Fondovi i zbirke Historijskog arhiva Sarajevo proglašeni nacionalnim spomenikom BiH

Objavljeno u “Službenom glasniku BiH”, broj 1/10.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 7. do 13. jula 2009. godine, donijela je

O D L U K U

I

Pokretno dobro – Fondovi i zbirke Historijskog arhiva Sarajevo proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

Nacionalni spomenik čine fondovi i zbirke arhivske građe sistematizirane u devet grupa:

  • arhivska građa na orijentalnim jezicima
  • uprava
  • sudstvo
  • prosvjeta, nauka i kultura
  • zdravstvo i socijalna politika
  • privreda
  • društveno-političke organizacije
  • porodični i lični fondovi
  • ostale zbirke (karte, planovi, fotografije i dr.).

Nacionalni spomenik je smješten u zgradi Historijskog arhiva Sarajevo u ulici Alipašina 19 i depoima u ul. Čadordžina 90 i Ferhadija 13, Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.

Na nacionalni spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene Zakonom o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini („Službene novine Federacije BiH“ br. 2/02, 27/02, 6/04 i 51/07).

II

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) dužna je da osigura pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) će utvrditi tehničke uvjete i osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione table sa osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom.

III

S ciljem trajne zaštite nacionalnog spomenika, Vlada Federacije osigurat će odgovarajuće fizičke i tehničke uvjete za čuvanje nacionalnog spomenika, što podrazumijeva:

  • adaptaciju zgrade depoa u ulici Čadordžina 90 u skladu s međunarodnim arhivskim standardima;
  • nabavku arhivske opreme u skladu s međunarodnim arhivskim standardima (arhivski ormari, arhivske stalaže, kolica za premještanje arhivske građe i dr.);
  • osiguravanje odgovarajućih uvjeta za čuvanje arhivske građe kako bi se spriječilo dalje oštećenje, odnosno osiguravanje uvjeta i sredstva za konzervatorsko-restauratorske radove na arhivskoj i bibliotečkoj građi;
  • osnivanje i opremanje laboratorija za konzervaciju i restauraciju arhivske i bibliotečke građe;
  • osnivanje i opremanje tzv. trezor sobe za pohranjivanje najreprezentativnije arhivske i bibliotečke građe;
  • digitalizacija i mikrofilmovanje arhivske i bibliotečke građe;
  • hibridno arhiviranje;
  • izradu sistema klimatizacije koji će osigurati optimalnu količinu vlažnosti (50 do 60%) i temperature zraka (16° do 22°C) u prostorijama u kojima se čuva arhivska i bibliotečka građa;
  • izradu videonadzora i sistema protupožarne zaštite;
  • izradu plana za trajni smještaj arhivskih fondova i zbirki.

Izlaganje i ostali vidovi prezentacije nacionalnog spomenika i pojedinih njegovih dijelova na području Bosne i Hercegovine vršit će se na osnovu uvjeta koje utvrdi federalno ministarstvo nadležno za kulturu (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo).

Nadzor nad provođenjem mjera zaštite nacionalnog spomenika vrši nadležno ministarstvo.

IV

Iznošenje nacionalnog spomenika ili njegovih pojedinih dijelova (u daljnjem tekstu: pokretno naslijeđe) iz Bosne i Hercegovine nije dopušteno.

Izuzetno od odredbe prethodnog stava, dopušteno je privremeno iznošenje pokretnog naslijeđa iz Bosne i Hercegovine radi prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini.

Odobrenje u smislu prethodnog stava daje Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, ukoliko bude nedvojbeno utvrđeno da to neće ni na koji način ugroziti nacionalni spomenik. U odobrenju se utvrđuju svi uvjeti pod kojima se pokretno naslijeđe može iznijeti iz Bosne i Hercegovine, rok za povrat dobra u zemlju, kao i zaduženja pojedinih organa i institucija za osiguranje tih uvjeta i o tome se obavještava Vlada Federacije, nadležna služba sigurnosti, carinska služba Bosne i Hercegovine i javnost.

V

Svako, a posebno nadležni organi Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe suzdržat će se od preduzimanja bilo kakvih radnji koje mogu da oštete nacionalni spomenik ili dovedu u pitanje njegovu zaštitu.

VI

Ova odluka dostavit će se Vladi Federacije, nadležnom ministarstvu i nadležnoj službi zaštite naslijeđa na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, radi provođenja mjera utvrđenih u tač. II – V ove odluke.

VII

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije

(http://www.aneks8komisija.com.ba).

VIII

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

IX

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objave u „Službenom glasniku BiH“.

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo.

Broj: 02-2-40/09-38
8. jula 2009. godine
Sarajevo

Predsjedavajuća Komisije
Amra Hadžimuhamedović

Fondovi i zbirke JU HAS proglašeni nacionalnim spomenikom BiH

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH na svojoj 45. sjednici donijela je

O D L U K U

o proglašenju pokretnog dobra – Fondovi i zbirke JU Historijski arhiv Sarajevo nacionalnim spomenikom BiH

Prema odredbama Zakona o provođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika uspostavljene prema Aneksu 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Službene novine FBiH, br. 2/02, 27/02 i 6/04), nacionalni spomenici uživaju najviši stepen zaštite, a za implementaciju odluka Komisije odgovorni su federalni organi vlasti. U slučaju pokretnog dobra, u koje spadaju Fondovi i zbirke Historijskog arhiva Sarajevo, nadležno je Federalno ministarstvo kulture i sporta.

Kompletan dokument možete preuzeti ovdje.

U Sarajevu obilježen Evropski dan sjećanja na genocid u Srebrenici

Povodom obilježavanja Evropskog dana sjećanja na genocid u Srebrenici u Brusa-bezistanu otvorena je izložba dokumentarne građe, fotografija i plakata pod nazivom “Holokaust, genocid..”, a u organizaciji Historijskog arhiva Sarajevo i Arhiva Tuzlanskog kantona. Upriličen je i poetsko-muzički recital, na kojem su učestvovali glumci Emina Muftić, Miodrag Trifunov, Izudin Bajrović i violončelista Jevgenij Ksaverijev.

srebrenica_izlozbaInače, za godišnjicu genocida u Srebrenici otvorene su četiri izložbe a na inicijativu Ministarstva kulture i sporta i javnih ustanova kulture Kantona Sarajevo.

Izložba Historijskog arhiva Sarajevo gostuje u Travniku

Historijski arhiv Sarajevo ustupio je izložbu “Pečati sa bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika” Zavičajnom muzeju Travnik u okviru obilježavanja tradicionalne vjersko-kulturne manifestacije Dani Ajvatovice.

izlozba travnikIzložba će biti otvorena u utorak, 23. juna 2009. godine u 20 sati u prostorijama Zavičajnog muzeja u Travniku, a panoi će se moći pogledati do 8. jula.

Podsjetimo da se ova izložba već duže vrijeme organizuje u gradovima širom BiH.

Pečati sa bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika u Konjicu

“Pečati sa bujuruldija bosanskih i hercegovačkih namjesnika” bit će prezentirani od 8. do 11. juna 2009. godine u Konjicu u sklopu manifestacije “Dani općine”. Organizator je ustanova Narodni univerzitet Konjic.

Izložba čiji su autori Sejdalija Gušić i Atif Mušinović iz JU Historijski arhiv Sarajevo, te Vesna Miović iz Državnog arhiva u Dubrovniku, bit će otvorena 08. juna u 21 sat na platou ispred Doma kulture, a panoi sa pečatima bit će postavljeni u Bosanskoj sobi.

Kolegama iz Hrvatske pokazani eksponati iz Orijentalne zbirke

U prostorijama JU Historijski arhiv Sarajevo 4. juna 2009. godine u prijateljskoj i radnoj posjeti boravile su kolege iz Hrvatskog arhivističkog udruženja. Između ostalog, govorilo se o dosadašnjoj uspješnoj saradnji, kao i o njenom nastavku. Direktor Sejdalija Gušić kolege iz Zagreba, Varaždina i Slavonskog Broda, njih 67, upoznao je i sa Orijentalnom zbirkom koju posjeduje Arhiv, te im je ujedno pokazao i nekoliko vrijednih eksponata.

Prezentirani najljepši memorandumi od 1920. do 1941.

U Novom Sadu je 21. maja 2009. godine obilježeno 55. godina postojanja Istorijskog arhiva grada Novog Sada. Proslavi tog jubileja prisustvovao je i direktor JU Historijski arhiv Sarajevo Sejdalija Gušić. Tom prilikom otvorena je izložba “Svet poslovnog pisma u periodu 1920 – 1941” na kojoj su izloženi najljepši i najinteresantniji memorandumi i logotipovi banaka i štedionica. Autor izložbe je Nenad Gračanin, a ko-autor je Vesna Jovin-Marjanac.

Izloženi najljepši memorandumi od 1920. do 1941.

U Novom Sadu je 21. maja 2009. godine obilježeno 55. godina postojanja Istorijskog arhiva grada Novog Sada. Proslavi tog jubileja prisustvovao je i direktor JU Historijski arhiv Sarajevo Sejdalija Gušić. Tom prilikom otvorena je izložba “Svet poslovnog pisma u periodu 1920 – 1941” na kojoj su izloženi najljepši i najinteresantniji memorandumi i logotipovi banaka i štedionica. Autor izložbe je Nenad Gračanin, a ko-autor je Vesna Jovin Marjanac.

Rukopisi sarajevskog Arhiva prezentirani u Visokom

Povodom Međunarodnog dana muzeja prezentirani su na izložbi “Rukopisi i dokumenti na osmansko-turskom, arapskom jeziku i arebici” u Visokom i rukopisi JU Historijskog arhiva Sarajevo koje je iz Orijentalne zbirke deftera pripremio arhivista – orjentalista Atif Mušinović. Radi se o tri sidžila Visočkog šerijatskog suda iz 1622., 1839. i 1868. godine.

Izložbu je u svojim prostorijama organizirao Zavičajni muzej Visoko 18. maja 2009. godine. Autori izložbe “Rukopisi i dokumenti na osmansko-turskom, arapskom jeziku i arebici” su profesorice Mubera Pulo i Đenana Ganić, a promotor je bio prof. Senad J. Hodović.

Posjeta kolega iz Celja

Kolege arhivisti iz Zgodovinskog arhiva Celje boravili su u radnoj i prijateljskoj posjeti kolektivu Historijskog arhiva Sarajevo u petak, 18. maj 2009. godine. Između ostalog, govorilo se o dosadašnjoj uspješnoj saradnji, kao i o njenom nastavku.