Svečano otvorena gostujuća izložba slovenskog državnog Arhiva

U Sarajevu je u petak, 9. novembra 2018. godine svečano otvorena gostujuća izložba državnog Arhiva Republike Slovenije “Arhivi – Čuvari sjećanja: Putujuća izložba slovenskog arhivskog naslijeđa”, koju je priredilo deset Arhivâ iz različitih gradova Slovenije.

U prostoru Muzeja Sarajeva (Brusa Bezistan) izloženo je više od 140 reprodukcija dokumenata datiranih u razdoblje od 9. stoljeća do 1990. godine, predstavljenih na 25 panoa.

Izložbu su prigodnim obraćanjem prisutnima svečano otvorili direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović, direktor Arhiva Republike Slovenije Bojan Cvelfar, te rezidentna ambasadorica Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini nj. e. Zorica Bukinac.

Iz uvodnog panoa izložbe:

“Deset slovenskih arhiva čuva oko 75 kilometara arhivskog materijala. To je iznimno bogatstvo pisane kulturne baštine koja datira iz prve  polovine 9. stoljeća do danas. Znate li za ostatke karolinških rukopisa iz 9. stoljeća? Jeste li vidjeli najstariji arhivski dokument na pergamentu u Sloveniji ili listine grofova Celjskih? A statut grada Pirana iz 1307. godine? Da li je sačuvana Zbirka privilegija samostana u Žiči? Kako izgleda rukopis Jurja Dalmatinca? Ko čuva najstarije matične knjige? Koje su poreze plaćali preci današnjih Slovenaca? Kako zvuči službeni slovenski jezik iz 16. stoljeća? Kome je pisao misionar Baraga? Zanima li Vas nacrt najvećeg evropskog željezničkog vijadukta? Kada je osnovana Narodna čitaonica u Ptuju? Jesu li stare fotografije i filmovi doista tako dobro sačuvani? Kako se nekad agitiralo pred plebiscit? Kakva je bila posljednja volja Alme Karlin? Zašto je špijuniran Jože Pučnik? Ko je potpisao izvještaj o ishodu glasanja na referendumu o samostalnosti iz 1990. godine?


Arhivski djelatnici iz Bosne i Hercegovine posjetili Tursku

U organizaciji Arhivističkog udruženja BiH i matičnih arhiva iz naše zemlje, arhivski djelatnici iz arhivâ Bosne i Hercegovine boravili su u studijskoj posjeti Turskoj, od 14. do 19. oktobra 2018. godine.

Domaćini bosanskohercegovačkim arhivskim djelatnicima bili su Osmanski arhiv Republike Turske u Istanbulu, te odjel za Međunarodne odnose državnog Arhiva Republike Turske.

Prilikom posjete Osmanskom arhivu, direktoru g. Sebahattinu Bayramu je ispred Historijskog arhiva Sarajevo uručen reprint Gazi Husrev-begove emername iz 1532. godine, jednog od najstarijih i najvažnijih  arhivskih dokumenata iz Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo.

Tokom posjete Turskoj, bosanskohercegovački arhivski djelatnici imali su priliku posjetiti Istanbul i Bursu. U Istanbulu su obišli novoizgrađeni kompleks Osmanskog arhiva sa depoima, te se detaljno upoznali sa radom ove ustanove koja čuva preko 120 kilometara arhivske građe iz osmanskog perioda. Delagacija je posjetila i druge značajne objekte kulturnohistorijskog naslijeđa, poznate džamije i muzeje, dok su u Bursi bh. arhivski djelatnici imali priliku vidjeti Gradski muzej i Muzej vakufa, poznatu Ulu-džamiju, ali i turbeta prvih osmanskih vladara: Osmana i Orhana.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo u Turskoj su boravili Fuad Ohranović, Sejdalija Gušić, Elma Dervišbegović, Aleksandra Pijuk-Pejčić, Atif Mušinović, Ismeta Džigal-Berkovac, Almira Alibašić, Velid Jerlagić, Amela Bedaković, Omer Bajić, Džemila Čekić, Amina Medić i Ensar Ramić, kao i kolege iz Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivâ u Banjoj Luci, Travniku, Tuzli i Bihaću. 


Izložba “predizborni plakati između dva Svjetska rata” otvorena u Brusa bezistanu

U sarajevskom Brusa bezistanu je u četvrtak, 4. oktobra 2018. godine svečano otvorena izložba višeg arhivista Admira Nezirovića i arhivskog tehničara Irfana Đeševića “Predizborni plakati između dva svjetska rata (1918-1941)”.

Historijski arhiv Sarajevo je odlučio da uoči Općih izbora u Bosni i Hercegovini javnosti predstavi izložbu pod naslovom „Predizborni plakati između dva Svjetska rata (1918-1941)“. Jedan od ciljeva izložbe je prezentacija dijela „Zbirke plakata“ koju posjeduje Historijski arhiv Sarajevo, a koji se odnose na predizborne plakate iz perioda između dva Svjetska rata, te da se istovremeno slikovito prikaže predizbornu kampanju u vrijeme kada su plakati, uz predizborne skupove, bili glavno sredstvo komunikacije političkih stranaka sa biračima. Plakat ili poster je obično list papira ili kartona različitih veličina, koji se ističe na zid, stub ili pano. Pojam „plakat“ najčesće se koristi za opis lista papira koji služi u promotivne svrhe, kao što su najave nekih nadolazećih javnih događaja poput izbora, utakmica, koncerata i predstava.

Obzirom na značaj i popularnost plakata, ali i njihov dizajn koji nerijetko dostiže izgled umjetničkog djela, postali su posebnim kolekcijama mnogih biblioteka, arhiva i drugih baštinskih institucija. Ove zbirke ponekad dostižu impozantne brojke – kada je riječ o broju sakupljenih plakata – ali i veliku vrijednost, kada su u pitanju stari, raritetni plakati, te oni koje odlikuje izvanredan dizajn. To je bio razlog zašto je i Historijski arhiv Sarajevo prije šezdesetak godina odlučio oformiti jednu ovakvu zbirku.

Historijski arhiv Sarajevo posjeduje otprilike 3000 plakata, u Zbirci koja možda ne zadivljuje brojem dokumenata, ali njihova historijska i dokumentarna vrijednost, zajedno sa informacijama koje prikazuju, čine ovu zbirku veoma važnom za naš grad, ali i državu. Zbirka plakata u Historijskom Arhivu Sarajevo je nastala otkupom, poklonom od privatnih lica i institucija, te izdvajanjem iz raznih drugih fondova Arhiva. Tri stotine osamdeset devet (389) plakata iz ove Zbirke je nastalo u periodu između dva Svjetska rata, odnosno u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Jugoslavije.

U periodu između dva Svjetska rata, u kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevini Jugoslaviji, parlamentarni izbori su održani sedam puta. Građani s pravom glasa su tada birali narodne poslanike (zastupnike) u Narodnoj skupštini u Beogradu. Izbori su održani 1920., 1923., 1925., 1927., 1931., 1935. i 1938. godine.

Historijski arhiv Sarajevo ovom izložbom prikazuje predizborne plakate štampane za parlamentarne izbore održane 1923., 1931., 1935. i 1938. godine. Također, među njima je i jedan plakat koji se odnosi na kandidatsku listu za općinske izbore u Sarajevu, održane 28. X 1928. godine.


Press:
Klix
Radio Sarajevo
BHRT
Faktor


Djelatnici Historijskog arhiva Sarajevo na 31. međunarodnom arhivskom savjetovanju u Tuzli

U Tuzli je od 26. do 28. septembra 2018. godine održano 31. međunarodno savjetovanje “Arhivska praksa 2018”.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo na savjetovanju su svoje radove predstavili mr. sc. Sejdalija Gušić (Izdavačka djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo 1998-2018 sa posebnim osvrtom na suizdavačke projekte), Amela Bedaković (Analiza propisa iz oblasti kancelarijskog poslovanja u Bosni i Hercegovini u svjetlu arhivske legislative), te Omer Bajić (Zbirka poštanskih maraka i žigova Historijskog arhiva Sarajevo 1860-1961).

Učenici Međunarodne francuske škole posjetili Arhiv

Danas su JU Historijski arhiv Sarajevo posjetili učenici IX. razreda Međunarodne francuske škole u Sarajevu (CIFS) predvođeni svojim nastavnikom Hiacyneom Marteauxom i nastavnicom Leom Oeuf-Andral.

Arhivske zbirke i fondove ovom prilikom su učenicima prezentirali viši arhivisti Atif Mušinović i Almira Alibašić-Fideler.

Učenici i nastavnici su, obzirom na skoro obilježavanje stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata, posebno bili zainteresirani za građu vezanu za Prvi svjestki rat.

Učenicima je, između ostalog, prezentirana vrijedna pisana građa iz Orijentalne zbrike, dokumenti iz austro-ugarskog perioda, ali i bogata bibliotečka građa.


Otvorena izložba o sarajevskim ženskim stručnim školama između dva Svjetska rata

Izložba Historijskog arhiva Sarajevo “Ženske stručne škole u Sarajevu između dva Svjetska rata” autorica višeg arhivista Aleksandre Pijuk-Pejčić i višeg arhivskog tehničara Amele Bedaković, svečano je otvorena jučer u Brusa-Bezistanu – Muzej Sarajeva. Cilj izložbe bio je predstaviti sistem obrazovanja ženske populacije u Sarajevu ,u periodu između dva Svjetska rata.

Postavka izložbe prikazuje dokumente nastale u četiri tadašnje obrazovne ustanove: Ženskoj stručnoj zanatskoj školi, Stručnoj zanatskoj školi tekstilnog pletenja, Ženskoj stručnoj školi pri Ženskoj muslimanskoj organizaciji „Osvitanje“ i Ženskoj zanatskoj školi dobrotvorne zadruge „Srpkinja“. Izloženi su arhivski dokumenti: svjedočanstva o položenim završnim ispitima, ocjene iz nastavnih predmeta, rasporedi časova, upisni materijali, ali i drugi dokumenti, poput rješenja o izbacivanju iz škole.

U ovim obrazovnim ustanovama je školovanje trajalo četiri godine. Prva godina je bila pripremna za sve polaznice, drugu i treću su pohađale u odvojenim odjeljenjima za rublje i za krojenje, a u četvrtoj je bila praktična nastava. Zadatak ženskih stručnih i zanatskih škola bio je obučiti mlade djevojke raznim zanatima i pripremiti ih za život kao samostalne radnice ili dobre domaćice, radi općeg unapređenja kućne, ali i tekstilne industrije.

Od nastavnih predmeta, polaznice su pohađale srpskohrvatski jezik i poslovne sastavke, račun, geografiju, istoriju i prirodne nauke, prostorno crtanje, ručni rad i crtanje krojeva, obrtno računovodstvo i knjigovodstvo te pravila o obrtima, poznavanje materijala i domaćinstva, poznavanje kostima, dekorativno crtanje, nauku o čuvanju zdravlja, njezi i odgoju djece, te njemački ili mađarski jezik.

Za upis u neku od ovih škola s 14 godina života bilo je potrebno najprije uspješno završiti ili pripravno godište ženske stručne škole ili najmanje dva godišta više narodne škole, ali i ljekarsko uvjerenje.

Izrada raznih odjevnih predmeta bila je praktičan rad u ovim školama, pa su, zahvaljujući tome, ratna siročad u domovima imala neophodnu odjeću jer su za njih, samo od januara do aprila 1918., učenice skrojile i sašile 3.882 košulje.

– Veliki je bio interes za upis u ženske stručne škole. Na konkurse se svake godine javljalo više djevojčica nego što su škole mogle da prime. Ovakva situacija bila je u svim školama, osim u Stručnoj zanatskoj školi tekstilnog pletenja, osnovanoj 1927., zbog čega je ona postojala samostalno do 1934. i tek tada pripojena Muškoj zanatskoj školi – kazala je na otvorenju izložbe jedna od autorica, magistrica historijskih nauka, viši arhivist u Historijskom arhivu Sarajeva Aleksandra Pijuk-Pejčić.

Prema riječima autorice, izložba predstavlja ove škole kao bez sumnje značajne kulturne i pedagoške pojave iz vremena podređenog društvenog statusa žena. One su trasirale put u kreiranju povoljnijeg ambijenta za uključivanje žena u mnoge društvene sfere, pomogle oslobađanju iz okova konzervativnog, i to sticanjem novih znanja i umijeća.

– Ako se nivo modernizacije jednog grada može mjeriti brojem obrazovanih žena, onda možemo reći da je Sarajevo u prvoj polovini XX vijeka bio moderan grad – političko, kulturno i privredno središte koje se izdvajalo od drugih gradova i varošica i po pismenosti stanovnika. Po popisu iz 1931. godine, imalo je 46,3 posto pismenih žena, što je izuzetno visok procenat ima li se na umu da je u toj godini u Bosni i Hercegovini bilo pismeno samo 30 posto ukupnog stanovništva – istakla je Pijuk-Pejčić, napominjući da su pismenost i školstvo, kao osnovni uslov razvoja svakog društva, bili na vrlo niskom nivou na početku tog vijeka u Bosni i Hercegovini.

Preteča ženskih stručnih škola u Sarajevu bila je “Prva viša djevojačka škola u BiH”, otvorena 1883. godine s ciljem da pruži samo opće obrazovanje, pripremajući djevojke da budu dobre domaćice i majke. Nakon otvaranja ove škole, nametnula se potreba da djevojke sa završenim osnovnim obrazovanjem budu osposobljene i za ženski praktičan rad, pa je Zemaljska vlada Naredbom od 18. oktobra 1913. godine, odobrila organizaciju i nastavu ženskih stručnih škola za šivanje rublja i krojenje haljina.  Tako je osnovana prva ženska stručna zanatska škola u Sarajevu.  

(arhivsa.ba/FENA/source.ba)


Posjeta univerzitetskih profesora iz Berlina, Zagreba i Splita

Historijski arhiv Sarajevo su 4. 9. 2018. godine posjetili prof. dr. Christian Voss, dr. Olimpia Dragouni i Goranka Ćejvanović sa Humboldt Univerziteta u Berlinu, prof. dr. Aleksandar Jakir sa Univerziteta u Splitu, te dr. Ljiljana Dobrovšak sa Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

U pratnji delegacije bio je i dr. Enes Omerović sa Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu. 

Goste su sa radom Arhiva i njegovim najznačajnijim fondovima upoznali direktor Fuad Ohranović i viši arhivisti Atif Mušinović i Admir Nezirović, koji su održali prigodno jednosatno predavanje.

Sa “ZOI ’84” potpisan Ugovor o zakupu prostora u Zetri za potrebe Historijskog arhiva Sarajevo

U organizaciji Ministarstva kulture i sporta te Ministarstva privrede Kantona Sarajevo potpisan je Ugovor između KJP “ZOI ’84” i JU Historijski arhiv Sarajevo kojim je predviđen zakup prostora u Zetri za potrebe Arhiva.

Ugovor su potpisali v.d. direktora KJP “ZOI ’84” Nevres Alispahić i direktor JU Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović.

Potpisivanju Ugovora je prisustvovao i ministar kulture i sporta KS Mirvad Kurić, koji je izjavio da je njegov cilj, od kada obnaša funkciju ministra, početi rješavati sve probleme koje je Arhiv dugo godina imao, naglasivši da se ipak nešto od toga počelo realizirati.

– Ugovorom je predviđen zakup 1.000 kvadratnih metara prostora u Zetri za potrebe Arhiva. Nakon adaptacije koju će uraditi preduzeće “ZOI ’84” do kraja 2018. godine, Historijski arhiv će useliti u novi prostor, što će omogućiti čuvanje arhivske građe po međunarodnim arhivskim standardima, a sve u cilju njenog očuvanja za buduće generacije – kazao je Kurić.

Direktor JU Historijski arhiv Sarajevo Fuad Ohranović je istakao da je posebno sretan što je došlo do potpisivanja Uugovora, na kojem se radilo više od godinu dana.

– Prema odredbama ovog ugovora, Historijski arhiv Sarajevo dobija u zakup prostor u suterenu Zetre, gdje će biti smješten jedan dio arhivske građe iz našeg postojećeg depoa u kojem su uslovi kritični. Slijedi adaptacija prostora u Zetri, u skladu sa arhivskim standardima” – kazao je Ohranović.

V. d. direktora KJP “ZOI ’84” Nevres Alispahić je naglasio da je Ugovor potpisan na obostranu korist, te da za KJP “ZOI ’84” to predstavlja “dobru finansijsku injekciju koja je itekako potrebna ovom preduzeću”.

(FENA/arhivsa.ba)

Djelatnicima Arhiva uručene zahvalnice za očuvanje arhivske građe u ratu

U srijedu, 13. juna 2018. godine, a povodom Međunarodnog dana arhiva i Sedmice arhiva, JU Historijski arhiv Sarajevo je odlukom direktora dodijelio zahvalnice bivšim i sadašnjim djelatnicima Arhiva za uloženi napor na spašavanju arhivske građe Historijskog arhiva Sarajevo u mjesecu maju i junu 1992. godine, tokom napada na Sarajevo od strane agresorske Vojske SR Jugoslavije i paravojnih formacija pobunjenih bosanskih Srba (kasnije tzv. Vojske Republike Srpske).

Zahvalnice su uručene Tončiju Grbelji (direktoru Arhiva 1989-2001), Mariji Divčić, Muhamedu Musi, Sejdaliji Gušiću, Jovanu Malešiću, Husi Hodžiću i Adnanu Šapčaninu.

“Zadovoljstvo mi je što danas ovim ljudima mogu izraziti veliku zahvalnost za doprinos koji su dali u očuvanju arhivske građe i to povodom 70 godina uspješnog rada arhiva”, izjavio je direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović.

Dodao je da su dobitnici zahvalnica zaslužni, između ostalog, i za očuvanje Orijentalne zbirke, te drugih vrijednih fondova i zbirki Arhiva.

Na osnovu predanog rada bivših uposlenika, posebno za vrijeme rata, danas građa Arhiva stoji na raspolaganju današnjim i budućim istraživačima i naučnicima.

“U našem Arhivu se čuva historija Sarajeva i Bosne i Hercegovine, građa koja je svjedokom postojanja ljudi i institucija decenijama i stoljećima nakon njihovog odlaska ili prestanka rada”, istakao je Ohranović.

Tekst odluke o dodjeli zahvalnica možete pročitati ovdje.


 

Potpisan Zapisnik o primopredaji arhivske građe Općinskog suda u Sarajevu (1908-1995)

Jedna od aktivnosti održanih povodom Međunarodnog dana arhiva (9. VI) i Sedmice arhiva (8-15. VI) bila je i svečano potpisivanje Zapisnika o primopredaji arhivske građe Općinskog suda Sarajevo iz perioda 1909-1995. u prostorijama JU HAS.

Ovaj važan dokument potpisali su predsjednica Općinskog suda Sarajevo Janja Jovanović i direktor JU Historijski arhiv Sarajevo Fuad Ohranović.

Arhiv je time i formalno na čuvanje od Općinskog suda Sarajevo preuzeo građu u količini od 1.100 dužnih metara, dok ukupno čuva više od 11 dužnih kilometara arhivske građe.

Direktor Ohranović je istakao da se već 10 godina dogovara preuzimanje ove građa, te da su u to vrijeme smještajni uslovi bili nešto bolji, pa je 2008. godine ubilo moguće rezervisati prostor za arhivsku građu Općinskog suda.

– Kapaciteti su vremenom popunjeni, pa Arhiv danas u tri svoja depo-objekta nema više ni jednog slobodnog metra za trajno čuvanje arhivske građe. Međutim, radi se na tome da se još jedan objekat ustupi Arhivu – kazao je Ohranović.

Predsjednica Općinskog suda Sarajevo Janja Jovanović naglasila je da Sud ima zakonsku obavezu da sačuvane dokumente i knjige u roku od 30 godina od arhiviranja preda na čuvanje.

– Riječ je o građi koja je namijenjena trajnom čuvanju, ali koja također treba da bude dostupna i građanima – kazala je predsjednica Jovanović .