Povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine objavljujemo virtuelnu izložbu: 12 DANA KADA SMO BILI CENTAR SVIJETA – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu

Autori izložbe: Armin Džunuzović i Admir Nezirović
Dizajn izložbe: Velid Jerlagić

Godišnjica nezavisnosti Bosne i Hercegovine u znaku 40 godina od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu

Početak nove godine donio nam je i sjećanje na nekoliko važnih datuma koji su svojim značajem u historiji Države i Grada imali neizostavan i neizbrisiv trag. Sredina mjeseca februara protekla je u znaku obilježavanja 40. godišnjice od sarajevske zimske Olimpijade 1984. godine, a kraj mjeseca i početak marta svjedoče da već živimo treću deceniju nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

1. mart ili Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine praznik je kojim se proslavlja nezavisnost Bosne i Hercegovine od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Odnosno, obilježavanjem ovog datuma čuva se sjećanje na Referendum za nezavisnost Bosne i Hercegovine koji je održan 29. februara i 1. marta 1992. godine a koji je označio početak puta kojim je Bosna i Hercegovina krenula ka svojoj nezavisnosti. Referendum je održan na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji. Izlaznost stanovništva bile je skoro 64 % ukupnog stanovništva tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, a 99% građana koji su pristupili referendumskom izjašnjavanju bili su za nezavisnost Bosne i Hercegovine i izlazak iz jugoslavenske zajednice. Referendumsko pitanje bilo je „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“. Rezultati referenduma bili su potvrđeni u Parlamentu Bosne i Hercegovine 6. marta 1992. godine, a već su od 6. aprila 1992. godine države članice Evropske zajednice i Sjedinjene Američke Države priznale nezavisnost Bosne i Hercegovine. Konačno je Bosna i Hercegovina 22. maja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda. U znak sjećanja na važnost i značaj diplomatske borbe na putu istrajnosti za nezavisnost i postojanje Bosne i Hercegovine, Historijski Arhiv Sarajevo otvara, a u povodu obilježavanja 1. marta Dana nezavinosti Bosne i Hercegovine, virtuelnu izložbu “12 DANA KADA SMO BILI CENTAR SVIJETA – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu“.

Simbolično, cilj nam je da svim Bosancima i Hercegovcima vratimo sjećanje na pripreme i organizaciju Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine. Na značaj i uspjeh koji su ove igre imale za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, te značaj koji je sarajevska Olimpijada imala u odbrani nezavisnosti Bosne i Hercegovine kao možda i najpoznatiji reprezent Sarajeva i Bosne i Hercegovine u svijetu.

Također, želimo da Zimske olimpijske igre u Sarajevu i ova izložba, u današnjem vremenu izazova, budu lijep podsjetnik svima nama da smo spremni i da znamo raditi velike stvari, što smo kroz historiju nebrojeno puta i pokazali.

(Armin Džunuzović)

* * *

UPOZORENJE: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom građom korištenom na izložbi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovlašteno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadržaja, djelimično ili u cijelosti – bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva.

Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba

Napomena: Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju “view image / pogledajte sliku” ili “open image in new tab / otvorite sliku u novom tabu”


Prezentirani najznačajniji dokumenti o ZOI ’84 iz fondova Historijskog arhiva Sarajevo

Foto: Klix.ba

U povodu obilježavanja 33. godišnjice početka Zimskih olipijskih igara ZOI ’84 u Sarajevu, Historijski arhiv Sarajevo prezentirao je kroz dane otvorenih vrata najznačajnije dokumente iz arhivskog fonda Skupštine Grada Sarajeva i drugih fondova i zbirki koji svjedoče o ovim značajnim danima za historiju Sarajeva, Bosne i Hercegovine, kao i bivše Jugoslavije.

Među dokumentima koji su izloženi, izdvojeni su zapisnici sa sjednica Organizacionog komiteta ZOI ’84, iz kojih se mogu dobiti podaci kako su tekle pripreme za Olimpijske igre, zatim izvještaje policijskih agencija o stanju sigurnosti u Sarajevu, Bosni i Hercegovini i regionu, te knjige gostiju sarajevskih hotela koji daju podatke o tome koji su sve turisti dolazili u Sarajevo. Među dokumentima je i Prijedlog mogućnosti grada Sarajeva za organizaciju Zimskih olimpijskih igara, u kojem je Sarajevo etiketirano kao idealan grad za ovakav vid manifestacije, gdje je naznačeno da je Sarajevo bilo u mogućnosti preuzeti olimpijadu 1976. Insbruku pa čak i 1980. Denveru, koji je odustao od kandidature.

Tu su i Društveni dogovori o organizaciji i finansiranju Zimskih olimpijskih igara 1984., sveobuhvatna studija koja pokazuje dinamiku i ritam izgradnje objekata potrebnih za ZOI ’84, paket galanterijskog materijala ZOI ’84 koji predstavljaju glavni vizuelni identitet Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.

Također je istaknuto da je ovoj ustanovi cilj da javnosti skrene pažnju na značaj arhiva i dokumenata koje čuva, pogotovo u kontekstu priprema za igre mladih (EYOF) koje se planiraju održati u Sarajevu 2019. godine u organizaciji Grada Sarajeva.