Author: admin

Najavljujemo novu arhivsku izložbu!

“Učiteljska škola u Sarajevu kroz arhivsku građu Historijskog arhiva Sarajevo” autorice, više arhivistice Aleksandre Pijuk-Pejčić biće otvorena 2. oktobra 2024. godine u 13.30h u Olimpijskom muzeju Sarajevo – Gradski muzeji Sarajevo, na adresi Petrakijina 7, u Sarajevu.

Izložba se priređuje povodom Svjetskog dana učitelja koji se obilježava 5. oktobra svake godine, a koji je proglasio UNESCO godine 1994. u spomen na isti datum 1966. godine kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja.

To je prilika da se skrene pažnja na ogroman značaj koji rad učitelja i nastavnika ima na razvoj društva u cjelini.

Zahvaljujemo se Gradski muzeji Sarajevo – Olimpijski muzej Sarajevo na saradnji u organizaciji izložbe.

Najavljujemo gostovanje izložbe “Bošnjačka zajednica kulture ‘Preporod’: 120 godina za sreću doma i naroda” autora Harisa Zaimovića, arhivskog savjetnika, u Travniku. Izložba će biti predstavljena u okviru programa Susreti BZK “Preporod” koji se održava u Travniku 28. 9. 2024. godine. Program se odnosi na središnju godišnju sjednicu Skupštine i niz kulturnih događaja, a tom prilikom položit će se kamen-temeljac za Dom kulture BZK “Preporod” u Travniku te započeti i neki drugi veliki projekti, ujedno obilježavajući godišnjicu Prvog bošnjačkog sabora i obnove narodnog imena “Bošnjak”.

Historijski arhiv Sarajevo u svome fundusu čuva arhivske fondove Muslimansko kulturno društvo “Narodna uzdanica” – Sarajevo (sign. HAS, NU-14), Kulturno društvo muslimana “Preporod” – Sarajevo (sign. HAS, P-10) i Muslimansko dobrotvorno društvo “Gajret” (sign. HAS, G-4) čiji materijali su korišteni u pripremi izložbe. Na izložbi je, kroz arhivsku građu, prezentirano djelovanje “Preporoda” od osnivanja, kroz djelovanje društava “Gajret” i “Narodna uzdanica” kao pravnih prethodnika i preteča današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.

U petak, 20. septembra 2024. godine u Muzeju Sarajeva, Brusa bezistan, otvorena je ekskluzivna izložba „Istočno od Zapada, zapadno od Istoka: Rukopisna ostavština dr. Safvet-bega Bašagića“ (UNESCO-va svjetska dokumentarna baština „Pamćenje svijeta“) nastala u saradnji Ambasade Slovačke Republike u Bosni i Hercegovini i Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ u saradnji sa Univerztetskom bibliotekom u Bratislavi i Muzejom Sarajeva.

Čast nam je i zadovoljstvo da je i Historijski arhiv Sarajevo partner izložbe, jer smo, po pozivu BZK „Preporod“, ustupili desetak eksponata za izložbu iz arhivskog ličnog fonda Bašagić dr. Safvet-beg – Sarajevo (sign. HAS, O-BS-279) koji su izloženi uz eksponate iz ostavštine Safvet-bega Bašagića koja se čuva u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi.

“Zbirka dr. Safvet-bega Bašagića u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi oformljena je 1924. godine, kad ju je Biblioteka otkupila od Bašagića. Iako potječe iz nekad vrlo bogate plemićke porodice Redžepašića Bašagića s očeve te porodice Čengića s majčine strane (pradjed mu je bio znameniti Smail-aga Čengić), Bašagić je pozne godine dočekao u finansijskoj oskudici i drugim životnim neprilikama, posebno nakon što je obolio te, naročito, nakon što je statusno, karijerno i društveno degradiran nakon uspostave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine. U takvim okolnostima, bio je prinuđen prodati svoju porodičnu biblioteku, koju je izvorno naslijedio od oca Ibrahim-bega Bašagića, također uglednika svog vremena i pisca na orijentalno-islamskim jezicima, a koju je cijeli život kontinuirano obogaćivao, posebno s obzirom na svoja naučna i stručna znanja u oblasti orijentalno-islamskih jezika, književnosti i kulture. 

Izložba se organizira u povodu 100. godišnjice osnivanja Bašagićeve zbirke u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi i 90. godišnjice smrti dr. Safvet-bega Bašagića teDana slovačke kulture u Bosni i Hercegovini. Riječ je o unikatnoj izložbi Bašagićeve rukopisne ostavštine, koja je 1924. godine pohranjena u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi, a koju je 1997. godine UNESCO upisao na listu svjetske dokumentarne baštine „Pamćenje svijeta“ („Memory of the World“). U ovom obliku izložba se prvi put predstavlja javnosti u Bosni i Hercegovini.”

Izložbu je otvorio premijer Federacije Bosne i Hercegovine g. Nermin Nikšić, kao visoko pokrovitelj izložbe i ambasador Slovačke Republike u Bosni i Hercegovini NJ. E. Roman Hlobeň, a o Bašagićevoj zbirci u slovačkoj biblioteci govorila je Silvia Stasselová, generalna direktorica Univerzitetske biblioteke u Bratislavi, kao i prof.dr. Kerima Filan, redovna profesorica turkologije na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Prisutnima su se obratili i premijer Kantona Sarajevo g. Nihad Uk, kao i ministar kulture i sporta g. Kenan Magoda. Prof.dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“ kroz svoja obraćanja, također je govorio o djelu i značaju dr. Safvet-bega Bašagića, a na kraju ceremonije otvaranja g. Kodriću je NJ.E. ambasador Hlobeň, kao priznanje za sav trud oko ostvarivanja saradnje, realizacije izložbe i njene pripreme, uručio i specijalni medalju za međunarodnu saradnju „Together we build bridges“.

“Inače, ovom izložbom Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ odaje počast dr. Safvet-begu Bašagiću – jednom od svojih osnivača i svom prvom predsjedniku te bardu bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti i kulture i društvenom prvaku, istovremeno najavljujući obilježavanje 155. godišnjice Bašagićeva rođenja tokom 2025. godine, s nizom aktivnosti, uključujući izradu biste dr. Safvet-bega Bašagića, organiziranje međunarodnog naučnog simpozija i prigodne dokumentarne izložbe o Bašagićevu književnom, kulturnom, naučno-stručnom i društvenom djelu te uspostavu online digitalnog repozitorija Bašagić u saradnji s partnerskim institucijama.”

Izložba će biti dostupna javnosti do 10. oktobra 2024. godine u Muzeju Sarajeva – Brusa bezistan (Abadžiluk 10), radnim danom od 9.00 do 17.00h i subotom od 10.00 do 15.00h.

U tekstu korišteni dijelovi teksta iz najave izložbe na stranici BZK “Preporod”.

Foto: Muzej Sarajeva

[Show slideshow]

Učenici III-5 odjeljenja Gimnazije „Obala“ u Sarajevu, predvođeni svojim profesoricama Melihom Bosankić i Sevdom Džanković posjetili su Arhiv 19. septembra 2024. godine. Studente je pozdravila direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac i poželjela im dobrodošlicu u ovu ustanovu.

U nastavku, učenicima je prigodno predavanje o Arhivu, arhivskoj građi i načinu njenog korištenja održala viša arhivistica Almira Alibašić-Fideler. Učenicima je predstavljena arhivska građa kao primarni historijski izvor, koji se čuva u Arhivu, i dostupan je u različitim formama i iz različitih historijskih perioda, što im je kroz praktične primjere i pokazano. Najstariju građu u Arhivu, onu iz osmanskog perioda, na orijentalnim jezicima predstavila je viša arhivistica Elma Dervišbegović, također koristeći određene primjerke iz arhivskih fondova i zbirki.  Učenici su aktivno sudjelovali i postavljali pitanja tokom predavanja. Bila je to još jedna prilika da se mladim ljudima približi naša pisana kulturna baština.

U periodu od 19. do 21. juna održan je Četvrti kongres arhivskih radnika Bosne i Hercegovine na Vlašicu, Travnik. Organizatori Kongresa su bili Arhivističko udruženje Bosne i Hercegovine, suorganizatori Arhivističko udruženje u Federaciji Bosne i Hercegovine i Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske, dok je domaćin Kongresa bio Kantonalni arhiv Travnik, koji je tom prilikom ujedno obilježio 70 godina rada. Kongres je bio sa međunarodnim učešćem, a prisustvovalo je oko stotinu učesnika. Teme Kongresa su bile “Arhivska građa/gradivo vjerskih zajednica” i “Savremeni pristupi u sređivanju i obradi arhivske građe/gradiva (sa posebnim akcentom na standarde i digitalne platforme)”. Kongresu su prisustvovali i predstavnici JU Historijski arhiv Sarajevo. Bila je to prilika za razmjenu novih stručnih iskustava, kroz prezentacije izlagača i diskusije, uz ugodno druženje u lijepom ambijentu planine Vlašić.

Foto: HAS

[Show slideshow]

U utorak, 11. juna naša izložba “12 dana kada smo bili centar svijeta – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu” autora Armina Džunuzovića i Admira Nezirovića, svečano je predstavljena u Državnom arhivu za Međimurje u Hrvatskoj, uz izložbu domaćina “Kako smo gradili ZOI ’84 – GK Međimurje”. Naša izložba koju smo priredili ove godine uz 40. godišnjicu obilježavanja čuvenih Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu iz 1984. godine bila je povod da naše kolege iz Međimurja prirede izložbu o tome kako je GK Međimurje gradilo infrastrukturu olimpijskog Sarajeva o čemu čuvaju bogatu arhivsku građu u svom Arhivu. Obje izložbe predstavljene su u okviru obilježavanja Međunarodne sedmice arhiva, organizirane od strane Međunarodnog arhivskog vijeće (ICA-e), a u sklopu koje se obilježava Međunarodni dan arhiva – 9. juni.

Na otvorenju su se obratili ravnatelj Državnog arhiva za Međimurje Jurica Cesar, direktorica JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, arhivski savjetnik Haris Zaimović, autor uzložbe iz Državnog arhiva za Međimurje, arhivist Igor Mekota, te nekadašnji zamjenik direktora Građevnog kombinata Međimurje iz Čakovca Josip Haman.

Prenosimo kako su kolege iz Međimurja predstavili ovaj događaj: “U svečanom ozračju otvorena je izložba pod nazivom “Kako smo gradili ZOI ’84 – GK Međimurje” te prateća izložba “12 dana kada smo bili centar svijeta – 40 godina od XIV. ZOI u Sarajevu“. Događaj je održan u prostorijama Državnog arhiva za Međimurje, a nazočili su brojni uzvanici i građani zainteresirani za povijest jedne od najznačajnijih sportskih manifestacija u bivšoj Jugoslaviji.

Izložbu je službeno otvorio ravnatelj Državnog arhiva za Međimurje, Jurica Cesar, koji je u svom govoru istaknuo važnost očuvanja baštine i sjećanja na velike projekte poput izgradnje objekata za Zimsku olimpijadu 1984. godine u Sarajevu. Naglasio je da je ova izložba od iznimnog značaja za Međimurje, jer prikazuje doprinos lokalnih građevinara svjetskom sportskom događaju.

Nakon ravnatelja Cesara, prisutnima se obratila direktorica Historijskog arhiva Sarajevo, Ismeta Džigal-Berkovac. U svom govoru istaknula je zajedničke napore i suradnju između Sarajeva i Čakovca tijekom priprema za ZOI ’84 te važnost arhivske građe u očuvanju tih sjećanja. Pohvalila je inicijativu za organizaciju ove izložbe, koja simbolizira zajedništvo i prijateljstvo dvaju gradova.

Arhivski savjetnik Historijskog arhiva Sarajevo, Haris Zaimović, podsjetio je prisutne na izazove s kojima su se suočavali graditelji i organizatori Olimpijade te na inovacije i trud uložen u realizaciju projekta. Naglasio je da je ZOI ’84 bio događaj koji je promijenio Sarajevo i ostavio trajni pečat na grad.

Autor izložbe, arhivist iz Državnog arhiva za Međimurje Igor Mekota, detaljno je predstavio postav izložbe. Kroz niz fotografija, dokumenata i osobnih priča radnika prikazao je kako je izgledala izgradnja ključnih objekata za Olimpijadu, među kojima su hoteli, sportske dvorane i drugi infrastrukturni projekti.

Na kraju, Josip Haman, nekadašnji zamjenik direktora Građevnog kombinata Međimurje iz Čakovca, podijelio je svoja sjećanja i anegdote iz vremena priprema i izgradnje objekata za ZOI. Njegovo izlaganje dočaralo je atmosferu tog razdoblja, ističući ponos i predanost svih uključenih u ovaj grandiozni projekt. Među brojnim prisutnima bilo je i mnogo nekadašnjih djelatnika GK Međimurja, koji su se prisjetili tih vremena i doprinosili dodatnim pričama i uspomenama na slavne dane izgradnje ZOI ’84. Izložba “Kako smo gradili ZOI ’84 – GK Međimurje” te “12 dana kada smo bili centar svijeta – 40 godina od XIV. ZOI u Sarajevu” bit će otvorena za posjetitelje do 30. listopada 2024. godine, pružajući jedinstven uvid u povijest i značaj jednog od najvećih sportskih događaja na ovim prostorima. Posjetitelji će imati priliku vidjeti bogatu arhivsku građu, fotografije, nacrte i osobne priče koje oživljavaju uspomene na nezaboravne dane kada je Sarajevo bilo centar svijeta.” (izvor: https://dram.hr/kako-smo-gradili-zoi84-gk-medimurje-12-dana-kada-smo-bili-centar-svijeta/?fbclid=IwZXh0bgNhZW0CMTEAAR22tZdMAtijUioO1wbuP7RpToqvupAlEmXU_clN5TzdwhizgIB36Pcbmac_aem_AaQ0ffG-AO5dAKkDVEOhIRgNHuxuLw4Z0eNYgOJksiuNp5tCojWCxKjNtUmp-xseyB-pLiOQmem3LSBDv7YOFt_G

JU Historijski arhiv Sarajevo srdačno se zahvaljuje na pozivu za ovo gostovanje i zajdničko predstavljanje bogatstva naših arhivskih fondova koji svjedoče o zajedničkoj prošlosti!

Foto: Državni arhiv za Međimurje

[Show slideshow]

Naše aktivnosti za Međunarodnu sedmicu arhiva se nastavljaju, te nam je zadovoljstvo najaviti gostovanje naše izložbe “12 dana kada smo bili centar svijeta – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu” u Štrigovi, Hrvatska, na poziv dragih kolega iz Državnog arhiva za Međimurje.

Zajedno sa našom izložbom, koja je kolegama poslužila kao inspiracija da organizuju i svoju izložbu, Državni arhiv za Međimurje predstavlja vlastitu izložbu “Kako smo gradili ZOI 84. – Građevni kombinat ‘Međimurje’ “.

Iz opisa izložbe: “Nakon dobivanja domaćinstva 1978. godine, Sarajevo se počelo užurbano pripremati za Igre modernizacijom i izgradnjom komunalne infrastrukture, pretvarajući se u veliko olimpijsko gradilište. Građevni kombinat „Međimurje“ u zadatak je dobio izgradnju sportskih i smještajnih objekata za nadolazeće Igre na najizazovnijim lokacijama, opravdavajući međunarodni ugled stečen po izvrsno odrađenim građevinskim projektima na području bivše države i inozemstva. Od strane međimurskih radnika izgrađena je trećina svih objekata visokogradnje. Izgrađeno je ili adaptirano 12 objekata na sveukupnoj površini od 45 000 četvornih metara. Uzimajući u obzir odabrane lokacije za novogradnju hotelskih kompleksa i pratećih objekata, svi su radovi privedeni kraju prije ugovorenih rokova sklopljenih s investitorima i time je opravdana reputacija građevinskog poduzeća koje obavlja projekte brzo i kvalitetno. U sveukupnom procesu izgradnje na planinama u široj okolici Sarajeva radilo je oko 1200 radnika. Sveukupna vrijednost svih ugovorenih radova premašila je svotu od tadašnjih 1,6 milijardi jugoslavenskih dinara.

U znak zahvale za svoj doprinos u organizaciji XIV. zimskih olimpijskih igara, predsjednik Organizacijskog komiteta ZOI-a, Branko Mikulić, posjetio je sjedište Građevnog kombinata u Čakovcu 5. svibnja 1984. godine te uručio glavnom direktoru Dragutinu Kosu Veliku spomen-plaketu „Sarajevo ’84.“ za sveukupni doprinos Olimpijadi.

Stekavši preporuke od strane političkih i vojnih čelnika grada Sarajeva, u sljedećih nekoliko godina Građevni Kombinat „Međimurje“ ugovarao je građevinsko-komunalne poslove na području Sarajeva i SR Bosne i Hercegovine.

Sačuvani dokumenti i arhivsko gradivo iz fonda Građevnog kombinata „Međimurje“ (HR-DAM-205.) daju nam uvid u proces izgradnje olimpijskog Sarajeva od strane cjelokupne radne zajednice Kombinata, uz sve prepreke na koje su nailazili i konačnu uspješnu realizaciju projekta.”

Otvorenje obje izložbe je sutra, 11. juna u 18.00h, u Državnom arhivu za Međimurje!

Zahvaljujemo se Državnom arhivu Međimurje na ovom pozivu za gostovanje i zajedničko predstavljanje arhivskog, kulturnog naslijeđa!

JU Historijski arhiv Sarajevo obilježava Međunarodnu sedmicu arhiva (3. – 9. juni) koja se svake godine održava uz obilježavanje 9. juna kao Međunarodnog dana arhiva. Brojne arhivske institucije u svijetu svojim programima daju doprinos ovom svjetskom događaju, a moto ove godine je CyberArchives. Međunarodnu sedmicu arhiva obilježavamo gostovanjem naše ranije izložbe posvećene XIV Zimskim olimpijskim igrama u Sloveniji i Hrvatskoj, a u Sarajevu je 6. juna predstavljena nova izložbu Dani bezvlašća u Sarajevu nakon atentata 1914. godine, autorice mr.sci. Aleksandre Pijuk-Pejčić, u prostoru Muzeja Sarajevo 1878-1918.

Ovom novom izložbom Historijski arhiv Sarajevo još jednom aktuelizira događaj koji je obilježio stogodišnju historiju grada, ali ne samo Sarajeva, događaj koji je odjeknuo u svijetu – u pitanju je naravno sarajevski atentat kao uvod u Prvi svjetski rat. Ovaj put, autorica izložbe, viša arhivistica Aleksandra Pijuk-Pejčić donosi uvid, putem arhivske građe, u dane nemira i demonstracija u Sarajevu koji su uslijedili neposredno nakon nemilog događaja.

“Izložba ‘Dani bezvlašća u Sarajevu nakon atentata 1914. godine’ prati dešavanja u gradu od Atentata do proglašenja Prijekog suda za područje gradske opštine Sarajevo i kotara sarajevskog 29. juna 1914. godine u 17 časova. Pripremljena je na osnovu primarnih istorijskih izvora i fotografija koji se čuvaju u Historijskom arhivu Sarajevo i brojnih novinskih članaka. Cilj joj je predstavljanje činjenica o neredima i i njihovim posljedicama neposredno nakon jednog od najznačajnijeg događaja u istoriji Sarajeva i podsticanje na istraživanje u cilju utvrđivanja objektivne istine.“ (iz autorskog teksta o izložbi)

Na otvaranju izložbe prisutnim gostima obratili su se direktorica JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, koja je govorila o Međunarodnoj sedmici arhiva i značaju koji ovaj dpgađaj ima za arhivske institucije širom svijeta, kao i o ovogodišnjem obilježavanju iste u Historijskom arhivu Sarajevo. Nakon toga, prisutnima se obratila autorica izložbe, viša arhivistica mr.sci. Aleksandra Pijuk-Pejčić, koja je rekla više detalja o samoj izložbi, te razlozima za ovakav odabir teme, iz njene perspektive. Na kraju, ispred Muzeja Sarajeva, prisutne je pozdravio i izložbu otvorio muzejski savjetnik Moamer Šehović.

Ovom prilikom se zahvaljujemo Muzeju Sarajeva na ustupljenom prostoru za izložbu. Izložba će biti dostupna u Muzeju Sarajeva 1878-1918 do 13. juna 2024. godine.

Foto: HAS

[Show slideshow]

U okviru obilježavanja Međunarodne sedmice arhivâ (3.-9. juna) Historijski arhiv Sarajevo najavljuje novu izložbu “Dani bezvlašća u Sarajevu nakon atentata 1914. godine”, autorice mr. sci. Aleksandre Pijuk-Pejčić, koja će biti otvorena 6. juna 2024. u 14.00h, u prostoru Muzeja Sarajevo 1878-1918, na adresi Zelenih beretki 1, Sarajevo.

JU Historijski arhiv Sarajevo obilježava Međunarodnu sedmicu arhiva (3. – 9. juni) koja se svake godine održava uz obilježavanje 9. juna kao Međunarodnog dana arhiva. Brojne arhivske institucije u svijetu svojim programima daju doprinos ovom svjetskom događaju, a moto ove godine je #CyberArchives. Međunarodnu sedmicu arhiva obilježavamo gostovanjem naše ranije izložbe posvećene XIV Zimskim olimpijskim igrama u partnerskim institucijama u Sloveniji i Hrvatskoj – Pokrajinskom arhivu Maribor i Državnom arhivu za Međimurje, a u Sarajevu predstavljamo novu izložbu.

Dobro nam došli!