Gostujuća izložba tešanjskog Muzeja otvorena u Brusa bezistanu

Danas je u prostoru Brusa bezistana (Muzej Sarajeva), a povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, otvorena gostujuća izložba JU Muzej Tešanj “Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele”.

Prisutnima su se obratili direktor JU Muzej Sarajeva Mirsad Avdić, direktor JU Historijski arhiv Sarajevo Fuad Ohranović i direktor JU Muzej Tešanj Ernad Prnjavorac, te autor izložbe Jasmin Mandžukić.

Pred prisutnim gostima i medijima, svi govornici su potcrtali važnost srednjovjekovnih pečata i povelja bosanske države iz vremena nezavisnosti, kao svjedoka njenog kontinuiteta i integriteta kroz hiljadugodišnju historiju.



Saopćenje za javnost

Historijski arhiv Sarajevo obavještava javnost da je izložba “Antisemitski plakat u Nedićevoj Srbiji i NDH” koja se danas otvara u Muzeju Sarajeva, a koju potpisuju Eli Tauber, Sejdalija Gušić i pokojna kolegica Milena Gašić (umrla u januaru 2018. godine), pokušaj privatizacije izložbe u vlasništvu JU Historijski arhiv Sarajevo od strane g. Elija Taubera. Navedena izložba pod izvornim nazivom “Antisemitski plakat u vrijeme NDH i Nedićeve Srbije” već je 2006. godine prikazana javnosti te je odštampan prigodni prateći materijal (plakati, afiše). Ova izložba nastala je kao rezultat saradnje Historijskog arhiva Sarajevo, Historijskog muzeja BiH i Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine. Izdavač izložbe je bio Historijski arhiv Sarajevo. 
U navedenoj izložbenoj postavci autora Amre Čusto (Historijski muzej BiH), Milene Gašić i Sejdalije Gušića (Historijski arhiv Sarajevo), te Elija Taubera (Jevrejska zajednica BiH), pored arhivske građe u vlasništvu drugih institucija, na devet plakata prikazani su skenovi arhivske građe iz perioda Drugog svjetskog rata koji su vlasništvo JU Historijski arhiv Sarajevo i koji su proglašeni nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine- pokretno dobro.

U slučaju današnje prezentacije digitalnih kopija spomenute arhivske građe g. Eli Tauber nije obavijestio vlasnika i izdavača izložbe- JU Historijski arhiv Sarajevo niti je od Arhiva ali ni drugih partnera u projektu iz 2006. godine tražio dozvolu.. Ovi postupci nisu u skladu sa Članom 3. i 31. Zakona o arhivskoj djelatnosti Kantona Sarajevo koji nalažu traženje dozvole od Arhiva, kao i Pravilnikom o uslovima i korištenju arhivske građe JU Historijski arhiv Sarajevo Član 11. Stav 2: “Korisnik je obavezan pribaviti saglasnost Arhiva za bilo kakvo publikovanje arhivske građe koja je bila predmet istraživanja korisnika arhivske građe“.

Iz pijeteta prema žrtvama holokausta i svjesnosti značaja obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na holokaust- 27. januar, ali i poštovanja i višedecenijske dobre saradnje sa JU Muzej Sarajeva koji su obmanuti u ovom slučaju, nismo željeli zabraniti prikazivanje ove izložbe. 
Upozoravamo neodgovorne pojedince i institucije da ćemo u slučaju ponavljanja ovakvog djela i očitog kršenja Zakona o arhivskoj djelatnosti Kantona Sarajevo pokrenuti sve Zakonom predviđene mjere.

Materijali izložbe iz 2006. godine i plakat izložbe iz 2019. godine.

Izložba “Staro Sarajevo iz kolekcije Koste Mandića” otvorena u Despića kući

Foto: Klix
Foto: Klix

U depadansu Muzeja Sarajeva, Despića kući, otvorena je zajednička izložba Igora Radovanovića (Muzej Sarajeva) i Saše Beltrama (Historijski arhiv Sarajevo) “Staro Sarajevo iz kolekcije Koste Mandića”.

Nastala kao rezultat saradnje Muzeja Sarajeva i Historijskog arhiva Sarajevo, a povodom obilježavanja 70 godina rada Muzeja Sarajeva (1949-2019) i Historijskog arhiva Sarajevo (1948-2018), izložba svjedoči o izgledu grada i njegovih stanovnika kroz prošlost ovjekovječenu u fotografijama i vrijednoj arhivskoj građi.

Dokumente i fotografije koji su prikazani na izložbi prikupio je Kosta Mandić, pravnik Gradskog poglavarstva Sarajeva iz perioda između dva Svjetska rata, a koji se danas čuvaju se u zbirkama Muzeja Sarajeva i Historijskog arhiva Sarajevo.

Izložbu su otvorili direktori Muzeja Sarajeva i Historijskog arhiva Sarajevo Mirsad Avdić i Fuad Ohranović.

– Historijski Arhiv Sarajevo je prošle godine obilježio 70 godina rada, a ove godine tu godišnjicu obilježava Muzej Sarajeva. Važno je naglasiti da u proteklih sedam decenija rada naših ustanova Arhiv i Muzej su često bili povezani, čak smo jedno vrijeme bili smješteni u istom objektu. Obzirom da svaki iz svog domena baštini historiju grada upućeni smo na saradnju – rekao je Ohranović.

Arhivist Saša Beltram naglasio je da su izložene fotografije i arhivska građa.

– Na dvanaest panoa koje je napravio Muzej Sarajeva nalaze se fotografije, a na osam koje je radio Arhiv su arhivski dokumenti sa statističkim podacima o stanovništvu Sarajeva, kao i dokumenti o izgradnji grada – rekao je.

Viši kustos Muzeja Sarajeva Igor Radovanović je istakao da se na ovim fotografijama može vidjeti “da je Sarajevo nekad bilo mnogo ljepše, da su ljudi bili opušteniji”, te da je “bilo manje brige nego danas”.

– Kao jednu poruku izložbe rekao bih da Sarajevo može mnogo i treba učiti iz prošlosti – naglasio je Radovanović.

Izložba obuhvata fotografije i arhivsku građu iz perioda od vremena austro-ugarske vladavine do kraja Drugog svjetskog rata.

70 godina izdavačke i izložbene djelatnosti predstavljeno posebnim izdanjem Arhiva

U prostoru Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića je u srijedu, 16. januara 2019. godine održana promocija publikacije “Izdavačka i izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo (1948-2018)”, koju su priredile više arhivistice Ismeta Džigal-Berkovac i Almira Alibašić-Fideler.

Ovo posebno izdanje Historijskog arhiva Sarajevo promovisali su direktor Arhiva, viši arhivist mr. sci. Fuad Ohranović i arhivski savjetnik mr. Sejdalija Gušić, dok se u ime autorica prisutnima obratila Ismeta Džigal-Berkovac. Direktor Ohranović je istaknuo da je u proteklih nešto više od 70 godina rada Arhiv izdao 48 publikacija: monografija, posebnih izdanja, inventara, kataloga, te organizirao 70 izložbi – 27 samostalnih, 33 u saradnji sa drugim ustanovama i 10 gostujućih.


“Posebno zadovoljstvo nam predstavlja da je među ovih 70, odnosno ukupno 27 samostalnih izložbi koliko smo održali u proteklih 70 godina, samo u 2018. godini u kojoj smo obilježavali naš jubilej, bilo šest samostalnih izložbi, odnosno sedam – uključujući i gostujuću izložbu slovenskih arhivâ na čelu sa državnim Arhivom Republike Slovenije, što 2018. godinu čini godinom sa najviše održanih izložbi i ukupno programskih aktivnosti. Pored toga Arhiv je štampao i dvije publikacije: Zapisnike sarajevskog gradskog zastupstva (1878-1881) i ovu, koju danas promovišemo, te uradio i dokumentarni film u saradnji sa Kantonalnom TVSA koji je prikazan na Svečanoj akademiji 3. maja 2018. godine.” – kazao je Ohranović.


Kada je u pitanju izdavačka djelatnost Arhiva, prisutnima su predstavljeni podaci da je do kraja 20. stoljeća, od ukupno 48 – štampano 13 publikacija, dok je ostatak od 35 publikacija (monografije, inventari, posebna izdanja i katalozi izložbi), štampan u periodu 2000-2018. godine. 


 “Čitaoc ove monografije će kroz prezentaciju izložbeno-izdavačke djelatnosti tako dobiti podatke šta se to sve čuva u našem, ali i drugim arhivima u BiH i inostranstvu. A mi koji radimo u Arhivu dobili smo dobar priručnik u kojem su sumirani rezultati rada u proteklih 70 godina u segmentu promocije kulturne baštine, a sve to samo sa jednim ciljem: kako cijeniti ranije uloženi trud i kako to što je urađeno unaprijediti i biti što bolji i uspješniji” – istakao je direktor Ohranović.


Na kraju, direktorici Bošnjačkog instituta- fondacije Adila Zulfikarpašića, g. Amini Rizvanbegović-Džuvić, uručena je zahvalnica Historijskog arhiva Sarajevo, za uspješnju saradnju između dvije ustanove.

Rukopisi Laure Papo Bohorete predstavljeni u Subotici

U vijećnici Gradske kuće u Subotici su 17. 12. 2018. predstavljena izdanja Historijskog arhiva Sarajevo “Rukopisi Laure Papo Bohorete”, prve bosanskohercegovačke dramske spisateljice. Nakon uvodne riječi direktora Historijskog arhiva Subotica g. Stevana Mačkovića i predstavnika Jevrejske opštine Subotica g. Roberta Kovača, prisutnima su se obratili direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović, viši arhivist Almira Alibašić Fideler, i arhivist Velid Jerlagić. Predstavnici našeg Arhiva govorili su o publikaciji Rukopisa Laure Papo Bohorete, o njenom životu i djelatnosti, te o historiji sefardskih Jevreja u Sarajevu.

 Laura Papo Bohoreta je bila jevrejska spisateljica iz prve polovine 20. stoljeća. Ona je bila prva bosanska dramska spisateljica, pisala je na jeziku ladino (ili judeo-español, kako ga još zovu), a u svojim djelima je opisivala život Jevreja Sefarda u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Na ovaj način smo željeli da svojim kolegama u regionu i kolegama arhivistima u Subotici predstavimo ovo veoma vrijedno izdanje koje čini kulturnu baštinu naroda Bosne i Hercegovine – rekao je Ohranović.

Predstavnici Historijskog arhiva Sarajevo su u okviru promocije izdanja Arhiva posjetili i Historijski arhiv Subotica.

Predstavljanje publikacije Historijskog arhiva Sarajevo u Subotici je rezultat saradnje sa subotičkim Istorijskim arhivom.


Učenici Medicinske škole posjetili Arhiv

U okviru obilježavanja 12. decembra, Dana arhivske službe Bosne i Hercegovine, u posjetu Historijskom arhivu Sarajevo boravili su članovi Historijske sekcije – učenici Srednje medicinske škole, na čelu sa profesoricom Živanom Ilić.

Viši arhivisti Haris Zaimović i Atif Mušinović učenike su upoznali sa radom i značajem našeg Arhiva te primjerima građe koju čuvamo u arhivskim policama.



Otvorena izložba “Crteži gradova Bosne i Hercegovine”

U depandansu Muzeja Sarajeva – Despića kući – danas je, povodom 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, otvorena izložba Historijskog arhiva Sarajevo “Crteži gradova Bosne i Hercegovine”, autora arhivistâ Saše Beltrama i Jasmina Turčala.

Izložbu su obraćanjem prisutnima otvorili direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović i autori izložbe.

Izložbom su predstavljene reprodukcije likovnih djela Vladimira Pintarića i Tomislava Krizmana iz Zbirke crteža i reprodukcija Historijskog arhiva Sarajevo. Sedam reprodukcija likovnih djela Vladimira Pintarića i dvadeset dvije reprodukcije likovnih djela Tomislava Krizmana koje će biti prikazane na izložbi manji su dio Zbirke crteža i reprodukcija Historijskog arhiva Sarajevo.

Zbirka sadrži 404 jedinice (227 pojedinačnih reprodukcija i 8 mapa sa 177 reprodukcija), iz perioda Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i Drugog svjetskog rata.

Slikar i grafičar Vladimir Pintarić (1918.-2010) završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Prvu samostalnu izložbu imao je 1937. godine u Zagrebu, potom 1938. u Beogradu. Sudjelovao je na brojnim izložbama grafike u inozemstvu. Dobitnik je medalje i diplome na svjetskoj izložbi u Parizu, kao i u Bostonu 1938. godine. Godinama je živio i radio u Beogradu, potom ponovo u Zagrebu gdje je i umro.

Tomislav Krizman (1882.-1955.) učio je slikarstvo i grafiku u Zagrebu te studirao u Beču. Spoznaje o starim i suvremenim grafičkim vještinama sažeo je u knjizi ‘O grafičkim vještinama’.


 
 
 
 

 

Svečano otvorena gostujuća izložba slovenskog državnog Arhiva

U Sarajevu je u petak, 9. novembra 2018. godine svečano otvorena gostujuća izložba državnog Arhiva Republike Slovenije “Arhivi – Čuvari sjećanja: Putujuća izložba slovenskog arhivskog naslijeđa”, koju je priredilo deset Arhivâ iz različitih gradova Slovenije.

U prostoru Muzeja Sarajeva (Brusa Bezistan) izloženo je više od 140 reprodukcija dokumenata datiranih u razdoblje od 9. stoljeća do 1990. godine, predstavljenih na 25 panoa.

Izložbu su prigodnim obraćanjem prisutnima svečano otvorili direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović, direktor Arhiva Republike Slovenije Bojan Cvelfar, te rezidentna ambasadorica Republike Slovenije u Bosni i Hercegovini nj. e. Zorica Bukinac.

Iz uvodnog panoa izložbe:

“Deset slovenskih arhiva čuva oko 75 kilometara arhivskog materijala. To je iznimno bogatstvo pisane kulturne baštine koja datira iz prve  polovine 9. stoljeća do danas. Znate li za ostatke karolinških rukopisa iz 9. stoljeća? Jeste li vidjeli najstariji arhivski dokument na pergamentu u Sloveniji ili listine grofova Celjskih? A statut grada Pirana iz 1307. godine? Da li je sačuvana Zbirka privilegija samostana u Žiči? Kako izgleda rukopis Jurja Dalmatinca? Ko čuva najstarije matične knjige? Koje su poreze plaćali preci današnjih Slovenaca? Kako zvuči službeni slovenski jezik iz 16. stoljeća? Kome je pisao misionar Baraga? Zanima li Vas nacrt najvećeg evropskog željezničkog vijadukta? Kada je osnovana Narodna čitaonica u Ptuju? Jesu li stare fotografije i filmovi doista tako dobro sačuvani? Kako se nekad agitiralo pred plebiscit? Kakva je bila posljednja volja Alme Karlin? Zašto je špijuniran Jože Pučnik? Ko je potpisao izvještaj o ishodu glasanja na referendumu o samostalnosti iz 1990. godine?


Arhivski djelatnici iz Bosne i Hercegovine posjetili Tursku

U organizaciji Arhivističkog udruženja BiH i matičnih arhiva iz naše zemlje, arhivski djelatnici iz arhivâ Bosne i Hercegovine boravili su u studijskoj posjeti Turskoj, od 14. do 19. oktobra 2018. godine.

Domaćini bosanskohercegovačkim arhivskim djelatnicima bili su Osmanski arhiv Republike Turske u Istanbulu, te odjel za Međunarodne odnose državnog Arhiva Republike Turske.

Prilikom posjete Osmanskom arhivu, direktoru g. Sebahattinu Bayramu je ispred Historijskog arhiva Sarajevo uručen reprint Gazi Husrev-begove emername iz 1532. godine, jednog od najstarijih i najvažnijih  arhivskih dokumenata iz Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo.

Tokom posjete Turskoj, bosanskohercegovački arhivski djelatnici imali su priliku posjetiti Istanbul i Bursu. U Istanbulu su obišli novoizgrađeni kompleks Osmanskog arhiva sa depoima, te se detaljno upoznali sa radom ove ustanove koja čuva preko 120 kilometara arhivske građe iz osmanskog perioda. Delagacija je posjetila i druge značajne objekte kulturnohistorijskog naslijeđa, poznate džamije i muzeje, dok su u Bursi bh. arhivski djelatnici imali priliku vidjeti Gradski muzej i Muzej vakufa, poznatu Ulu-džamiju, ali i turbeta prvih osmanskih vladara: Osmana i Orhana.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo u Turskoj su boravili Fuad Ohranović, Sejdalija Gušić, Elma Dervišbegović, Aleksandra Pijuk-Pejčić, Atif Mušinović, Ismeta Džigal-Berkovac, Almira Alibašić, Velid Jerlagić, Amela Bedaković, Omer Bajić, Džemila Čekić, Amina Medić i Ensar Ramić, kao i kolege iz Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivâ u Banjoj Luci, Travniku, Tuzli i Bihaću. 


Izložba “predizborni plakati između dva Svjetska rata” otvorena u Brusa bezistanu

U sarajevskom Brusa bezistanu je u četvrtak, 4. oktobra 2018. godine svečano otvorena izložba višeg arhivista Admira Nezirovića i arhivskog tehničara Irfana Đeševića “Predizborni plakati između dva svjetska rata (1918-1941)”.

Historijski arhiv Sarajevo je odlučio da uoči Općih izbora u Bosni i Hercegovini javnosti predstavi izložbu pod naslovom „Predizborni plakati između dva Svjetska rata (1918-1941)“. Jedan od ciljeva izložbe je prezentacija dijela „Zbirke plakata“ koju posjeduje Historijski arhiv Sarajevo, a koji se odnose na predizborne plakate iz perioda između dva Svjetska rata, te da se istovremeno slikovito prikaže predizbornu kampanju u vrijeme kada su plakati, uz predizborne skupove, bili glavno sredstvo komunikacije političkih stranaka sa biračima. Plakat ili poster je obično list papira ili kartona različitih veličina, koji se ističe na zid, stub ili pano. Pojam „plakat“ najčesće se koristi za opis lista papira koji služi u promotivne svrhe, kao što su najave nekih nadolazećih javnih događaja poput izbora, utakmica, koncerata i predstava.

Obzirom na značaj i popularnost plakata, ali i njihov dizajn koji nerijetko dostiže izgled umjetničkog djela, postali su posebnim kolekcijama mnogih biblioteka, arhiva i drugih baštinskih institucija. Ove zbirke ponekad dostižu impozantne brojke – kada je riječ o broju sakupljenih plakata – ali i veliku vrijednost, kada su u pitanju stari, raritetni plakati, te oni koje odlikuje izvanredan dizajn. To je bio razlog zašto je i Historijski arhiv Sarajevo prije šezdesetak godina odlučio oformiti jednu ovakvu zbirku.

Historijski arhiv Sarajevo posjeduje otprilike 3000 plakata, u Zbirci koja možda ne zadivljuje brojem dokumenata, ali njihova historijska i dokumentarna vrijednost, zajedno sa informacijama koje prikazuju, čine ovu zbirku veoma važnom za naš grad, ali i državu. Zbirka plakata u Historijskom Arhivu Sarajevo je nastala otkupom, poklonom od privatnih lica i institucija, te izdvajanjem iz raznih drugih fondova Arhiva. Tri stotine osamdeset devet (389) plakata iz ove Zbirke je nastalo u periodu između dva Svjetska rata, odnosno u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevine Jugoslavije.

U periodu između dva Svjetska rata, u kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i Kraljevini Jugoslaviji, parlamentarni izbori su održani sedam puta. Građani s pravom glasa su tada birali narodne poslanike (zastupnike) u Narodnoj skupštini u Beogradu. Izbori su održani 1920., 1923., 1925., 1927., 1931., 1935. i 1938. godine.

Historijski arhiv Sarajevo ovom izložbom prikazuje predizborne plakate štampane za parlamentarne izbore održane 1923., 1931., 1935. i 1938. godine. Također, među njima je i jedan plakat koji se odnosi na kandidatsku listu za općinske izbore u Sarajevu, održane 28. X 1928. godine.


Press:
Klix
Radio Sarajevo
BHRT
Faktor