Predstavnici Historijskog arhiva Sarajevo učestvovali na VI. Konferenciji arhivâ slavenskih zemalja

VI konferencija 2U organizaciji Međunarodnog Instituta za arhivske znanosti Trst/Maribor, Arhiva Republike Slovenije i Odjeljenja za Arhivistiku i dokumentologiju na Alma Mater Europea, European Centre Maribor/ARHDOK, od 16. do 20. oktobra 2015. godine održana je VI. Konferencija arhivâ slavenskih zemalja u Lipici, Slovenija.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici Međunarodnog instituta za arhivske znanosti Trst/Maribor, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Češke Republike, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Rusije, Slovačke, Slovenije i Srbije.

Glavna tema ove konferencije je bila valorizacija arhivske građe.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo u konferenciji su učestvovale Milena Gašić i Amela Bedaković, a također su prisustvovale i 25. Međunarodnom arhivskom danu koji se tradicionalno održava u Trstu.

Pored toga, Amela Bedaković je od 18. do 25. oktobra 2015. godine u Trstu i Lipici pohađala i Devetu jesenju školu arhivistike (9th IIAS Autumn archival school 2015) u organizaciji Međunarodnog instituta za arhivske znanosti u Trstu i Mariboru (International Institute for Archival Science of Trieste and Maribor).

Tema ovogodišnje jesenje škole je bila profesionalna obuka o pitanjima koja se odnose na upravljanje, procjenu, trajno čuvanje i elektronsku pohranu arhivske građe: “Arhivski odgovor na izazove dugoročnog čuvanja arhivske građe” i “Arhivske zgrade u vanrednoj situaciji”. Nastava se sastojala od predavanja i radionica i održavala se u Trstu u Međunarodnoj školi za napredne studije SISSA (Scuola Internazionale Superiore di Studi Avanzati) i u Lipici. Za sve polaznike je bila organizovana i jednodnevna posjeta Arhivu Republike Slovenije u Ljubljani.

Ove godine školu je pohađalo ukupno 24 polaznika predstavnika zemalja: Bosna i Hercegovina, Kanada, Hrvatska, Estonija, Mađarska, Italija, Oman, Rusija i Slovenija. Iz Bosne i Hercegovine  polaznici su bili Amela Bedaković (JU Historijski arhiv Sarajevo), Adnan Tinjić (Arhiv Tuzlanskog kantona) i Vladan Vukliš (Arhiv Republike Srpske).

Promovisana knjiga rukopisa Laure Papo Bohorete

DSCN8353U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine je u srijedu, 11. novembra promovisano posebno izdanje Historijskog arhiva Sarajevo, ostvareno u saradnji sa Filozofskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu i ambasadom Kraljevine Španije.

Predstavljeno je izdanje rukopisa četiri dramska djela Laure Papo Bohorete: “Ožos mios”, “Avia de Ser”, “La pasiensia vale mučo” i “Tiempos pasados”.

O djelima Laure Papo Bohorete govorili su mr Sejdalija Gušić, v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo, doc. dr Edina Spahić sa Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu, umirovljeni profesor David Kamhi, ambasador Kraljevine Španije nj. e. Juan Bosco Gimenez Soriano, te Ana Cecilia Prenz Kopušar sa Univerziteta u Trstu.

Rukopisi Laure Papo Bohorete – Promocija izdanja Historijskog arhiva Sarajevo

Čast i zadovoljstvo nam je obavijestiti javnost da će u srijedu, 11. XI 2015. godine u 18 sati u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine biti održana svečana promocija izdanja Historijskog arhiva Sarajevo “Laura Papo Bohoreta – rukopisi”.

U saradnji sa ambasadom Kraljevine Španije i Filozofskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, Historijski arhiv Sarajeva objavljuje izdanje digitaliziranih rukopisa sarajevske sefardske spisateljice Laure Papo Bohorete.

bohoreta-pozivnicaIz recenzija:

“Djela iz zaostavštine Laure Papo Bohorete zainteresovala su po drugi put sefardologe koji su proučavali jevrejsko-španski jezik i književnost, 1962 g. nakon što je u beogradskoj štampi pisalo da se ista djelomično nalaze u Historijskom arhivu Sarajevo i kod njene nećake Gordane Kujić u Beogradu. Prvi put su između dva Svjetska rata o njoj pisali poznati sefardski filolozi i kritičari, uglavnom u jevrejskoj štampi i to: dr Kalmi Baruh, dr Samuel Kamhi, dr Samuel Romano, na jevrejsko-španskom (judeo-espanjol) jeziku, što zbog jezičke barijere nije bilo dostupno široj publici. Luna – Laura Papo rođena Levi, je bila prvorođena kćerka (Bohoreta), Jude Leona Levija i majke Estere, 15. marta 1891. u Sarajevu. Od 1900 g. do 1908 g. porodica je živjela u Carigradu. Nakon toga sve do 1942 g. kad je umrla skrhana bolom zbog smrti oba sina u ustaškom sabirnom logoru u Jasenovcu, živjela je u Sarajevu. Govorila je moderni španski, francuski, te djelomično engleski i turski i naravno judeo-espanjol. Posebno je važno da je tokom skoro cijelog života sakupila veliki broj španskih romansi iz daleke prošlosti koje se početkom 20.og vijeka više nisu mogle čuti u Španiji, jer su tamo nestale, ali su se pjevale i govorile u Bosni. ”

(prof. David Kamhi)

“Projekt Digitalizacija i publikovanje ličnog fonda Laure Papo Bohorete konačno je dospio do prve etape svoje realizacije. Od tri najavljena toma, ovaj prvi donosi rukopise dramskih djela Laure Papo Bohoreta. Objavljivanje drame Esterka, Ritrato social de nuestros dias en tre actos (1930), u digitalnoj verziji 2012. godine, najpoznatije i najizvođenije od svih, dalo je odlučujući poticaj realizaciji pomenutog projekta, s porastom svijesti o potrebi studioznijeg bavljenja cjelokupnim dramskim opusom ove autorice, čuvarice i promotorice tradicionalnih vrijednosti sefardske zajednice u Bosni, kojoj je i sama pripadala. Prvi svezak koji otvara seriju od tri planirane knjige, čine upravo Bohoretini dramski tekstovi, čiji će dragocjeni rukopisi napokon prestati biti puka arhivska građa i ekskluzivni predmet zanimanja rijetkih istraživača, znalaca judeošpanjolskog (sefardskog) jezika, te postati dio javnog kulturnog dobra. Tek činom objavljivanja, oni se punopravno upisuju u tradiciju ne samo sefardske, ne samo bosanske, nego i znatno šire književne i općenito kulturne tradicije ovih prostora. Stoga je izlišno i govoriti o značaju objavljivanja ovih rukopisa, ali i cjelovite realizacije projekta, o čemu svjedoči sve veći interes istraživača za iznimno bogatu povijest Sefarda u Bosni.”

(prof. dr Vesna Kreho)

 

“Pečati sa bujuruldija” predstavljeni na savjetovanju u Tuzli

DSCN16141. i 2. oktobra 2015 godine je u Tuzli održano 28. Međunarodno savjetovanje „Arhivska praksa“, u organizaciji Arhiva Tuzlanskog kantona i Društva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona.

Savjetovanje je okupilo arhivske stručnjake i zaposlenike u registraturama iz šest zemalja našeg regiona i šire (Italija, Češka, Slovenija, Hrvatska, Srbija, Republika Makedonija i BiH).

Na dvodnevnom Savjetovanju prezentirano je preko 40 radova u tri teme, a skup je otvorio ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK Izet Jagodić.

Večer prije Savjetovanja je u Hotelu Tuzla, otvorena izložba „Pečati sa bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika“, koju je pripremio Historijski arhiv Sarajevo u saradnji sa Državnim arhivom iz Dubrovnika.

Učesnike Savjetovanja iz Historijskog arhiva Sarajevo je predvodio v.d. direktor Arhiva mr sci. Sejdalija Gušić.

Ispred Arhiva Slovenije postavljena izložba o Sarajevskom atentatu

U sklopu Prve konferencije direktora arhiva iz zemalja članica Foruma slavenskih kultura, održane od 24-26. septembra 2015. godine, u parku ispred Arhiva Slovenije u Ljubljani je na otvorenom postavljena izložba Historijskog arhiva Sarajevo o Sarajevskom atentatu.

Na konferenciji su prikazani i dokumentarni filmovi o Sarajevskom atentatu koji su dio izložbe.

Izložba će biti postavljena do kraja oktobra 2015. godine.

Digitalizacija i publikovanje fonda Laure Papo Bohorete

U Sarajevu je 31. augusta 2015. godine, na osnovu bilatelarnog sporazuma o saradnji između Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Trstu te iskazane dobre volje od strane JU Historijski arhiv Sarajevo i ambasade Kraljevine Španjolske u BiH, zaključen sporazum o realizaciji projekta digitalizacije i publikovanja ličnog fonda Laure Papo Bohorete između Historijskog arhiva Sarajevo, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i ambasade Kraljevine Španjolske u BiH.

bohoretasporazumHistorijski arhiv Sarajevo će digitalizirati svu dokumentarnu građu fonda Laure Papo Bohorete, te uvrstiti predgovore autora dr Cecilije Prenz Kopušar sa Univerziteta u Trstu, dr Edine Spahić sa sarajevskog Univerziteta i mr sci. Sejdalije Gušića iz sarajevskog Historijskog arhiva. Izdavač publikacije će biti HAS, a suizdavači univerziteti iz Trsta i Sarajeva, dok će njeno štampanje financijski podržati ambasada Kraljevine Španjolske u BiH.

Također, obezbjediće se i on-line dostupnost digitaliziranih verzija publikacija, i to putem internetskih stranica Historijskog arhiva Sarajevo i Univerziteta u Trstu.

Potpisnici sporazuma su mr sci. Sejdalija Gušić ispred JU HAS, prof. dr Salih Fočo ispred Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i NJ. E. gospodin Juan Bosco Gimenez Soriano, ambasador Kraljevine Španjolske u BiH.

Izložba “Sarajevski atentat 1914” u Koperu

U srijedu, 24. juna 2015. godine u 11h će u auli Pokrajinskog arhiva u Koperu biti svečano otvorena izložba Historijskog arhiva Sarajevo “Sarajevski atentat 1914”.

HAS-ov doprinos ICA-inom projektu obilježavanja 9. juna

I ove, 2015. godine je Međunarodni arhivski savjet obilježio 9. juni, Dan arhiva, posebnim web-siteom pod nazivom IAD15 (International Archives Day 2015) koji je objedinio sve arhive, članice ICA-e, predstavljajući ih jednom ili dvjema fotografijama usko vezanim za područje djelovanja svakog arhiva.

Capture2

Kao i prošle godine, ICA je pozvala sve arhivske servise svijeta da pošalju fotografiju iz svojih zbirki i fondova i njome pošalju čestitku za 9. juni arhivistima širom svijeta.

Stoga se i Historijski arhiv Sarajevo odlučio poslati jednu staru razglednicu Sarajeva iz Zbirke fotografija i razglednica, te plakat ovogodišnjeg obilježavanja Sedmice arhiva i Međunarodnog dana arhiva.

Capture1Međunarodni dan arhiva je praznik arhivske djelatnosti i profesionalne solidarnosti.

Sedmica arhiva: Posjet srednjoškolaca

Povodom Međunarodnog dana arhiva i Sedmice arhiva, u posjeti Historijskom arhivu Sarajevo bili su učenici JU Srednja škola poljoprivrede, prehrane, veterine i uslužnih djelatnosti Sarajevo. Oni su imali priliku vidjeti izloženu Orijentalnu zbirku, te Zbirku fotografija i razglednica, koje su im prezentirali viši arhivisti Atif Mušinović i Almira Alibašić-Fideler.