Potpisan sporazum o saradnji sa Institutom za Historiju UNSA

Danas, 9. XII 2022. godine je u JU Historijski arhiv Sarajevo potpisan Sporazum o saradnji između našeg arhiva i Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu u oblasti naučno-stručnih i arhivskih istraživanja, akademske saradnje i izdavaštva.


Za obje institucije ovo je prvi korak u aktivnom partnerstvu i nastojat će sprovoditi programe od obostrane koristi. Razvoj i implementacija konkretnih aktivnosti bit će predmetom formalnih pisanih sporazuma o kojima se pregovara odvojeno, a koji će se baviti finansijskim aranžmanima, povjerljivošću, vlasništvom i korištenjem intelektualne svojine, objavljivanjem publikacija ili drugog rada i drugim relevantnim pitanjima.

Sporazum su potpisali direktor Instiruta dr Sedad Bešlija i v.d. direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac.

Studenti historije posjetili Arhiv

Studenti druge godine studija historije sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, predvođeni svojim profesorima prof.dr. Amirom Duranovićem i mr. Melisom Forić Plasto posjetili su Arhiv 10. novembra. Studente i njihove profesore dočekala je i pozdravila v.d. direktora Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac. Posjeta Arhivu organizirana je u okviru njihovih nastavnih predmeta u kojima se bave izučavanjem pomoćnih historijskih nauka, arhivistike, arhivskih institucija i praktičnog osposobljavanja za samostalan rad. Prezentaciju Arhiva, arhivske djelatnosti, arhivske građe i praktičnog rada u Arhivu održali su viši arhivisti Almira Alibašić-Fideler, Haris Zaimović, te Elma Dervišbegović. Uz upoznavanje sa ovom kulturnom i baštinskom ustanovom, studenti su imali priliku da izvrše uvid u način obrade građe u Arhivu, način istraživanja i dolaska do potrebnih informacija, različite arhivske jedinice i njihove formate, te sve ono što je bitno u radu jedne arhivske institucije. Uz njihova pitanja i pojašnjenja od strane profesora i arhivskih stručnjaka, studenti su zaokružili svoju posjetu, te ponijeli sa sobom nova saznanja koja će im biti od koristi u daljem obrazovanju i stručnom profiliranju.

Učenici Gimnazije „Obala“ posjetili Arhiv

Učenici III razreda Gimnazije“Obala“ iz Sarajeva, predvođeni svojom profesoricom Melihom Bosankić posjetili su danas Historijski arhiv Sarajevo. Njih je pozdravila i zaželjela im srdačnu dobrodošlicu v.d. direktora Ismeta Džigal-Berkovac. Ovom prilikom gimnazijalci su poslušali  prigodno predavanje o Historijskom arhivu Sarajevo, njegovom radu i značaju, te o arhivskoj građi koju čuva. Predstavljeni su im i određeni primjerci arhivske građe iz različitih vremenskih perioda, prateći tok predavanja. Učenici su imali dosta interesantnih pitanja na koja su se predavači potrudili što bolje odgovoriti. Ispred Historijskog Arhiva Sarajevo prezentaciju su održali  viši arhivisti Almira Alibašić-Fideler, Haris Zaimović, te Elma Dervišbegović.

Dogovor o digitalizaciji arhivske građe BZK “Preporod”

Danas je u prostorijama BZK “Preporod” u Sarajevu potpisan Ugovor o digitalizaciji i primopredaji digitalnih kopija arhivske građe između BZK “Preporod” i JU Historijski arhiv Sarajevo. Arhivska građa Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, odnosno njenih pravnih prethodnica društava “Gajret” i “Narodna uzdanica”, nakon zabrane rada 1949. godine, pohranjena je u najvećem dijelu u Historijskom arhivu Sarajevo, te Arhivu Bosne i Hercegovine i ostalim arhivima u Bosni i Hercegovini i predstavlja arhivsko blago Bosne i Hercegovine.

Potpisivanjem Ugovora o digitalizaciji i primopredaji digitalnih kopija arhivske građe bit će omogućena digitalizacija građe, što će pomoći njenom očuvanju, ali i lakšem i cjelovitijem korištenju.

Ugovor su potpisali predsjednik BZK “Preporod” Sanjin Kodrić i v.d. direktora Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac, a predmet digitalizacije će biti 189 arhivskih kutija građe i 42 knjige iz perioda 1903.-1949. godine.

Arhiv dobio v.d. direktoricu

Vlada Kantona Sarajevo dala je saglasnost v.d. Upravnom odboru Javne ustanove Historijski arhiv Sarajevo na imenovanje Ismete Džigal-Berkovac za v.d. direktora  JU Historijski arhiv Sarajevo, do imenovanja direktora, svojom odlukom od 07. septembra 2022. godine.

Ismeta Džigal-Berkovac prva je v.d. direktorica Arhiva u njegovoj 74. godišnjoj historiji. Ismeta Džigal-Berkovac, prof. sociologije, viša arhivistica, dugogodišnja je uposlenica Historijskog arhiva Sarajevo, a na ovu funkciju dolazi iz Odsjeka za sređivanje i obradu arhivske građe gdje radi na stručnim poslovima obrade i sređivanja arhivskih fondova i zbirki.

Danas je izvršena primopredaja dužnosti između prethodnog direktora Harisa Zaimovića i nove v.d. direktorice prilikom koje je Zaimović poželio kolegici Džigal-Berkovac mnogo uspjeha na preuzetoj dužnosti.

Povodom Međunarodnog dana arhiva u Arhivu Federacije BiH održan sastanak

U četvrtak, 9. juna 2022. godine, povodom Međunarodnog dana arhiva, direktor JU Historijski arhiv Sarajevo (matičnog arhiva za Kanton Sarajevo), g. Haris Zaimović, prisustvovao je radno-konsultativnom sastanku u prostorijama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Sastanak je iniciran od strane Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine, a istom je prisustvovao i premijer Federacije BiH Fadil Novalić. Ostali učesnici su bili predstavnici arhivskih institucija iz Federacije, te Brčko Distrikta.

Tema je bila “Razvoj arhivske djelatnosti u FBiH”. U tom smislu razgovarano je o umrežavanju kantonalnih arhiva i formiranju jednog arhivskog tijela na nivou FBiH, digitalizacija arhivske građe sa akcentom na mogućnost korištenja zajedničkog softvera koji je Arhiv Federacije obezbijedio,usaglašavanje i unificiranje zakonske i podzakonske regulative.

Izložba: Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju

Autor izložbe, dizajn panoa, digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist

Od svoga postanka do danas, Sarajevo je prošlo mnoga iskušenja. Od prirodnih nepogoda, poplava i požara, do bestijalnih uništenja koja su se ponavljala nekoliko puta tokom njegove bogate historije.

Obitavanje i bogat kulturni razvitak neolitskih ljudi u Butmiru na svojevrstan način označilo je početak naseljavanja sarajevskog kraja, kroz stoljeća u različitim formama i na različitim lokacijama, ali uvijek u dolini rijeke Miljacke ili drugih pritoka rijeke Bosne koje se spajaju na sredini Sarajevskog polja.

Migracije naroda u prethistorijsko vrijeme donijele su snažne promjene koje su se odrazile i na naš kraj: miroljubive Butmirce smijenili su narodi koji su poznavali obradu metala, a ilirska plemena koja su se iz tih naroda formirala, smijenili su Rimljani.

Ni rimske naseobine nisu preživjele veliku seobu naroda u ranom srednjem vijeku. Rimskog načina života je nestalo, a stanovnici sarajevskog kraja kao da su započinjali izgradnju kulture od nule. Trebat će gotovo 600 godina, da na područje današnjeg Sarajeva ponovo stigne evropska kultura, kroz uticaj Franaka, Mletaka i Sarajevu historijski bliskog grada Dubrovnika.

Žive trgovačke veze sarajevskog kraja sa Dubrovnikom u kasnom srednjem vijeku omogućile su pomen ovih krajeva u pisanim izvorima. Iako se historiografija ne slaže uvijek u pogledima na postanak i razvoj grada Sarajeva, ipak je njegov zametak bilo ono srednjovjekovno naselje na njegovom mjestu, koje je imalo privrednu i administrativnu ulogu.

Ipak, stvaranje pravog grada na prostoru srednjovjekovne varoši i brojnih sela, pripada Osmanlijama, osvajačima iz XV. stoljeća, koji su, zauzevši ove krajeve već oko 1439. godine, na prostoru današnjeg Sarajeva odlučili smjestiti upravno središte svog vojnog krajišta, i kasnije, vilajeta.

Bosanski krajišnik, a kasnije i sandžakbeg, Isa-beg Ishaković, bio je taj koji je udario temelje današnjeg Sarajeva svojim vizionarskim pogledom na upravljanje i bezgraničnom darežljivošću i brigom za slabije, što je i vidljivo iz njegove vakufname, sastavljene 1462. godine, u kojoj detaljno navodi mjesta koja uvakufljava i načine kako će se vakuf voditi i održavati.

Gradnjom mosta, saraja, džamije, zavije, hamama, karavansaraja i vodovoda, Isa-beg je podigao status srednjevjekovne Vrhbosne na rang kasabe, a ubrzo zatim grad Sarajevo postaje gradom u punom smislu riječi prelaskom u rang šehera.

Još jedna velika historijska ličnost ostavila je pregršt svojih zadužbina u Sarajevu: bio je to gazi Husrev-beg, koji, osim što gradi sakralne objekte i dopušta drugim konfesijama da to isto čine, ulaže ogromnu energiju u prosvjećivanje osnivanjem medrese, ali i u podizanje kvaliteta života stanovnika Sarajeva kroz brojne infrstrukturne i dobrotvorne projekte.

Brojni izazovi opadanja moći Sarajeva, poput paljevine Eugena Savojskog iz 1697. godine i požara iz 1879., nisu zaustavili razvoj grada. Razvitku je posebno pogodovala činjenica da 1878. godine Sarajevo postaje dijelom Austro-Ugarske, čija uprava Sarajevo transformira u moderan, evropski grad i političko sjedište bosanskohercegovačkih zemalja.

Iako je u veoma kratkom periodu nakon odlaska Austro-Ugarske, Sarajevo proživjelo velika materijalna i duhovna iskušenja, kako kroz tavorenje i stagnaciju u razvitku tokom perioda Kraljevine Jugoslavije, fašističku okupaciju i užase Drugog svjetskog rata, nove snage i sami njegovi stanovnici će u poslijeratnom periodu ponovono od Sarajeva načiniti glavni grad Republike, polumilionsku metropolu dostojnu života i stvaranja modernog, radnog i mislećeg čovjeka.

Najnovija dešavanja, u posljednjih dvadeset godina pokazatelj su izdržljivosti i stamenosti grada Sarajeva. Ni pod stegom četvorogodišnje opsade, ni pod traumom od stravičnih zločina i bezočnog iživljavanja nad građanima, grad nije prestao živjeti, pružajući otpor svakom zlu, baš kao i u 500 i više godina svog postojanja.

Šta više možemo poželiti svome gradu, osim da ga njegovi stanovnici u miru i prosperitetu načine boljim nego što je ikad bio, u ostavštinu dolazećim generacijama i stoljećima.

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba


Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”

Izložba: Dokumenti o Bosni i Hercegovini u zbirci “Varia”

Autor izložbe: Admir Nezirović, viši arhivist
Dizajn panoa, digitalna obrada i web: Velid Jerlagić, arhivist

Izložba „Dokumenti o Bosni i Hercegovini u Zbirci Varia“ prvi put je organizirana 2011. godine, u sklopu obilježavanja 63. godišnjice osnivanja Arhiva. Tada je, kao dio promocije analitičkog inventara ove arhivske zbirke, prikazan dio dokumenata iz njenog fundusa. Ponovo je predstavljena 2017. godine, povodom obilježavanja 3. maja – datuma kojim se obilježava godišnjica osnivanja Historijskog arhiv Sarajevo, odnosno, nekadašnjeg Arhiva grada Sarajeva. Ovaj put izložbu predstavljamo u digitalnom formatu.

Zbirka “Varia” je jedan od najznačajnijih fondova u posjedu Historijskog arhiva Sarajevo. Zbirka sadrži 682 dokumenta nastala u periodu od 1829. do 1963. godine, raspoređena u 23 arhivske kutije. Sama zbirka je formirana od dokumenata otkupljenih od ranijih vlasnika, te od dokumenata koje su raniji vlasnici poklanjali Arhivu. Također, određen broj dokumenata iz zbirke je izdvojen iz raznih drugih fondova Arhiva, jer je prilikom njihovog sređivanja utvrđeno da tamo ne pripadaju ni sadržajno, a ni po porijeklu. Zbirka Varia je do 1969. godine nosila naziv “Zbirka poklona i otkupa”, te su prilikom reorganizacije ove zbirke izdvojene fondovske cjeline i ostavljeni oni dokumenti koji nemaju organsku vezu ili nisu iste provenijencije, kao i neke manje cjeline i dijelovi drugih, manjih, fondova.

Najmanji broj dokumenata u ovoj zbirci datira iz osmanskog perioda, međutim i pored tog relativno malog broja dokumenata i tu možemo naći značajne dokumente kao što su novine “Bosna” iz 1868. godine, zatim izvještaj fra Mije Gujića o stanju katoličikh i ostalih škola upućen carsko-kraljevskom generalnom konzulu za Bosnu i Hercegovinu iz 1871. godine. Među dokumentima iz XIX. stoljeća nalazi se i originalno pismo iz 1829. godine, kojeg je srbijanski jezikoslovac Vuk Stefanović Karadžić pisao slovenskom jezikoslovcu Jerneju Kopitaru, tadašnjem direktoru biblioteke u Beču.

Dolaskom austro-ugarske vlasti u Bosnu i Hercegovinu dolazi do povećane produkcije građe koja se odnosi na državnu upravu, pa i zbirka ”Varia” sadrži veliki broj dokumenata iz tog perioda. Među njima nalazimo i prve naredbe komandanta austrougarskih okupacionih trupa, generala Filipovića, koje je izdao po ulasku austro-ugarskih trupa u Sarajevo. Iz istog perioda u zbirci “Varia” nalazi se veliki broj dokumenata Gradskog poglavarstva u Sarajevu, pisama, statističkih podataka, rukopisne građe, izvještaja o stanju u Bosni i Hercegovini, tapija o posjedima, izvještaja sa suđenja, sudskih presuda i drugih spisa.

Dokumenti zbirke “Varia” iz perioda Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno Kraljevine Jugoslavije, uglavnom se odnose na građu Gradskog poglavarstva u Sarajevu, iako u zbirci nalazimo i političke pamflete, kako protiv vlasti tako i protiv specifičnih stranaka i ličnosti, kao što je slučaj sa pamfletima protiv Jugoslovenske muslimanske organizacije i njenog predsjednika Mehmeda Spahe. Također, u zbirci se nalazi i nekoliko saopštenja ustaške organizacije i njenog poglavnika Ante Pavelića, te veliki broj pisama i dopisnica upućenih bosanskohercegovačkom književniku Aliji Nametku od strane raznih javnih i kulturnih djelatnika tog perioda. Od ostalih dokumenata iz ovog perioda, značajnim se može nazvati i spisak od 111 ljekara koji imaju pravo obavljati privatnu ljekarsku praksu u Sarajevu.

Kada je riječ o dokumentima iz zbirke “Varia” iz perioda tzv. Nezavisne Države Hrvatske (1941-1945) , uglavnom se radi o izvještajima, proglasima, rezolucijama, te prepiskama. Među tim dokumentima nalazi se i pismo Mustafe Mulalića upućeno muslimanima iz štaba zapovjednika četničkog pokreta Draže Mihailovića, rezolucija istaknutih Muslimana vlastima tzv. NDH, te izvještaj Munira Šahinovića Ekremova upućen poglavniku Anti Paveliću u kojem se govori o teškim prilikama u gradu Sarajevu i o ugroženosti grada od strane komunista. Među dokumentima iz ovog perioda nalazi se i elaborat pod naslovom “Bosna i Hercegovina u II svjetskom ratu”, kojeg je napisao Muhamed Hadžijahić.

Među važnim dokumentima u zbirci su i primjerak lista “Handžar”, koji je izlazio u vrijeme okupacije, zatim novine “Vijesti”, koje su izlazile neposredno pred oslobođenje zemlje u izdanju propagandnog odjeljenja III. korpusa Jugoslovenske armije.

Dokumenti u zbirci “Varia” koji potiču iz vremena Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, tj. nakon oslobođenja zemlje 1945. godine, većinski se odnose na izvještaje, članke i prepisku. Među ostalim, tu je i spisak imanea 3500 Jevreja koji su ubijeni u Sarajevu u toku okupacije, no taj spisak je nepotpun jer je u tom periodu ubijeno oko 7000 sarajevskih Jevreja. Tu je i popis sarajevskih ulica, trgova, čikmi i mostova kojeg je sačinio Kosta Mandić, kao i obilje zanimljive arhivske građe vezane za grad Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu.

Sadržaj zbirke: akti, pisma, rukopisi, knjige, brošure, novinski članci, stare novčanice, biografije, trgovački defteri, kalendari, podsjetnice, dokumenti o rasporedu austrougarske vojske prilikom zauzimanja Bosne i Hercegovine, putne isprave, lutrijski listići, oglasi, ugovori, pozivnice, sudske presude, mišljenja sudskih vještaka, diplome, potrošačke karte i slično.

Jezik i pismo zbirke: bosanski, srpski, hrvatski, njemački, slovenački, francuski, engleski, arapski, turski, hebrejski, latinski, crkvenoslavenski, italijanski, mađarski, poljski, bugarski i češki jezik, latinica, ćirilica i gotica.

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva. Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba


Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”


Institut za jezik UNSA i Historijski arhiv Sarajevo potpisali protokol o saradnji

Jučer, 23. marta, u prostorijama Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu održan je sastanak direktora Historijskog arhiva Sarajevo i Instituta za jezik UNSA, Harisa Zaimovića i Jasmina Hodžića, gdje se razgovaralo o okvirnom regulisanju saradnje dvaju institucija radi razmjene iskustava i prakse u oblasti nauke i kulture. Na obostrano zadovoljstvo, Institut za jezik i Historijski arhiv ovom su prilikom potpisali i Protokol o saradnji, na osnovu čega će biti omogućeno buduće zajedničko istraživanje i promoviranje ahivske i rukopisne građe o Bosni i Hercegovini.