oživjeti prošlost, ljude, te naći neki zanimljiv podatak, to je kao da ulazite u neku vremensku mašinu”, priča Haris Zaimović

piše: Zdravko Čupović (Start BiH)

intervjuU Historijskom arhivu Sarajevo čuva se oko 11 kilometara (jedan dužinski metar je arhivska mjerna jedinica) arhivske građe koja tretira društveni, urbani, politički, privredni, prosvjetni, kulturni i upravni razvitak Sarajeva i BiH, ali i regije.

U njemu se nalazi kompletna arhivska građa Gradske uprave Sarajeva od 1878. do današnjih dana.

Arhivi kao baštinske i informacijske ustanove bave se evidentiranjem, prikupljanjem, čuvanjem, sređivanjem, obradom, popisivanjem, izradom baze podataka, korištenjem te prezentiranjem arhivske građe. Arhiv također izdaje saglasnost na Listu kategorija, odnosno šta se izdvaja iz registraturne u arhivsku građu, koliko godina se čuva određeni dokument, te šta se trajno odvaja i čuva.

PROŠLOST, SADAŠNJOST, BUDUĆNOST

U arhivsku građu spadaju svi pisani, štampani, fonografisani, fotografisani, crtani, elektronski i na druge načine zabilježeni podaci koji su nastali radom organa vlasti i uprave, sudstva, raznih institucija, organizacija, preduzeća, porodica i pojedinaca, koji su značajni za našu kulturu, istoriju i baštinu te za rad uprave kad su u pitanju pravno-imovinski odnosi, sudski postupci te postupci dokazivanja radnog staža, školovanja…

Sve u svemu arhivisti su zaista istinski čuvari pisane baštine jedne zemlje, jednog grada i društva uopće. Oni ne samo da čuvaju to pisano blago već ga pokušavaju aktualizirati i svojim radovima i izložbama isprovocirati današnje društvo da se kroz tu svjetlost prošlosti obasja i naša sadašnjost i budućnost – govori za Start BiH Haris Zaimović, direktor Historijskog arhiva Sarajevo.

Koliko se o arhivi vodi računa u svijetu, najbolje ilustruje podatak da je novi objekt Državnog arhiva u Francuskoj koštao nevjerovatnih 300 miliona eura, dok je, nakon urušavanja Kelnskog arhiva, potrošeno 60 miliona eura u spasavanje pisane baštine koja se nalazila u njemu.

Pored Gazi Husrev-begove biblioteke, u našem arhivu nalazi se, slobodno možemo reći, druga po kvaliteti i kvantiteti orijentalna zbirka u BiH. Također su tu značajne i druge zbirke poput fotografija i razglednica, plakata, karata i mapa, pečata te zbirka Varia – kaže Zaimović.

Za svoje emisije arhiv je često koristila urednica dokumentarnog programa TVSA Selma Tahirović, koristio ga je Valerijan Žujo koji je radio Leksikon Sarajeva, Biljana Srbljanović koja je koristeći dokumente iz Historijskog arhiva Sarajevo pisala dramu, zatim poznati novinar i publicista Tim Butcher koji na osnovu ove arhive piše priču o Gavrilu Principu

Zaimović ističe da istraživači koji dolaze u ovaj arhiv nisu samo historičari ili orijentalisti, već ima i ljudi koji se bave razvojem infrastrukture, arhitekturom, muzikom, teologijom, kulinarstvom, lingvistikom i drugim oblastima. Godišnje ih bude više od stotine iz cijelog svijeta.

Institucija, međutim, ima značaj i u svakodnevnom životu građana.

Privatna i pravna lica dnevno podnesu više desetina zahtjeva za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, te za dokazivanje radnog staža i školovanja. Tužilaštva, MUP-ovi, obavještajne agencije stalno šalju upitnike za pojedine informacije u sklopu svojih istraga i provjera podataka – kaže Zaimović.

NACIONALNI SPOMENICI BiH

No, o samoj vrijednosti ovih 11 kilometara arhiva, njemu je teško govoriti.

Da li možemo procjenjivati značaj i vrijednost pisane baštine? Da li ona ima cijenu? U suštini, koliko je nama stalo do nje, toliko ona vrijedi. Ono što želim reći jeste, koliko je nama stalo do nas samih, našeg društva, države, grada i naše prošlosti, toliko će nam biti važna naša budućnost i značaj arhiva – poručuje Zaimović.

U desetak arhiva u BiH radi oko osamdesetak djelatnika, uključujući arhiviste, arhivske tehničare i drugo osoblje, dok komparacije radi, u znatno manjoj Crnoj Gori u tamošnjim arhivima radi oko 180 ljudi.

Zaimović ipak sa zadovoljstvom ističe da su arhivski djelatnici jedini baštinski djelatnici u BiH koji imaju svoje krovno udruženje na državnom nivou u kojem su svi ukljuučeni.

Pored brojnih kongresa i savjetovanja, u BiH izlaze i stručni časopisi iz oblasti rada arhiva i arhivistike poput Glasnika Arhiva BiH i Arhivističkog udruženja BiH, Arhivska praksa, Glasnik arhivskih radnika RS i Građa Arhiva BiH.

Najveći arhivi su Arhiv Bosne i Hercegovine, Historijski arhiv Sarajevo, Arhiv Republike Srpske, te Arhiv Tuzlanskog kantona.

Najveću građu, količinski i u dužinskim metrima, čuvaju Arhiv BiH i Historijski arhiv Sarajevo.

Najznačajniji fondovi i zbirke u Sarajevu nalaze se u Historijskom arhivu Sarajevo. Više od 220 naših arhivskih fondova proglašeno je nacionalnim spomenikom BiH u kategoriji pokretno dobro. To je građa od općeg društvenog značaja za BiH, a ne samo za Sarajevo. U suštini sve je to dio svjetske baštine. Kad je u pitanju Historijski arhiv Sarajevo, spomenut ću samo neke arhivske fondove – Gradsko poglavarstvo grada Sarajeva, Vladin povjerenik za grad Sarajevo, Gradski narodni odbor Sarajeva, Skupština grada Sarajeva, Popis stanovništva 1910. i 1925. godine Sarajevo, Orijentalna zbirka, Zbirka karata, mapa i planova, Zbirka Varia, mnogi porodični i lični fondovi… U Arhivu BiH nalaze se također za našu zemlju hiljade značajnih arhivskih fondova koji su od neprocjenjivog značaja. Zašto? Pa upravo kroz njih BiH dokazuje svoju državnost, posebnost i svoj identitet. Ti arhivski fondovi su lična karta, rodni list i državljanstvo BiH i njenih gradova i građana – kaže Zaimović.

PET IZAZOVA ZA BH. ARHIVE

Arhivisti su uglavnom diplomirani stručnjaci iz oblasti historije, prava, te orijentalistike ili germanistike.

U Hrvatskoj, pak, postoji studij informacijskih nauka koji uključuje arhivistiku, bibliotekarstvo, muzeologiju, dokumentalistiku. Također su u regiji i Evropi zastupljeni konzervatori i restauratori, odnosno inžinjeri hemije i biologije.

Svi oni u BiH se suočavaju sa brojnim izazovima.

Sudbina Zemaljskog muzeja je crni oblak koji stalno održava stanje napetim i neizvjesnim. Kako je uopće moguće da se takvo što desi? Da li su ostale baštinske institucije na redu? U stvari, ta ravnodušnost jeste naš najveći izazov. Kakav je to odnos države prema baštinskim ustanovama? Pozitivan primjer u BiH jesu Mediacentar i rad Dragana Golubovića. Drugi izazov je izgradnja po međunarodnim standardima prvog namjenskog objekta za arhiv u BiH. Takav još ne postoji, niti se nazire izgradnja. Treći izazov je osavremenjivanje arhivskog poslovanja. To i državni zakoni moraju pratiti. Navest ću samo jedan primjer, a to je elektronsko poslovanje i e-arhiva. I država i arhivi moraju da se prilagođavaju toj formi rada. Četvrti izazov jeste da kroz programe, djecu, đake i studente vratimo u baštinske ustanove. Peti izazov je digitalizacija – nabraja Zaimović.

U međuvremenu, najveći izazovi su zaštita arhivske građe, njen smještaj te samo sređivanje i obrada arhivskih fondova i zbirki.

Za razliku od razvijenih društava, gdje arhivisti ne razbijaju glavu oko fizičke zaštite građe, osim ako se ne radi o nekim raritetima, niti razmišljaju od danas do sutra, već se mogu posvetiti dugoročnim projektima, bh. arhivisti nemaju taj luksuz.

Ipak, ovi entuzijasti uživaju i vole posao koji rade.

Uvijek je izazov uhvatiti se ukoštac s dokumentima, pronaći njihovu glavu i rep, upoznati se sa njima i preko njih oživjeti prošlost, ljude, te naći neki zanimljiv podatak. To je kao da ulazite u neku vremensku mašinu. Svakako da je svaki arhivist najsretniji kad vidi da se zahvaljujući njegovom urađenom poslu istraživači dobro snalaze i da im je olakšan rad i objektivna spoznaja. Kao i to kad pomognete čovjeku u rješavanju njegovih svakodnevnih problema kad su u pitanju imovinsko pravni odnosi i slično – kaže naš sagovornik.

OSNOVNI POJMOVI

Haris Zaimović kaže da se pojmovi iz ove materije često miješaju te da je važno definisati neke osnovne.

Arhiv – ima više značenja: arhiv kao arhivska ustanova, arhiv kao odjel pri nekoj instituciji.

Arhiva – podrazumijeva arhivsku građu koja se čuva pri nekoj firmi ili instituciji mada u BiH nažalost mnogi bacaju svoju pisanu građu.

Arhivist – djelatnik jedne arhivske ili druge baštinske institucije sa VSS, te položenim stručnim arhivističkim ispitom za VSS.

Arhivski tehničar – djelatnik sa SSS kojem su dodijeljeni stručni arhivski poslovi. Arhivski tehničari polažu stručni arhivistički ispit za SSS.

Arhivar – radno zanimanje koje neki uposlenik ima u nekom preduzeću, javnoj ustanovi, instituciji.

PUTOVANJE KROZ VRIJEME I PROSTOR

Rad na arhivskim dokumentima opisuje kao istinsko putovanje kroz vrijeme i prostor.

Hodate sarajevskim ulicama i institucijama iz nekih davnih vremena. Najedanput su oživljeni ljudi koji više decenija ili stotina godina nisu među nama, kao da sa njima razgovarate. Odnosno, kao da razgovarate sa gradom. Takav ja osjećaj imam, pošto radim na arhivskom fondu Gradsko poglavarstvo grada Sarajeva, A-U period. Nekako osjetite duh Sarajeva iz tog vremena. Sa jednakim oduševljenjem će vam pričati i kolege koje rade na drugim fondovima – opisuje naš sagovornik.

(Intervju objavljen u magazinu Start BiH, od 1. X 2013., br. 385, god. XVI)

Bookmark the permalink.

Comments are closed.