Historijski arhiv Sarajevo je u izložbenom prostoru Hanikaha u Sarajevu predstavio izložbu Rukopisi Kur’ana, jedan sasvim mali, ali za bosansko-hercegovačko kulturno naslijeđe značajan dio rukopisne ostavštine osmanskog perioda koje čuva u okviru Orijentalne zbirke.
Autori su Atif Mušinović i Sejdalija Gušić iz Historijskog arhiva Sarajevo i Haso Popara iz Gazi Husrev-begove biblioteke. Izložbu je, pored autora, predstavio i akademik prof.dr. Esad Duraković.
Za izložbu su izdvojeni značajniji rukopisi Kur’ana, džuz’ova kao i i uzorci arapske kaligrafije (mešqovi). Uzimajući u obzir vrijeme nastanka, kvalitet papira, vrstu pisma i način prepisa, upotrebljene ornamente i kaligrafsku vještinu, kvalitet uveza i koričenja, za neke od izloženih rukopisa Kur’ana sa sigurnošću možemo ustvrditi da predstavljaju remek djela arapske i islamske kaligrafije i ornamentike.
Najstariji izloženi rukopis Kur’ana, iako nema podataka o prepisivaču, mjestu ni godini prepisa, sudeći po papiru, pismu, mastilu i povezu potiče iz XIV ili XV stoljeća ( R-141). Najstariji datirani rukopis Kur’ana potiče iz 1513. godine ( R-144). Najbrojniji su primjerci iz XVIII i XIX stoljeća a najmlađi rukopis kojeg je prepisao Abdulah sin Mustafin Pljevljak je iz 1872. godine (R-592).
Izložba će biti otvorena od 12. – 26. novembra 2010. godine.
Istovremeno je javnosti ponovo, nakon maja 2008. godine, predstavljena izložba Pečati sa bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika koja je rađena u saradnji sa Državnim arhivom u Dubrovniku i čiji su autori dr Vesna Miović, Sejdalija Gušić i Atif Mušinović.