Author: admin

Promovisan treći tom “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“

  By Vijesti

U prostoru Bošnjačkog instituta – Fondacije Adil Zulfikarpašić u Sarajevu jučer je upriličena promocija trećeg toma “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“ u izdanju Historijskog arhiva Sarajevo.

Ideja o objavljivanju Kataloga nastala je kao plod dugogodišnje uspješne saradnje Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i Historijskog arhiva Sarajevo. Poznato je da ove dvije bosanskohercegovačke baštinske institucije spaja značajna veza manifestirana kroz prikupljanje, čuvanje, obradu te prezentiranje arhivske građe neprocjenjive vrijednosti koja pripada kulturno-civilizacijskom krugu Orijenta.

Imajući u vidu ovakvo što, kao i potrebu da se bosanskohercegovačkoj ali i svjetskoj kulturnoj i naučnoj javnosti prezentira značajno kulturno-historijsko blago o kojem skrbi Historijski arhiv Sarajevo, krenulo se u projekat sistematskog obrađivanja i katalogiziranja rukopisa Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo.

Foto: AA

O trećem tomu govorili su autor kataloga – arhivist u Gazi Husrev-begovoj biblioteci mr Hamza Lavić, te v.d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, recezent prof. dr Ahmed Zildžić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr Osman Lavić i prof. dr Lejla Kodrić-Zaimović.

Foto: HAS

Autor Kataloga mr Hamza Lavić je u izjavi za Agenciju Anadolija kazao kako je riječ o veoma dragocjenoj i značajnoj rukopisnoj zbirci koja se sastoji od ukupno 169 unikatnih rukopisnih kodeksa koji sadrže 276 djela različite jezičke i tematske strukture.

“Riječ je o rukopisnoj zbirci koja pripada ulemanskoj porodici Okić, hafizu Mehmedu Teufiku Okiću i jednom od najpoznatijih bosanskohercegovačih intelektualaca 20. stoljeća, posebno kada je riječ o islamskim naukama, Muhameda Tajiba Okića. Najstariji rukopis koji je tretiran u ovom Katalogu potiče iz 15. stoljeća, a riječ je o djelu iz oblasti sufizma. Značajan broj djela pripada našim bosanskohercegovačkim autorima, koji su pisali od 16. stoljeća naovamo. Tu je i šest djela Hasana Kafije Pruščaka, te Muhameda Hevaija Uskufija. Riječ je o izuzetno raritetnim djelima za koje se nadam da će poslužiti kao podsticaj i izvor istraživačima naše kulturne baštine”, rekao je Lavić, navodeći da je na Katalogu radio godinu i po dana.

Foto: HAS

V.d. direktora JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac je napomenula kako ova ustanova čuva više od 1.000 rukopisa na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku.

“Na ovaj način smo zaštitili dokumente koji se nalaze u okviru Orijentalne zbirke Historijskog arihva Sarajevo, fizički smo ih zaštitili digitalizacijom”, istakla je.

Foto: AA

Prvi svezak Kataloga iz ove serije priredio je Mustafa Jahić i objavljen je 2010. godine, a u njemu je obrađen 301 rukopis. Drugi svezak Kataloga obradio je Haso Popara i objavljen je 2011. godine, sa 486 rukopisa. Izdavanje četvrtog toma Kataloga, posljednjeg u seriji, planirano je u narednoj godini kada se obilježava i 75 godina Arhiva.

Mehmed Teufik Okić bio je imam, muderris (profesor), član Ulema-medžlisa (Rijaset), zamjenik reisu-l-uleme 23 godine, dvije godine naibu-reis, odnosno vršilac dužnosti reisul-uleme (nakon ostavke Sulejmana ef. Šarca).

(JU HAS / AA)

Izložba “Opštinski izbori u Sarajevu 1928. godine” otvorena u ‘SKPD Prosvjeti’

  By Vijesti

Izložbu “Opštinski izbori u Sarajevu 1928. godine” otvorili su danas u prostorijama SKPD “Prosvjeta” ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Samir Avdić, v.d. direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac i autorica izložbe Aleksandra Pijuk Pejčić.


Postavka ima za cilj upoznavanje javnosti sa prvim demokratskim opštinskim izborima u Sarajevu i predstavljanje bogatstva primarnih istorijskih izvora Historijskog arhiva Sarajevo i Arhiva Bosne i Hercegovine koji su nezaobilazni u proučavanju političke istorije Sarajeva i Bosne i Hercegovine.


Vršiteljica dužnosti direktorice Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac kazala je da se izložbom daje doprinos obilježavanju Dana arhiva BiH, kao i arhivske službe koja se institicionirala prije tačno 75 godina, kada su doneseni i prvi zakoni s ciljem da regulišu arhivsku djelatnost.


Ujedno se izložba “Opštinski izbori u Sarajevu 1928. godine” realizuje i u sklopu obilježavanja 120 godina rada SPKD “Prosvjeta”.

Iz više od 11 kilometara arhivske građe pohranjene u depou Historijskog arhiva Sarajevo izložili smo mali dio historijskih činjenica koji govori o načinu glasanja u to vrijeme. Tada je bilo više od 80 posto nepismene populacije, koja je tadašnjim izborom općinskih vijećnika težila ka boljim uvjetima života – kazala je Džigal-Berkovac.

Ona je navela da su prvi demokratski izbori trebali biti održani neposredno nakon Prvog svjetskog rata kada je došlo do raspada Austrougarske uprave na tlu Bosne i Hercegovine, ali su zbog državne politike prolongirani do 1928. godine


Autorica izložbe viša arhivistica Aleksandra Pijuk-Pejčić kazala je da se odlučila na ovu izložbu jer se radi o temi koja je neistražena i o kojoj ne postoje nikakvi naučni radovi.

Izložba prati vrijeme od raspisivanja izbora do izbornih rezulata. Tada je bilo u Sarajevu ukupno 13 prijavljenih listi. To, kako pojašnjava autorica, nisu samo stranke, nego i disidenti (oni koji se unutar stranaka nisu slagali pa su pravili svoje liste), kao i određene grupe.


Izložba svjedoči o tome šta se dešavalo tokom izbora, o radu biračkih odbora, različitim nepravilnostima koje su se dešavale na sam dan izbora. Od toga da su na biračkim listama bile osobe koje su već odavno umrle do pokušaja da jedna osoba glasa dva ili više puta – navela je ona.

Aleksandra Pijuk-Pejčić istakla je da se tad glasalo kuglicama koje su ubacivane u kutije, te da je glasao samo muški dio stanovništva, jer su žene pravo glasa dobile tek nakon Drugog svjetskog rata.

(FENA/HAS; Foto: HAS)

Potpisan sporazum o saradnji sa Institutom za Historiju UNSA

  By Vijesti

Danas, 9. XII 2022. godine je u JU Historijski arhiv Sarajevo potpisan Sporazum o saradnji između našeg arhiva i Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu u oblasti naučno-stručnih i arhivskih istraživanja, akademske saradnje i izdavaštva.


Za obje institucije ovo je prvi korak u aktivnom partnerstvu i nastojat će sprovoditi programe od obostrane koristi. Razvoj i implementacija konkretnih aktivnosti bit će predmetom formalnih pisanih sporazuma o kojima se pregovara odvojeno, a koji će se baviti finansijskim aranžmanima, povjerljivošću, vlasništvom i korištenjem intelektualne svojine, objavljivanjem publikacija ili drugog rada i drugim relevantnim pitanjima.

Sporazum su potpisali direktor Instiruta dr Sedad Bešlija i v.d. direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac.

Studenti historije posjetili Arhiv

  By Vijesti

Studenti druge godine studija historije sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, predvođeni svojim profesorima prof.dr. Amirom Duranovićem i mr. Melisom Forić Plasto posjetili su Arhiv 10. novembra. Studente i njihove profesore dočekala je i pozdravila v.d. direktora Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac. Posjeta Arhivu organizirana je u okviru njihovih nastavnih predmeta u kojima se bave izučavanjem pomoćnih historijskih nauka, arhivistike, arhivskih institucija i praktičnog osposobljavanja za samostalan rad. Prezentaciju Arhiva, arhivske djelatnosti, arhivske građe i praktičnog rada u Arhivu održali su viši arhivisti Almira Alibašić-Fideler, Haris Zaimović, te Elma Dervišbegović. Uz upoznavanje sa ovom kulturnom i baštinskom ustanovom, studenti su imali priliku da izvrše uvid u način obrade građe u Arhivu, način istraživanja i dolaska do potrebnih informacija, različite arhivske jedinice i njihove formate, te sve ono što je bitno u radu jedne arhivske institucije. Uz njihova pitanja i pojašnjenja od strane profesora i arhivskih stručnjaka, studenti su zaokružili svoju posjetu, te ponijeli sa sobom nova saznanja koja će im biti od koristi u daljem obrazovanju i stručnom profiliranju.

Učenici Gimnazije „Obala“ posjetili Arhiv

  By Vijesti

Učenici III razreda Gimnazije“Obala“ iz Sarajeva, predvođeni svojom profesoricom Melihom Bosankić posjetili su danas Historijski arhiv Sarajevo. Njih je pozdravila i zaželjela im srdačnu dobrodošlicu v.d. direktora Ismeta Džigal-Berkovac. Ovom prilikom gimnazijalci su poslušali  prigodno predavanje o Historijskom arhivu Sarajevo, njegovom radu i značaju, te o arhivskoj građi koju čuva. Predstavljeni su im i određeni primjerci arhivske građe iz različitih vremenskih perioda, prateći tok predavanja. Učenici su imali dosta interesantnih pitanja na koja su se predavači potrudili što bolje odgovoriti. Ispred Historijskog Arhiva Sarajevo prezentaciju su održali  viši arhivisti Almira Alibašić-Fideler, Haris Zaimović, te Elma Dervišbegović.

Dogovor o digitalizaciji arhivske građe BZK “Preporod”

  By Vijesti

Danas je u prostorijama BZK “Preporod” u Sarajevu potpisan Ugovor o digitalizaciji i primopredaji digitalnih kopija arhivske građe između BZK “Preporod” i JU Historijski arhiv Sarajevo. Arhivska građa Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, odnosno njenih pravnih prethodnica društava “Gajret” i “Narodna uzdanica”, nakon zabrane rada 1949. godine, pohranjena je u najvećem dijelu u Historijskom arhivu Sarajevo, te Arhivu Bosne i Hercegovine i ostalim arhivima u Bosni i Hercegovini i predstavlja arhivsko blago Bosne i Hercegovine.

Potpisivanjem Ugovora o digitalizaciji i primopredaji digitalnih kopija arhivske građe bit će omogućena digitalizacija građe, što će pomoći njenom očuvanju, ali i lakšem i cjelovitijem korištenju.

Ugovor su potpisali predsjednik BZK “Preporod” Sanjin Kodrić i v.d. direktora Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac, a predmet digitalizacije će biti 189 arhivskih kutija građe i 42 knjige iz perioda 1903.-1949. godine.

Arhiv dobio v.d. direktoricu

  By Vijesti

Vlada Kantona Sarajevo dala je saglasnost v.d. Upravnom odboru Javne ustanove Historijski arhiv Sarajevo na imenovanje Ismete Džigal-Berkovac za v.d. direktora  JU Historijski arhiv Sarajevo, do imenovanja direktora, svojom odlukom od 07. septembra 2022. godine.

Ismeta Džigal-Berkovac prva je v.d. direktorica Arhiva u njegovoj 74. godišnjoj historiji. Ismeta Džigal-Berkovac, prof. sociologije, viša arhivistica, dugogodišnja je uposlenica Historijskog arhiva Sarajevo, a na ovu funkciju dolazi iz Odsjeka za sređivanje i obradu arhivske građe gdje radi na stručnim poslovima obrade i sređivanja arhivskih fondova i zbirki.

Danas je izvršena primopredaja dužnosti između prethodnog direktora Harisa Zaimovića i nove v.d. direktorice prilikom koje je Zaimović poželio kolegici Džigal-Berkovac mnogo uspjeha na preuzetoj dužnosti.

Povodom Međunarodnog dana arhiva u Arhivu Federacije BiH održan sastanak

  By Vijesti

U četvrtak, 9. juna 2022. godine, povodom Međunarodnog dana arhiva, direktor JU Historijski arhiv Sarajevo (matičnog arhiva za Kanton Sarajevo), g. Haris Zaimović, prisustvovao je radno-konsultativnom sastanku u prostorijama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Sastanak je iniciran od strane Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine, a istom je prisustvovao i premijer Federacije BiH Fadil Novalić. Ostali učesnici su bili predstavnici arhivskih institucija iz Federacije, te Brčko Distrikta.

Tema je bila “Razvoj arhivske djelatnosti u FBiH”. U tom smislu razgovarano je o umrežavanju kantonalnih arhiva i formiranju jednog arhivskog tijela na nivou FBiH, digitalizacija arhivske građe sa akcentom na mogućnost korištenja zajedničkog softvera koji je Arhiv Federacije obezbijedio,usaglašavanje i unificiranje zakonske i podzakonske regulative.

Izložba: Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju

  By Izložbe, Vijesti

Autor izložbe, dizajn panoa, digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist

Od svoga postanka do danas, Sarajevo je prošlo mnoga iskušenja. Od prirodnih nepogoda, poplava i požara, do bestijalnih uništenja koja su se ponavljala nekoliko puta tokom njegove bogate historije.

Obitavanje i bogat kulturni razvitak neolitskih ljudi u Butmiru na svojevrstan način označilo je početak naseljavanja sarajevskog kraja, kroz stoljeća u različitim formama i na različitim lokacijama, ali uvijek u dolini rijeke Miljacke ili drugih pritoka rijeke Bosne koje se spajaju na sredini Sarajevskog polja.

Migracije naroda u prethistorijsko vrijeme donijele su snažne promjene koje su se odrazile i na naš kraj: miroljubive Butmirce smijenili su narodi koji su poznavali obradu metala, a ilirska plemena koja su se iz tih naroda formirala, smijenili su Rimljani.

Ni rimske naseobine nisu preživjele veliku seobu naroda u ranom srednjem vijeku. Rimskog načina života je nestalo, a stanovnici sarajevskog kraja kao da su započinjali izgradnju kulture od nule. Trebat će gotovo 600 godina, da na područje današnjeg Sarajeva ponovo stigne evropska kultura, kroz uticaj Franaka, Mletaka i Sarajevu historijski bliskog grada Dubrovnika.

Žive trgovačke veze sarajevskog kraja sa Dubrovnikom u kasnom srednjem vijeku omogućile su pomen ovih krajeva u pisanim izvorima. Iako se historiografija ne slaže uvijek u pogledima na postanak i razvoj grada Sarajeva, ipak je njegov zametak bilo ono srednjovjekovno naselje na njegovom mjestu, koje je imalo privrednu i administrativnu ulogu.

Ipak, stvaranje pravog grada na prostoru srednjovjekovne varoši i brojnih sela, pripada Osmanlijama, osvajačima iz XV. stoljeća, koji su, zauzevši ove krajeve već oko 1439. godine, na prostoru današnjeg Sarajeva odlučili smjestiti upravno središte svog vojnog krajišta, i kasnije, vilajeta.

Bosanski krajišnik, a kasnije i sandžakbeg, Isa-beg Ishaković, bio je taj koji je udario temelje današnjeg Sarajeva svojim vizionarskim pogledom na upravljanje i bezgraničnom darežljivošću i brigom za slabije, što je i vidljivo iz njegove vakufname, sastavljene 1462. godine, u kojoj detaljno navodi mjesta koja uvakufljava i načine kako će se vakuf voditi i održavati.

Gradnjom mosta, saraja, džamije, zavije, hamama, karavansaraja i vodovoda, Isa-beg je podigao status srednjevjekovne Vrhbosne na rang kasabe, a ubrzo zatim grad Sarajevo postaje gradom u punom smislu riječi prelaskom u rang šehera.

Još jedna velika historijska ličnost ostavila je pregršt svojih zadužbina u Sarajevu: bio je to gazi Husrev-beg, koji, osim što gradi sakralne objekte i dopušta drugim konfesijama da to isto čine, ulaže ogromnu energiju u prosvjećivanje osnivanjem medrese, ali i u podizanje kvaliteta života stanovnika Sarajeva kroz brojne infrstrukturne i dobrotvorne projekte.

Brojni izazovi opadanja moći Sarajeva, poput paljevine Eugena Savojskog iz 1697. godine i požara iz 1879., nisu zaustavili razvoj grada. Razvitku je posebno pogodovala činjenica da 1878. godine Sarajevo postaje dijelom Austro-Ugarske, čija uprava Sarajevo transformira u moderan, evropski grad i političko sjedište bosanskohercegovačkih zemalja.

Iako je u veoma kratkom periodu nakon odlaska Austro-Ugarske, Sarajevo proživjelo velika materijalna i duhovna iskušenja, kako kroz tavorenje i stagnaciju u razvitku tokom perioda Kraljevine Jugoslavije, fašističku okupaciju i užase Drugog svjetskog rata, nove snage i sami njegovi stanovnici će u poslijeratnom periodu ponovono od Sarajeva načiniti glavni grad Republike, polumilionsku metropolu dostojnu života i stvaranja modernog, radnog i mislećeg čovjeka.

Najnovija dešavanja, u posljednjih dvadeset godina pokazatelj su izdržljivosti i stamenosti grada Sarajeva. Ni pod stegom četvorogodišnje opsade, ni pod traumom od stravičnih zločina i bezočnog iživljavanja nad građanima, grad nije prestao živjeti, pružajući otpor svakom zlu, baš kao i u 500 i više godina svog postojanja.

Šta više možemo poželiti svome gradu, osim da ga njegovi stanovnici u miru i prosperitetu načine boljim nego što je ikad bio, u ostavštinu dolazećim generacijama i stoljećima.

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba

Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”

[Show slideshow]