Author: admin

Našim kolegama arhivskim djelatnicima i svim građanima Bosne i Hercegovine, Historijski arhiv Sarajevo čestita 1. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine!

Vršilac dužnosti direktora Javne ustanove Historijski arhiv Sarajevo Sejdalija Gušić danas je posjetio Federalnu novinsku agenciju, čijem je rukovodstvu izrazio zahvalnost na donaciji stotinjak knjiga za biblioteku ovog arhiva .

“U okviru fonda Biblioteka Arhiv posjeduje bibliotečku građu još od austrougarskog perioda do danas. Imajući u vidu značaj korištenja bibliotečke građe ova donacija će itekako značiti svim korisnicima, pogotovo naučnicima, istraživačima i studentima”, kazao je Gušić.

Tokom posjete održao je sastanak s direktorom Federalne novinske agencije Farukom Borićem, na kojem je dogovorena intenzivnija saradnja dviju ustanova radi promocije fondova i zbirki, te doprinosa u efikasnijem izvršavanju profesionalnih zadataka novinara Fene.

“Arhiv je institucija, koja se pokazala kao ‘najbolji prijatelj’ novinarima mimo dnevne žurnalistike koja je imanentna Feni kao takva. Arhivska građa je ‘najbolji prijatelj’ za kontekstualizaciju tema za pogled u prošlost bez kojeg novinari ostaju na dnevnoj površini”, izjavio je Borić.

Duži niz godina datira saradnja ovih ustanova, koja će se, dodaje Borić, produbiti realizacijom konkretnih aktivnosti na obostrano zadovoljstvo.

“Time će Arhiv ispuniti dodatnu funkciju, a Federalna novinska agencija će promovirati rad Arhiva na još višem nivou”, zaključio je direktor Fene Faruk Borić nakon susreta s vršiocem dužnosti direktora Historijskog arhiva Sarajevo Sejdalijom Gušićem.

Odličan izvor za različite vrste proučavanja i istraživanja prošlosti BiH i Sarajeva, između ostalog, predstavlja bogata Zbirka karata i planova, koju posjeduje i čuva Arhiv uz Vojni arhiv u Beču i Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH.

Arhiv pokriva područje Kantona Sarajevo u kojem su evidentirane 1.753 registrature.

(FENA)

Na adresu našeg arhiva stiglo je pismo poznate spisateljice Gordane Kuić, inače nećake čuvene jevrejske sefardske spisateljice Laure Papo Bohorete, čije je rukopise dramskih djela nedavno objavio Historijski arhiv Sarajevo.

U pismu gđa Gordana piše: “Veliko Vam hvala na prekrasnoj knjizi o mojoj tetki Lauri Papo Bohoreti, naime, o kompilaciji njenih drama o kojima sam i ja pisala, svakako u romanesknoj formi, u mom romanu “Balada o Bohoreti”. Želim Vam srećne praznike, s poštovanjem, Gordana Kuić”.

Povodom 12. decembra, Dana arhivā i arhivske službe Bosne i Hercegovine, u Parlamentarnoj Skupštini BiH su Arhiv BiH i Arhivističko udruženje BiH organizirali konferenciju za štampu.

Na značaj arhivske djelatnosti i građe za očuvanje kulturne baštine i društvene memorije BiH ukazali su v. d. direktora Arhiva BiH doc. dr. Šimun Novaković i prof. dr. Izet Šabotić, predsjednik Arhivističkog udruženja BiH, istaknuvši važnost odgovarajućeg pozicioniranja i valoriziranja ove djelatnosti.

Podsjetili su da su prije 68 godina (12. decembra 1947. godine) osnivanjem Arhiva BiH udareni temelji arhivskoj djelatnosti u BiH, uz napomenu da čuvanje arhivske građe seže u dalju prošlost te da je u historijskom kontekstu značajan poticaj na tom planu ostvaren u doba austrugarske uprave u BiH.

Novaković i Šabotić su na prigodnoj svečanosti u holu Parlamentarne skupštine BiH naglasili da se usljed, burnih dešavanja na ovim prostorima i čestih smjena društveno-političkog konteksta, značajan dio arhivskih fondova nalazi izvan zemlje (Beč, Istanbul, Beograd, Dubrovnik…).

Kako je rečeno, uporedo s redovnim aktivnostima, angažman arhivskih djelatnika u BiH orijentiran je ka modernizaciji metoda i sadržaja rada uvođenjem digitalizacije i korištenjem drugih savremenih načina čuvanja arhivske građe.

Nakon što je predstavljena izdavačka djelatnost arhiva u Bosni i Hercegovini, danas su otvorene i izložbe “Iz arhivskih fundusa arhiva Bosne i Hercegovine”:

1. Arhiv Bosne i Hercegovine – izložba “Silvije Strahimir Kranjčević”,
2. Arhiv Republike Srpske – izložba “Banja Luka od okupacije do oslobođenja”,
3. Historijski arhiv Sarajevo – izložba “Sarajevo 1941-1945: plakati, proglasi, štampa, propaganda”,
4. Arhiv Tuzlanskog kantona – izložba “BiH u Drugom svjetskom ratu kroz historijske izvore Arhiva Tuzlanskog kantona”.

Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo gospodin Mirvad Kurić boravio je jučer u radnoj posjeti Historijskom arhivu Sarajevo, gdje ga je Sejdalija Gušić, vršioc dužnosti direktora Historijskog arhiva Sarajevo upoznao sa radom i djelatnošću našega arhiva, kao i o drugim pitanjima i problematici arhivske službe u Kantonu Sarajevo.

U petak, 4. decembra, gosp. Sejdalija Gušić, v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo, predao je ravnatelju digitaliziranu građu fonda – ostavštine don Ive Prodana (1852.-1933.), predsjednika Dalmatinske stranke prava. Od Nove godine taj fond će biti dostupan istraživačima u arhivskoj čitaonici Državnog arhiva u Zadru.

U organizaciji Međunarodnog Instituta za arhivske znanosti Trst/Maribor, Arhiva Republike Slovenije i Odjeljenja za Arhivistiku i dokumentologiju na Alma Mater Europea, European Centre Maribor/ARHDOK, od 16. do 20. oktobra 2015. godine održana je VI. Konferencija arhivâ slavenskih zemalja u Lipici, Slovenija.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici Međunarodnog instituta za arhivske znanosti Trst/Maribor, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Češke Republike, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Rusije, Slovačke, Slovenije i Srbije.

Glavna tema ove konferencije je bila valorizacija arhivske građe.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo u konferenciji su učestvovale Milena Gašić i Amela Bedaković, a također su prisustvovale i 25. Međunarodnom arhivskom danu koji se tradicionalno održava u Trstu.

Pored toga, Amela Bedaković je od 18. do 25. oktobra 2015. godine u Trstu i Lipici pohađala i Devetu jesenju školu arhivistike (9th IIAS Autumn archival school 2015) u organizaciji Međunarodnog instituta za arhivske znanosti u Trstu i Mariboru (International Institute for Archival Science of Trieste and Maribor).

Tema ovogodišnje jesenje škole je bila profesionalna obuka o pitanjima koja se odnose na upravljanje, procjenu, trajno čuvanje i elektronsku pohranu arhivske građe: “Arhivski odgovor na izazove dugoročnog čuvanja arhivske građe” i “Arhivske zgrade u vanrednoj situaciji”. Nastava se sastojala od predavanja i radionica i održavala se u Trstu u Međunarodnoj školi za napredne studije SISSA (Scuola Internazionale Superiore di Studi Avanzati) i u Lipici. Za sve polaznike je bila organizovana i jednodnevna posjeta Arhivu Republike Slovenije u Ljubljani.

Ove godine školu je pohađalo ukupno 24 polaznika predstavnika zemalja: Bosna i Hercegovina, Kanada, Hrvatska, Estonija, Mađarska, Italija, Oman, Rusija i Slovenija. Iz Bosne i Hercegovine  polaznici su bili Amela Bedaković (JU Historijski arhiv Sarajevo), Adnan Tinjić (Arhiv Tuzlanskog kantona) i Vladan Vukliš (Arhiv Republike Srpske).

U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine je u srijedu, 11. novembra promovisano posebno izdanje Historijskog arhiva Sarajevo, ostvareno u saradnji sa Filozofskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu i ambasadom Kraljevine Španije.

Predstavljeno je izdanje rukopisa četiri dramska djela Laure Papo Bohorete: “Ožos mios”, “Avia de Ser”, “La pasiensia vale mučo” i “Tiempos pasados”.

O djelima Laure Papo Bohorete govorili su mr Sejdalija Gušić, v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo, doc. dr Edina Spahić sa Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu, umirovljeni profesor David Kamhi, ambasador Kraljevine Španije nj. e. Juan Bosco Gimenez Soriano, te Ana Cecilia Prenz Kopušar sa Univerziteta u Trstu.

Čast i zadovoljstvo nam je obavijestiti javnost da će u srijedu, 11. XI 2015. godine u 18 sati u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine biti održana svečana promocija izdanja Historijskog arhiva Sarajevo “Laura Papo Bohoreta – rukopisi”.

U saradnji sa ambasadom Kraljevine Španije i Filozofskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, Historijski arhiv Sarajeva objavljuje izdanje digitaliziranih rukopisa sarajevske sefardske spisateljice Laure Papo Bohorete.

Iz recenzija:

“Djela iz zaostavštine Laure Papo Bohorete zainteresovala su po drugi put sefardologe koji su proučavali jevrejsko-španski jezik i književnost, 1962 g. nakon što je u beogradskoj štampi pisalo da se ista djelomično nalaze u Historijskom arhivu Sarajevo i kod njene nećake Gordane Kujić u Beogradu. Prvi put su između dva Svjetska rata o njoj pisali poznati sefardski filolozi i kritičari, uglavnom u jevrejskoj štampi i to: dr Kalmi Baruh, dr Samuel Kamhi, dr Samuel Romano, na jevrejsko-španskom (judeo-espanjol) jeziku, što zbog jezičke barijere nije bilo dostupno široj publici. Luna – Laura Papo rođena Levi, je bila prvorođena kćerka (Bohoreta), Jude Leona Levija i majke Estere, 15. marta 1891. u Sarajevu. Od 1900 g. do 1908 g. porodica je živjela u Carigradu. Nakon toga sve do 1942 g. kad je umrla skrhana bolom zbog smrti oba sina u ustaškom sabirnom logoru u Jasenovcu, živjela je u Sarajevu. Govorila je moderni španski, francuski, te djelomično engleski i turski i naravno judeo-espanjol. Posebno je važno da je tokom skoro cijelog života sakupila veliki broj španskih romansi iz daleke prošlosti koje se početkom 20.og vijeka više nisu mogle čuti u Španiji, jer su tamo nestale, ali su se pjevale i govorile u Bosni. ”

(prof. David Kamhi)

“Projekt Digitalizacija i publikovanje ličnog fonda Laure Papo Bohorete konačno je dospio do prve etape svoje realizacije. Od tri najavljena toma, ovaj prvi donosi rukopise dramskih djela Laure Papo Bohoreta. Objavljivanje drame Esterka, Ritrato social de nuestros dias en tre actos (1930), u digitalnoj verziji 2012. godine, najpoznatije i najizvođenije od svih, dalo je odlučujući poticaj realizaciji pomenutog projekta, s porastom svijesti o potrebi studioznijeg bavljenja cjelokupnim dramskim opusom ove autorice, čuvarice i promotorice tradicionalnih vrijednosti sefardske zajednice u Bosni, kojoj je i sama pripadala. Prvi svezak koji otvara seriju od tri planirane knjige, čine upravo Bohoretini dramski tekstovi, čiji će dragocjeni rukopisi napokon prestati biti puka arhivska građa i ekskluzivni predmet zanimanja rijetkih istraživača, znalaca judeošpanjolskog (sefardskog) jezika, te postati dio javnog kulturnog dobra. Tek činom objavljivanja, oni se punopravno upisuju u tradiciju ne samo sefardske, ne samo bosanske, nego i znatno šire književne i općenito kulturne tradicije ovih prostora. Stoga je izlišno i govoriti o značaju objavljivanja ovih rukopisa, ali i cjelovite realizacije projekta, o čemu svjedoči sve veći interes istraživača za iznimno bogatu povijest Sefarda u Bosni.”

(prof. dr Vesna Kreho)