Djelatnici Historijskog arhiva Sarajevo na 31. međunarodnom arhivskom savjetovanju u Tuzli

U Tuzli je od 26. do 28. septembra 2018. godine održano 31. međunarodno savjetovanje “Arhivska praksa 2018”.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo na savjetovanju su svoje radove predstavili mr. sc. Sejdalija Gušić (Izdavačka djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo 1998-2018 sa posebnim osvrtom na suizdavačke projekte), Amela Bedaković (Analiza propisa iz oblasti kancelarijskog poslovanja u Bosni i Hercegovini u svjetlu arhivske legislative), te Omer Bajić (Zbirka poštanskih maraka i žigova Historijskog arhiva Sarajevo 1860-1961).

Učenici Međunarodne francuske škole posjetili Arhiv

Danas su JU Historijski arhiv Sarajevo posjetili učenici IX. razreda Međunarodne francuske škole u Sarajevu (CIFS) predvođeni svojim nastavnikom Hiacyneom Marteauxom i nastavnicom Leom Oeuf-Andral.

Arhivske zbirke i fondove ovom prilikom su učenicima prezentirali viši arhivisti Atif Mušinović i Almira Alibašić-Fideler.

Učenici i nastavnici su, obzirom na skoro obilježavanje stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata, posebno bili zainteresirani za građu vezanu za Prvi svjestki rat.

Učenicima je, između ostalog, prezentirana vrijedna pisana građa iz Orijentalne zbrike, dokumenti iz austro-ugarskog perioda, ali i bogata bibliotečka građa.


Otvorena izložba o sarajevskim ženskim stručnim školama između dva Svjetska rata

Izložba Historijskog arhiva Sarajevo “Ženske stručne škole u Sarajevu između dva Svjetska rata” autorica višeg arhivista Aleksandre Pijuk-Pejčić i višeg arhivskog tehničara Amele Bedaković, svečano je otvorena jučer u Brusa-Bezistanu – Muzej Sarajeva. Cilj izložbe bio je predstaviti sistem obrazovanja ženske populacije u Sarajevu ,u periodu između dva Svjetska rata.

Postavka izložbe prikazuje dokumente nastale u četiri tadašnje obrazovne ustanove: Ženskoj stručnoj zanatskoj školi, Stručnoj zanatskoj školi tekstilnog pletenja, Ženskoj stručnoj školi pri Ženskoj muslimanskoj organizaciji „Osvitanje“ i Ženskoj zanatskoj školi dobrotvorne zadruge „Srpkinja“. Izloženi su arhivski dokumenti: svjedočanstva o položenim završnim ispitima, ocjene iz nastavnih predmeta, rasporedi časova, upisni materijali, ali i drugi dokumenti, poput rješenja o izbacivanju iz škole.

U ovim obrazovnim ustanovama je školovanje trajalo četiri godine. Prva godina je bila pripremna za sve polaznice, drugu i treću su pohađale u odvojenim odjeljenjima za rublje i za krojenje, a u četvrtoj je bila praktična nastava. Zadatak ženskih stručnih i zanatskih škola bio je obučiti mlade djevojke raznim zanatima i pripremiti ih za život kao samostalne radnice ili dobre domaćice, radi općeg unapređenja kućne, ali i tekstilne industrije.

Od nastavnih predmeta, polaznice su pohađale srpskohrvatski jezik i poslovne sastavke, račun, geografiju, istoriju i prirodne nauke, prostorno crtanje, ručni rad i crtanje krojeva, obrtno računovodstvo i knjigovodstvo te pravila o obrtima, poznavanje materijala i domaćinstva, poznavanje kostima, dekorativno crtanje, nauku o čuvanju zdravlja, njezi i odgoju djece, te njemački ili mađarski jezik.

Za upis u neku od ovih škola s 14 godina života bilo je potrebno najprije uspješno završiti ili pripravno godište ženske stručne škole ili najmanje dva godišta više narodne škole, ali i ljekarsko uvjerenje.

Izrada raznih odjevnih predmeta bila je praktičan rad u ovim školama, pa su, zahvaljujući tome, ratna siročad u domovima imala neophodnu odjeću jer su za njih, samo od januara do aprila 1918., učenice skrojile i sašile 3.882 košulje.

– Veliki je bio interes za upis u ženske stručne škole. Na konkurse se svake godine javljalo više djevojčica nego što su škole mogle da prime. Ovakva situacija bila je u svim školama, osim u Stručnoj zanatskoj školi tekstilnog pletenja, osnovanoj 1927., zbog čega je ona postojala samostalno do 1934. i tek tada pripojena Muškoj zanatskoj školi – kazala je na otvorenju izložbe jedna od autorica, magistrica historijskih nauka, viši arhivist u Historijskom arhivu Sarajeva Aleksandra Pijuk-Pejčić.

Prema riječima autorice, izložba predstavlja ove škole kao bez sumnje značajne kulturne i pedagoške pojave iz vremena podređenog društvenog statusa žena. One su trasirale put u kreiranju povoljnijeg ambijenta za uključivanje žena u mnoge društvene sfere, pomogle oslobađanju iz okova konzervativnog, i to sticanjem novih znanja i umijeća.

– Ako se nivo modernizacije jednog grada može mjeriti brojem obrazovanih žena, onda možemo reći da je Sarajevo u prvoj polovini XX vijeka bio moderan grad – političko, kulturno i privredno središte koje se izdvajalo od drugih gradova i varošica i po pismenosti stanovnika. Po popisu iz 1931. godine, imalo je 46,3 posto pismenih žena, što je izuzetno visok procenat ima li se na umu da je u toj godini u Bosni i Hercegovini bilo pismeno samo 30 posto ukupnog stanovništva – istakla je Pijuk-Pejčić, napominjući da su pismenost i školstvo, kao osnovni uslov razvoja svakog društva, bili na vrlo niskom nivou na početku tog vijeka u Bosni i Hercegovini.

Preteča ženskih stručnih škola u Sarajevu bila je “Prva viša djevojačka škola u BiH”, otvorena 1883. godine s ciljem da pruži samo opće obrazovanje, pripremajući djevojke da budu dobre domaćice i majke. Nakon otvaranja ove škole, nametnula se potreba da djevojke sa završenim osnovnim obrazovanjem budu osposobljene i za ženski praktičan rad, pa je Zemaljska vlada Naredbom od 18. oktobra 1913. godine, odobrila organizaciju i nastavu ženskih stručnih škola za šivanje rublja i krojenje haljina.  Tako je osnovana prva ženska stručna zanatska škola u Sarajevu.  

(arhivsa.ba/FENA/source.ba)


Posjeta univerzitetskih profesora iz Berlina, Zagreba i Splita

Historijski arhiv Sarajevo su 4. 9. 2018. godine posjetili prof. dr. Christian Voss, dr. Olimpia Dragouni i Goranka Ćejvanović sa Humboldt Univerziteta u Berlinu, prof. dr. Aleksandar Jakir sa Univerziteta u Splitu, te dr. Ljiljana Dobrovšak sa Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

U pratnji delegacije bio je i dr. Enes Omerović sa Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu. 

Goste su sa radom Arhiva i njegovim najznačajnijim fondovima upoznali direktor Fuad Ohranović i viši arhivisti Atif Mušinović i Admir Nezirović, koji su održali prigodno jednosatno predavanje.

Sa “ZOI ’84” potpisan Ugovor o zakupu prostora u Zetri za potrebe Historijskog arhiva Sarajevo

U organizaciji Ministarstva kulture i sporta te Ministarstva privrede Kantona Sarajevo potpisan je Ugovor između KJP “ZOI ’84” i JU Historijski arhiv Sarajevo kojim je predviđen zakup prostora u Zetri za potrebe Arhiva.

Ugovor su potpisali v.d. direktora KJP “ZOI ’84” Nevres Alispahić i direktor JU Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović.

Potpisivanju Ugovora je prisustvovao i ministar kulture i sporta KS Mirvad Kurić, koji je izjavio da je njegov cilj, od kada obnaša funkciju ministra, početi rješavati sve probleme koje je Arhiv dugo godina imao, naglasivši da se ipak nešto od toga počelo realizirati.

– Ugovorom je predviđen zakup 1.000 kvadratnih metara prostora u Zetri za potrebe Arhiva. Nakon adaptacije koju će uraditi preduzeće “ZOI ’84” do kraja 2018. godine, Historijski arhiv će useliti u novi prostor, što će omogućiti čuvanje arhivske građe po međunarodnim arhivskim standardima, a sve u cilju njenog očuvanja za buduće generacije – kazao je Kurić.

Direktor JU Historijski arhiv Sarajevo Fuad Ohranović je istakao da je posebno sretan što je došlo do potpisivanja Uugovora, na kojem se radilo više od godinu dana.

– Prema odredbama ovog ugovora, Historijski arhiv Sarajevo dobija u zakup prostor u suterenu Zetre, gdje će biti smješten jedan dio arhivske građe iz našeg postojećeg depoa u kojem su uslovi kritični. Slijedi adaptacija prostora u Zetri, u skladu sa arhivskim standardima” – kazao je Ohranović.

V. d. direktora KJP “ZOI ’84” Nevres Alispahić je naglasio da je Ugovor potpisan na obostranu korist, te da za KJP “ZOI ’84” to predstavlja “dobru finansijsku injekciju koja je itekako potrebna ovom preduzeću”.

(FENA/arhivsa.ba)

Djelatnicima Arhiva uručene zahvalnice za očuvanje arhivske građe u ratu

U srijedu, 13. juna 2018. godine, a povodom Međunarodnog dana arhiva i Sedmice arhiva, JU Historijski arhiv Sarajevo je odlukom direktora dodijelio zahvalnice bivšim i sadašnjim djelatnicima Arhiva za uloženi napor na spašavanju arhivske građe Historijskog arhiva Sarajevo u mjesecu maju i junu 1992. godine, tokom napada na Sarajevo od strane agresorske Vojske SR Jugoslavije i paravojnih formacija pobunjenih bosanskih Srba (kasnije tzv. Vojske Republike Srpske).

Zahvalnice su uručene Tončiju Grbelji (direktoru Arhiva 1989-2001), Mariji Divčić, Muhamedu Musi, Sejdaliji Gušiću, Jovanu Malešiću, Husi Hodžiću i Adnanu Šapčaninu.

“Zadovoljstvo mi je što danas ovim ljudima mogu izraziti veliku zahvalnost za doprinos koji su dali u očuvanju arhivske građe i to povodom 70 godina uspješnog rada arhiva”, izjavio je direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović.

Dodao je da su dobitnici zahvalnica zaslužni, između ostalog, i za očuvanje Orijentalne zbirke, te drugih vrijednih fondova i zbirki Arhiva.

Na osnovu predanog rada bivših uposlenika, posebno za vrijeme rata, danas građa Arhiva stoji na raspolaganju današnjim i budućim istraživačima i naučnicima.

“U našem Arhivu se čuva historija Sarajeva i Bosne i Hercegovine, građa koja je svjedokom postojanja ljudi i institucija decenijama i stoljećima nakon njihovog odlaska ili prestanka rada”, istakao je Ohranović.

Tekst odluke o dodjeli zahvalnica možete pročitati ovdje.


 

Potpisan Zapisnik o primopredaji arhivske građe Općinskog suda u Sarajevu (1908-1995)

Jedna od aktivnosti održanih povodom Međunarodnog dana arhiva (9. VI) i Sedmice arhiva (8-15. VI) bila je i svečano potpisivanje Zapisnika o primopredaji arhivske građe Općinskog suda Sarajevo iz perioda 1909-1995. u prostorijama JU HAS.

Ovaj važan dokument potpisali su predsjednica Općinskog suda Sarajevo Janja Jovanović i direktor JU Historijski arhiv Sarajevo Fuad Ohranović.

Arhiv je time i formalno na čuvanje od Općinskog suda Sarajevo preuzeo građu u količini od 1.100 dužnih metara, dok ukupno čuva više od 11 dužnih kilometara arhivske građe.

Direktor Ohranović je istakao da se već 10 godina dogovara preuzimanje ove građa, te da su u to vrijeme smještajni uslovi bili nešto bolji, pa je 2008. godine ubilo moguće rezervisati prostor za arhivsku građu Općinskog suda.

– Kapaciteti su vremenom popunjeni, pa Arhiv danas u tri svoja depo-objekta nema više ni jednog slobodnog metra za trajno čuvanje arhivske građe. Međutim, radi se na tome da se još jedan objekat ustupi Arhivu – kazao je Ohranović.

Predsjednica Općinskog suda Sarajevo Janja Jovanović naglasila je da Sud ima zakonsku obavezu da sačuvane dokumente i knjige u roku od 30 godina od arhiviranja preda na čuvanje.

– Riječ je o građi koja je namijenjena trajnom čuvanju, ali koja također treba da bude dostupna i građanima – kazala je predsjednica Jovanović .


Otvorena izložba “Bošnjaci, autori književnih djela iz Orijentalne zbirke (1463-1918.) Historijskog arhiva Sarajevo”

Izložba “Bošnjaci, autori književnih djela iz Orijentalne zbirke (1463-1918.) Historijskog arhiva Sarajevo”, autora viših arhivista Fuada Ohranovića i Atifa Mušinovića, otvorena je u Sarajevu 8. juna u Gazi Husrev-begovoj biblioteci povodom 9. juna, Međunarodnog dana arhivâ i Sedmice arhivâ (8. do 15. juna).

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo, Fuad Ohranović, kazao je na otvorenju izložbe rekao da su izloženi eksponati iz Orijentalne zbirke Arhiva, koja ima više od 14.000 jedinica, rukopisi nastajali u vrijeme Osmanskog carstva od 1463. do 1878. godine, te manjim dijelom u periodu austro-ugarske uprave.

“Autori su Bošnjaci intelektualci, učenjaci prvog reda ne samo u Bosni i Hercegovini već i cijelom Osmanskom carstvu, neki poznati kod samih sultana, poput Hasana Kafije Pruščaka, Muhameda Musića Allameka, Ahmeda Sudija Bošnjaka, Ali-dede Bošnjaka, Mustafe Ejubovića i Mustafe Muslija. Veliki broj njih je odlazio na studije po gradovima Carstva. S druge strane, autori poput Hasana Zijaije Mostarca, Muhameda Hevai Uskufije, šejha Hasana Kaimije, Osmana ef. Šuglije, Ibrahima Opijača, Ahmeda ef. Mostarca, Abdulaha ef. Karabegovića, Mula Mustafe Firakije, Omera Hazima Hume, Sejfullaha Prohe, Abdullaha ef. Riđanovića i drugih, predstavljali su svjetionike nauke i kulture u bosanskim gradovima u kojima su živjeli i radili”, kazao je Ohranović.

Dr Mustafa Jahić iz Gazi Husrev-begove biblioteke kazao je da rukopisi kao najveći baštinici znanja, u kojima autori izlažu njihove ideje, iskustva i naučna otkrića, predstavljaju značajan dio naslijeđa islamske civilizacije, jer su nastajali tokom dugog perioda – od osmog vijeka kada su Arapi počeli koristiti papir, pa do početka 20. stoljeća bez obzira na to što je štampanje knjiga nakon dugog otpora toj vrsti djelatnosti, počelo i u Osmanskom carstvu u prvoj polovini 18. stoljeća.

Rukopisi djela najpoznatijih bosanskih autora koji su pisali na orijentalnim jezicima – arapskom, turskom i perzijskom čine naročito vrijedan i značajan dio rukopisnog fonda biblioteka osnivanih već u 16. stoljeću uglavnom uz džamije i medrese, mektebe i tekije, a u 17. stoljeću u većim gradovima kao samostalne javne biblioteke.

“Izloženi su rukopisi nekih od najpoznatijih bosanskih autora koji su pisali na orijentalnim jezicima, među njima Ahmeda Sudića, poznatog komentatora perzijskih klasika i jednog od najboljih poznavalaca perzijskog jezika i klasične perzijske književnosti, ali i arapskog jezika i njegove gramatike, koji je komentare djela perzijskih klasika i arapske gramatike napisao na osmanskom turskom jeziku. Tu je i Hasan Zijai Mostarac, istaknuti mostarski pjesnik, zatim Alaudin Ali-dede Bošnjak, plodan pisac na arapskom jeziku koji se posebno isticao u pisanju djela tesavvufskog sadržaja; Hasan Kafi Pruščak, jedan od posebno uticajnih ljudi u Osmanskom carstvu i jedan od najsvestranijih i najplodonosnijih bosanskih pisaca na orijentalnim jezicima. Pisao je djela iz filologije, islamskog prava, islamske dogmatike, historije i politike. Tu su i rukopisi Muhameda Musića Allameka koji je u komentarima, glosama i preradama djela drugih autora pokazao izuzetnu oštroumnost, samostalnost i originalnost u izlaganju vlastitih mišljenja i razumijevanju raznih pitanja u komentiranju Kur’ana, arapske gramatike i retorike te posebno logike, što ga svrstava u red izuzetno značajnih naučnika 17. stoljeća u islamskom svijetu.”, rekao je Jahić.

Muhamed Hevaija Uskufi je autor prvog bosansko-turskog rječnika, napisanog u stihovima; Ahmed Mujezinović Mostarac, autor velike zbirke vazova u kojoj uglavnom s tesavvufsko-filozofskog aspekta razmatra mnoge teme, najčešće vjerskog karaktera; Hasan Kaimija iz Sarajeva, autor više zbirki poezije (divana) i pojedinačnih raznovrsnih pjesama na osmanskom turskom jeziku; Hasan Duvnjak, autor više djela na arapskom i osmanskom turskom iz islamskog vjerovanja i islamske pravne prakse; Osman Šugli Visočanin, jedan od plodnijih bosanskih pisaca na orijentalnim jezicima u drugoj polovini 17. i početkom 18. stoljeća; Mustafa Ejubović – šejh Jujo koji raznovrsnim načinom rada ulazi u red najistaknutijih bošnjačkih autora koji su stvarali na orijentalnim jezicima tokom cijele epohe nastajanja ove vrste naučnog i književnog stvaralaštva u Bosni i Hercegovini; Ibrahim Opijač koji je nakon smrti učitelja, šejha Juje, zauzeo njegovo mjesto u obrazovanim krugovima Mostara; Ahmed Muhamedov Mostarac, dugogodišnji mostarski muftija i dobar poznavalac islamskog prava, autor zbirke fetvi kojima su se rješavala svakodnevna praktična pitanja muslimana; Mustafa Bošnjak Muhlisi, autor putopisa o njegovom odlasku na hadž 1748. godine, napisanog u stihovima na osmanskom turskom jeziku; Muhamed Čajničanin koji se bavio logikom na arapskom jeziku te Mustafa Firaki, hroničar i pjesnik, Abdulah Karabegović, Omer Hazim Humo, Sejfullah Proho, Mustafa Buturović, Muhamed ef. Ramić, šejh Muhamed Užičanin, Abdullah ef. Riđanović, Jusuf-beg Čengić i Muhamed Arif Kujumdžić Sarajlija-Brkanić.

Cilj izložbe “Bošnjaci, autori književnih djela – iz Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo“ je njegovanje sjećanja na ove značajne ličnosti iz historije Bosne i Hercegovine te skretanje pažnje na arhivsko blago pohranjeno u Historijskom arhivu.

Osim prijepisa, na izložbi su predstavljeni autografi, tj. originalni rukopisi književnih djela.

Pišući djela na osmanskom turskom, arapskom, perzijskom, ali i na bosanskom jeziku, u vremenu kada je steći znanje bilo puno teže nego danas, autori čije rukopise predstavlja izložba, proslavili su male bosanske gradove na granici osmanske države i barem na tren ih stavili u ravan s tadašnjim velikim naučnim centrima Osmanske imperije, istakli su autori izložbe.

(arhivsa.ba/FENA/Klix; Foto: V. Jerlagić)


U Brčkom održano Savjetovanje arhivskih radnika BiH

Od 6. do 8. maja/svibnja 2018. godine je u u organizaciji Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine i Odjeljenja za javni registar – Službe za arhiv Vlade Brčko distrikta BiH, u Brčkom održano Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine.

Savjetovanje je imalo međunarodni karakter obzirom na učešće kolega iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Turske, i imalo je dva panela: “Arhivsko zakonodavstvo” i “Prostorni kapaciteti arhivskih ustanova”.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo su sa svojim referatima u prvom panelu učestvovali Džemila Čekić (Zakon o arhivskoj djelatnosti – provedbeni propisi)“, Almira Alibašić-Fideler (Arhivska građa kao kulturno dobro/baština u kontekstu Zakona o arhivskoj djelatnosti u Kantonu Sarajevo), Haris Zaimović (Baštinsko i arhivsko zakonodavstvo u Kantonu Sarajevo: iskorak ka boljem pozicioniranju i prepoznavanju institucije arhiva i arhivske djelatnosti), te Aleksandra Pijuk-Pejčić (Preuzimanje arhivske građe između teorije i prakse).

U drugom panelu o prostornim kapacitetima svoje radove su izlagali Fuad Ohranović (Problematika smještajnih kapaciteta Historijskog arhiva Sarajevo – sadašnjost i perspektive), Admir Nezirović (Depo prostor Vrbanjuša, te Sejdalija Gušić (Kako smo se/su nas selili). Savjetovanju su prisustvovali i kolege Jasmin Turčalo i Amina Medić.

U organizaciji domaćina učesnici su obišli muzej “Fondacija Legat Ekmečić” u Brčkom, potom franjevački samostan u Dubravama zajedno sa muzejem i galerijom, te Konak Zaimovića u Zoviku.


Svečanom akademijom i izložbom obilježena 70. godišnjica Historijskog arhiva Sarajevo

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu je jučer, 3. maja 2018. godine, održana svečana akademija povodom 70. godišnjice Historijskog arhiva Sarajevo, te prigodna izložba “Biseri iz fondova i zbirki Historijskog arhiva Sarajevo”. 

Svečano obilježavanje godišnjice Arhiva i izložbu otvorio je Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, dr. Denis Zvizdić, a akademiji su prisustvovali predstavnici institucija u BiH, međunarodnih organizacija, diplomate i predstavnici arhiva iz BiH, Slovenije, Srbije i Hrvatske.

Na akademiji je istaknuto da arhivska građa broji 11 dužnih kilometara i obuhvata period od 15. stoljeća do danas. Najstarija građa datira iz osmanskog perioda, a u okviru Orijentalne zbirke sačuvano je 14.000 arhivskih jedinica te time ona spada u najznačajnije zbirke orijentalne arhivske građe u jugoistočnoj Evropi.

Direktor arhiva Fuad Ohranović je istakao da se u Arhivu, čija se građa danas nalazi na tri lokacije , čuva historija Sarajeva i Bosne i Hercegovine, te je svjedokom postojanja ljudi i institucija decenijama i stoljećima nakon njihovog odlaska ili prestanka rada.

“Arhiv je prozor u prošlost za naše potomke, zadaća nam je da to sačuvamo za njih, ponudimo im mogućnost da uče iz naše prošlosti te da na taj način biraju puteve dobra, a izbjegavaju ono što je loše”, rekao je Ohranović.

Blago koje čuva Historijski arhiv Sarajeva proglašeno je nacionalnim spomenikom 2009. godine, a da bi ono bilo sačuvano direktor je rekao da je potrebna podrška svih nivoa vlasti.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je podsjetio okupljene da Sarajevo uprkos teškim periodima, najdužoj opsadi u modernoj historiji ratovanja, razaranju, paljenju i urbicidu uspjelo da sačuva vrijednu arhivsku građu.

Već 70 godina vrijedni i stručni zaposlenici Historijskog arhiva, vrijedni čuvari naše memorije i istine skupljaju, sređuju i čuvaju arhivski materijal i pružaju mogućnost za proučavanje kako bi nam stvarne činjenice i relevantne pouke iz historije bile temelj za valorizaciju vrijednosti na kojima trebamo graditi našu budućnost. U današnje vrijeme kada svjedočimo kada se od zlonamjernih i onih koji žele da obrišu našu prošlost, mnoge istine dovode u pitanje i želi se pocijepati tkanje jedinstvene bh. tapiserije naroda, običaja, kultura i civilizacija, izuzetno je važno pravilno i istinito interpretirati, čuvati i sačuvati historijske činjenice i historijsku građu”, rekao je Zvizdić.

Zbog važnosti te građe, kazao je, ne može i ne treba biti smještena na tri lokacije, te je pojasnio da je neophodno uložiti potreban napor da arhiv u narednom periodu ima samo jednu adresu.

Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić je naglasio kako je Historijski arhiv jedna od najstarijih specijaliziranih institucija u Sarajevu i BiH.

“O njegovom značaju govori i podatak da je 1986. godine proglašen ustanovom od posebnog društvenog interesa, a 1988. godine dobio je Šestoaprilsku nagradu” – kazao je.

Arhivski savjetnik i nekadašnji direktor Arhiva mr Sejdalija Gušić je istakao važnost arhiva citirajući Winstona Churchilla, koji je tokom Bitke za Britaniju shvatao važnost arhiva i njihove zaštite, te je usporedio odbranu zemlje sa odbranom kolektivnog pamćenja.

Pored obraćanja istaknutih dužnosnika, svečanu akademiju uveličali su recitali poezije, te sevdalinke „S one strane plive“, “Kraj tanana šadrvana” i “Kad ja pođoh aman na Bembašu” u izvedbi mladog Jusufa Brkića. Prikazan je i 15-minutni dokumentarni film o Arhivu u produkciji TVSA,

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo je direktor Ohranović povodom obljetnice dodijelio zahvalnice Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo – ministru Mirvadu Kuriću, Muzeju Sarajeva – direktoru Mirsadu Avdiću, Gazi Husrev-begovoj biblioteci, ambasadi Kraljevine Španije u BIH – nj.e. ambasadoru Juan Bosco Gimenez Sorianu, javnom preduzeću BH Pošta, Kantonalnoj televiziji TVSA, te federalnoj novinskoj agenciji FENA.