Category: Vijesti

Arhiv obilježava Međunarodnu sedmicu arhivâ

  By Vijesti

U okviru obilježavanja Međunarodne sedmice arhivâ (3.-9. juna) Historijski arhiv Sarajevo najavljuje novu izložbu “Dani bezvlašća u Sarajevu nakon atentata 1914. godine”, autorice mr. sci. Aleksandre Pijuk-Pejčić, koja će biti otvorena 6. juna 2024. u 14.00h, u prostoru Muzeja Sarajevo 1878-1918, na adresi Zelenih beretki 1, Sarajevo.

JU Historijski arhiv Sarajevo obilježava Međunarodnu sedmicu arhiva (3. – 9. juni) koja se svake godine održava uz obilježavanje 9. juna kao Međunarodnog dana arhiva. Brojne arhivske institucije u svijetu svojim programima daju doprinos ovom svjetskom događaju, a moto ove godine je #CyberArchives. Međunarodnu sedmicu arhiva obilježavamo gostovanjem naše ranije izložbe posvećene XIV Zimskim olimpijskim igrama u partnerskim institucijama u Sloveniji i Hrvatskoj – Pokrajinskom arhivu Maribor i Državnom arhivu za Međimurje, a u Sarajevu predstavljamo novu izložbu.

Dobro nam došli!

Posjeta Arhivu studenata Odsjeka ta orijentalnu filologiju

  By Vijesti

Danas su Arhiv posjetili studenti pete godine Odsjeka za orijentalnu filologiju, Filozofskog fakulteta u Sarajevu, u pratnji svog profesora dr. Ahmeda Zildžića. Cilj posjete je upoznavanje studenata sa Arhivom kao baštinskom ustanovom koja u svom fundusu čuva i arhivsku građu na orijentalnim jezicima. Studente je najprije pozdravila direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac koja im je poželjela toplu dobrodošlicu i ukratko predstavila Arhiv.

Studentima je, nakon toga, objašnjena jednostavna procedura koju je potrebno proći kako bi se dobila arhivska građa za istraživanje te im je predstavljen ogledni primjer rukopisâ prvog stihovanog bosansko-turskog rječnika iz prve polovine 17. stoljeća. Naravno, riječ je o djelu Magbul-i arif poznat i pod imenom Potur Šahidija iz 1631.godine. Napisao ga je Tuzlak Muhamed Hevai Uskufi. U narodu je poznat i pod imenom Potur Šahidija. Ovaj Rječnik je prvi u Bosni i Hercegovini i kod Južnih Slavena samostalni dvojezični rukopisni rječnik napisan u stihu štokavskim dijalektom. Ovim svojim djelom Hevai je postavio prve temelje bosanskohercegovačke lingvističke discipline – leksikografije bosanskog jezika. Njegov Rječnik je dvojezičan: bosansko-turski odnosno tursko-bosanski, te i izmiješano, ali je stihovan trećim, arapskim jezikom tj. pisan je u skladu sa zakonitostima arapske metrike. U Historijskom arhivu Sarajevo čuva se šest prepisa ovog djela u cijelosti ili fragmentarno. pod signaturama: HAS, OZ, R-51; HAS, OZ, R-150; HAS OZ, R-262; HAS OZ, R-371; HAS OZ, R-607; HAS OZ, MTO-25. Studente je sa arhivskom građom iz naše Orijentalne zbirke upoznala viša arhivistica Elma Dervišbegović.

Foto: HAS

[Show slideshow]

Gostovanje arhivske izložbe u Radencima, Slovenija

  By Vijesti

Naša izložba “12 dana kada smo bili centar svijeta – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu” autora Armina Džunuzovića i Admira Nezirovića predstavljena je jučer u hotelu “Radin” u Radencima, Slovenija gdje se održava tradicionalna arhivska konefrencija “Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja”. Radi se o međunarodnoj konferenciji sa učešćem preko 250 izlagača iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Kosova, Njemačke, Austrije, Rumunije i Gruzije. Delegaciju iz JU Historijski arhiv Sarajevo predvodila je direktorica Ismeta Džigal Berkovac, a činili su je još i Admir Nezirović i Amela Bedaković. Izložbu o nezaboravnom sportskom događaju – XIV Zimskim olimpijskim igrama (ZOI ’84) održanim u Sarajevu, koja izaziva veliko interesovanje i izvan naše zemlje, ovaj put su predstavili jedan od autora Admir Nezirović i direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac. Prilikom otvaranja izložbe goste je pozdravila i dobrodošlicu poželjela direktorica Pokrajinskog arhiva Maribor M.Sc. Nina Gostenčnik.

Inače, ova konferencija koju organizuje Pokrajinski arhiv Maribor (PAM) traje od 15. do 17. maja, a naša izložba time ne završava svoje gostovanje u Sloveniji. Naime, nakon konferencije, biće postavljena najprije u izložbenom prostoru Pokrajinskog arhiva Maribor u Mariboru, a nakon toga u novoizgrađenom, savremenom objektu pripadajuće arhivske jedinice mariborskog arhiva u Murskoj Soboti. JU Historijski arhiv Sarajevo se zahvaljuje Pokrajinskom arhivu Maribor na ukazanoj časti i pozivu za gostovanje.

Foto: Pokrajinski arhiv Maribor

[Show slideshow]

Arhiv obilježio 76. godišnjicu rada

  By Vijesti

Ove godine JU Historijski arhiv Sarajevo obilježava svoju 76. godišnjicu osnivanja i rada. Tim povodom, a u okviru manifestacije Dani kantona Sarajevo Arhiv je 30. aprila predstavio još jednu izložbu pod nazivom “Tragovi na hartiji: Dokumenti i pečati Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu”, autorice arhivistice Irme Agbabić.
JU Historijski arhiv Sarajevo osnovan je 3. V 1948. godine Odlukom Narodnog odbora grada Sarajeva, a na samom početku djelovanja bio je smješten u zgradi Vijećnice. Danas je Arhiv javna ustanova kulture u Kantonu Sarajevo. Od početka svoga djelovanja, aktivno radi na prikupljanju, čuvanju, stručnoj obradi, prezentaciji i publiciranju arhivske građe. 76 godina djelovanja obilježeno je stalnim naporima za poboljšanje uslova čuvanja vrijedne arhivske građe čija količina danas iznosi preko 11.000 dužnih metara ili preko 640 arhivskih fondova i zbirki, od kojih je trećina proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Tradicija Arhiva je da svaku svoju godišnjicu obilježi događajem koji će predstaviti naš rad, arhivsku građu kao kulturnu baštinu, te biti prilika da se naša javnost podsjeti na postojanje i značaj naše institucije. Ove godine, predstavljamo arhivsku građu iz još jednog vrijednog arhivskog fonda – Kotarskog šerijatskog suda.
“Fond Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu nalazi se među mnogobrojnom vrijednom arhivskom građom i predstavlja neiscrpan izvor podataka iz života stanovnika Sarajeva i njegove okoline u periodu između 19. i 20. vijeka. Fond ima oko 80 dužnih metara arhivske građe, a sadrži dokumente poput ilama (sudskih rješenja), hudžeta (sudskih odluka), murasela (sudskih poziva), vasijetnama (oporuka), gruntovnih i građevinskih isprava i dozvola, privatnih i službenih prepiski, te različite potvrde i priznanice, ostavinske predmete, smrtovnice, potvrde o punoljetstvu i slične dokumente…“ (iz autorskog teksta o izložbi)

Na svečanom otvaranju izložbe u Brusa bezistanu prisutnima su se obratili direktorica JU Historijski arhiv Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, autorica izložbe Irma Agbabić, te direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč koja je ujedno i otvorila izložbu.
Direktorica Džigal-Berkovac govorila je o značaju JU Historijski arhiv Sarajevo, postignućima ove ustanove u proteklim desetljećima i aktuelnim nastojanjima u zaštiti i očuvanju pisane kulturne baštine – arhivske građe. Autorica izložbe, arhivistica Irma Agbabić, istakla je nekoliko značajki arhivskog fonda na temelju kojega je izložba nastala – Kotarskog šerijatskog suda u Sarajevu, procesu rada na istom, te je skrenula pažnju na zanimljive detalje u postavci. Na kraju, direktorica Muzeja Sarajeva Indira Kučuk-Sorguč, također se osvrnula na rad našeg Arhiva kao srodne institucije Muzeju Sarajeva, istakla naš zajednički značaj u očuvanju kulturne baštine grada i zemlje, te izrazila pohvale samoj izložbi, koju je na taj način svečano i otvorila.
Inače, svoju dugogodišnju uspješnu saradnju JU Historijski arhiv Sarajevo i JU Muzej Sarajeva formalizirali su i potpisivanjem sporazuma o saradnji koji garantuje nastavak međusobne saradnje na novim projektima. Stoga, ovaj put, izražavamo veliku zahvalnost Muzeju Sarajeva na ustupljenom prostoru za izložbu i obilježavanje još jedne godišnjice Arhiva. Izložba će biti dostupna u Muzeju Sarajeva – Brusa bezistanu do 13. maja 2024. godine.

Foto: HAS

[Show slideshow]
1 2

Izložba: TRAGOVI NA HARTIJI: DOKUMENTI I PEČATI KOTARSKOG ŠERIJATSKOG SUDA U SARAJEVU

  By Vijesti

Povodom obilježavanja 76. godišnjice postojanja i djelovanja JU Historijski arhiv Sarajevo, a u sklopu manifestacije Dani Kantona Sarajevo, sa zadovoljstvom najavljujemo novu izložbu Historijskog arhiva Sarajevo i srdačno Vas pozivamo!

Otvorenje izložbe: utorak, 30. april u 12.00h, Muzej Sarajeva – Brusa bezistan, na adresi Abadžiluk 10.

Dobro došli!

Katalozi arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisâ (Svezak I, II, III i IV) dostupni za online preuzimanje

  By Vijesti

U povodu obilježavanja Dana grada Sarajeva, odlučili smo s vama podijeliti seriju Katalogâ arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisâ u digitalnom obliku. Krajem prošle godine, zaokružena je ova serija u jednu cjelinu budući da je izlaskom četvrtog sveska kataloški obrađena i naučnoj i stručnoj javnosti učinjena dostupnom sva rukopisna građa na orijentalnim jezicima. Arhiv je počeo sa objavljivanjem kataloga ovih rukopisa 2010. godine izlaskom prvog sveska, potom drugog sveska 2011. godine, trećeg 2022. godine te četvrtog, 2024. godine. Ne treba zaboraviti da je objavljivanje prva dva sveska finansijski u cijelosti podržano od strane Fondacije za islamsko naslijeđe al-Furqān iz Londona, dok je posljednja dva toma Historijski arhiv Sarajevo uspio finansirati samostalno.

Orijentalna zbirka Historijskog arhiva Sarajevo sastoji se od svih vrsta dokumenata osmanske administracije, deftera, ličnih i porodičnih fondova, štampanih knjigâ i rukopisne kolekcije. Rukopisnu kolekciju čini posebna zbirka rukopisâ, zbirka rukopisâ Mehmeda Teufika Okića te fond Hadži Sinanove tekije. U katalozima je obrađeno 1199 kodeksâ, odnosno 2170 djelâ na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Sadržajno krajnje bogata zbirka posjeduje djelâ najrazličitijih disciplina: od teoloških, filozofskih, pravnih, preko lingvističkih, lijepe književnosti, etike, do astroloških, djelâ islamskog misticizma, i kaligrafskih djelâ. Najstariji datirani primjerci iz Zbirke potiču iz druge decenije XV vijeka.

Za download PDF dokumenta, kliknite na linkove ispod:

I. Svezak
II. Svezak
III. Svezak
IV. Svezak

Najava promocija izdanja – „MEMOARI Jelice Belović-Bernadzikowske (Ljube T. Daničić)“ izvan Bosne i Hercegovine

  By Vijesti

Zadovoljstvo nam je najaviti da će se promocije publikacije Memoari Jelice Belović Bernadžikowski (Ljube T. Daničić) u martu ove godine održati i izvan Bosne i Herecgovine. Tako su planirane četiri promocije tokom ovog mjeseca:

  • 5. mart 2024. godine u Varšavi (Instytut Slawistyki Zachodniej i Południowej UW),
  • 12. mart 2024. godine u Krakovu (Instytut Historii Uniwersytetu Jagiellońskiego),
  • 25. mart 2024. godine u Beogradu (Narodna biblioteka Srbije),
  • 26. mart 2024. godine u Novom Sadu (Gradska biblioteka u Novom Sadu).

Krajem prošle godine, u decembru JU Historijski arhiv Sarajevo u saradnji sa Institutom za historiju Univerziteta u Sarajevu promovirao je knjigu Memoari Jelice Belović Bernadžikowski (Ljube T. Daničić) čiji su urednici Enes S. Omerović (Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu) i Tomas Jacek Lis (Jagelonski univerzitet iz Krakova u Poljskoj). Knjiga je nastala na temelju ličnog fonda Jelice Belović-Bernadzikowske koji se čuva u JU Historijski arhiv Sarajevo pod signaturnom oznakom HAS,O-BJ-86. Rezultat dvogodišnje saradnje ove tri uključene institucije je ovo izdanje, koje je obogatilo izdavački opus kako Instituta, tako i Arhiva, koji su zajednički pripremili publikovanje ovog izdanja. Štampanje knjige su podržali Jagelonski univerzitet iz Krakova u Poljskoj i Fondacija za izdavaštvo Sarajevo.

Memoari Jelice Belović Bernadzikowski predstavlja tekst rukopisa koji se već godinama čuva u Historijskom arhivu u Sarajevu, u okviru fonda Belović-Bernadzikowski Jelica, vremenskog raspona 1893.-1909. godine. Građa u fondu predstavlja samo jedan fragment iz inače bogatog stvaralačkog opusa Jelice Belović, a o čemu svakako više saznajemo iščitavajući njene memoare. Urednici su napravili transkripciju teksta od četiri stotine stranica, te cjelokupan tekst priredili za štampu. Knjiga je dodatno obogaćena nizom stručnih napomena koje su priložene na kraju teksta a u kojima su opisane manje poznate riječi, ličnosti ali i donijeti prevodi dijelova rukopisa koji su napisani na njemačkom, poljskom, mađarskom, engleskom, talijanskom, francuskom i latinskom jeziku.

Jelica Belović – Bernadzikowska je bila učiteljica, etnologinja, književnica i novinarka, koja je živjela i djelovala na prelazu iz 19. u 20. stoljeće u brojnim gradovima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije (Vojvodine). Njen rad je prelazio ove granice pa je nerijetko pisala i objavljivala van južnoslavenskog prostora, širom Evrope, što joj je uveliko olakšavala i činjenica da je govorila i pisala na deset jezika. Istraživanje arhivske građe o ovoj izuzetnoj ženi pokazuje da je njen životni put i opus bio izvanredan te da će bez sumnje i sjećanja koja su zabilježena u njenim Memoarima biti od posebne važnosti.

Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine objavljujemo virtuelnu izložbu: 12 DANA KADA SMO BILI CENTAR SVIJETA – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu

  By Izložbe, Vijesti

Autori izložbe: Armin Džunuzović i Admir Nezirović
Dizajn izložbe: Velid Jerlagić

Godišnjica nezavisnosti Bosne i Hercegovine u znaku 40 godina od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu

Početak nove godine donio nam je i sjećanje na nekoliko važnih datuma koji su svojim značajem u historiji Države i Grada imali neizostavan i neizbrisiv trag. Sredina mjeseca februara protekla je u znaku obilježavanja 40. godišnjice od sarajevske zimske Olimpijade 1984. godine, a kraj mjeseca i početak marta svjedoče da već živimo treću deceniju nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

1. mart ili Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine praznik je kojim se proslavlja nezavisnost Bosne i Hercegovine od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Odnosno, obilježavanjem ovog datuma čuva se sjećanje na Referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine koji je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine a koji je označio početak puta kojim je Bosna i Hercegovina krenula ka svojoj nezavisnosti. Referendum je održan na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji. Izlaznost stanovništva bile je skoro 64 % ukupnog stanovništva tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, a 99% građana koji su pristupili referendumskom izjašnjavanju bili su za nezavisnost Bosne i Hercegovine i izlazak iz jugoslavenske zajednice. Referendumsko pitanje bilo je „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“. Rezultati referenduma bili su potvrđeni u Parlamentu Bosne i Hercegovine 6. marta 1992. godine, a već su od 6. aprila 1992. godine države članice Evropske zajednice i Sjedinjene Američke Države priznale nezavisnost Bosne i Hercegovine. Konačno je Bosna i Hercegovina 22. maja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda. U znak sjećanja na važnost i značaj diplomatske borbe na putu istrajnosti za nezavisnost i postojanje Bosne i Hercegovine, Historijski Arhiv Sarajevo otvara, a u povodu obilježavanja 1. marta Dana nezavinosti Bosne i Hercegovine, virtuelnu izložbu “12 DANA KADA SMO BILI CENTAR SVIJETA – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu“.

Simbolično, cilj nam je da svim Bosancima i Hercegovcima vratimo sjećanje na pripreme i organizaciju Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine. Na značaj i uspjeh koji su ove igre imale za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, te značaj koji je sarajevska Olimpijada imala u odbrani nezavisnosti Bosne i Hercegovine kao možda i najpoznatiji reprezent Sarajeva i Bosne i Hercegovine u svijetu.

Također, želimo da Zimske olimpijske igre u Sarajevu i ova izložba, u današnjem vremenu izazova, budu lijep podsjetnik svima nama da smo spremni i da znamo raditi velike stvari, što smo kroz historiju nebrojeno puta i pokazali.

(Armin Džunuzović)

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva.

Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba

Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”

[Show slideshow]


Učešće predstavnika Arhiva na Međunarodnom simpoziju “International Symposium on Balkan Periodicals: Trajectory of Islamic Thought 1918-1945.”

  By Vijesti

U Skoplju, Republika Sjeverna Makedonija, od 24.02 do 25.02. u prostorijama Yunus Emre instituta održan je Međunarodni simpozij o balkanskoj periodici: Putanja islamske misli 1918-1945 (International Symposium on Balkan Periodicals: Trajectory of Islamic Thought 1918-1945) koji je organizirala Fondacija za balkanske studije (Balkan Studies Foundation), dok su suorganizatori bili Direkcija za tursku dijasporu i srodne zajednice (YTB) i Fondacija Skopje (Skopje Foundation).

Na Simpoziju je upriličeno 11 sesija i jedna panel diskusija, sa ukupno 45 izlaganja učesnika iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Turske, Sjeverne Makedonije, Kosova, Albanije, Bugarske i Grčke.

Iz Historijskog arhiva Sarajevo na Simpoziju su učestvovale viša arhivistica Elma Dervišbegović sa radom pod naslovom: Jezik bosanskohercegovačkih novina i časopisa između dva svjetska rata – analiza listova: Biser, Narodna uzdanica, Gajret, Islamski svijet, Jugoslavenska – bosanska pošta, Večernja pošta, Jenji misbah i Hrvat, te arhivistica Irma Agbabić sa radom: O važnosti časopisa Đulistan za afirmaciju žene u Bosni i Hercegovini.

Više o cijelom događaju čitajte na linku

[Show slideshow]