Održana promocija četvrtog sveska “Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa”

U ponedjeljak, 19. februara 2024. godine u Sarajevu, u prostorijama Bošnjačkog instituta promovisano je novo izdanje Historijskog arhiva Sarajevo: Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, IV svezak, u stručnoj obradi prof. dr. Ahmeda Zildžića.

Ovo je četvrti i ujedno zadnji svezak kojim se zaokružuje sada već decenijski projekat katalogizacije rukopisa koji se čuvaju u Orijentalnoj zbirci Historijskog arhiva Sarajevo.

Četvrti svezak Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa u stručnoj obradi i pripremi prof. dr. Ahmeda Zildžića obuhvatio je 108 rukopisa, 115 fragmenata rukopisa i 128 štampanih knjiga iz fonda Hadži Sinanove tekije, kao jedinstvenog fonda derviških materijala neke tekije u Bosni i Hercegovini. Dokumenti i materijali koji danas čine fond Hadži Sinanova tekija u okviru Orijentalne zbirke Historijskig arhiva Sarajevo, preuzeti su u Arhiv 1959. godine. Silahdar Mustafa-pašina tekija, ili kod nas poznata pod imenom Hadži Sinanova tekija izgrađena je sredinom 17. stoljeća za potrebe kadirijskog derviškog reda i od tada do danas odigrala je važnu ulogu u kulturnom, društvenom i duhovnom životu grada i zemlje. Iz fonda se naročito izdvaja rukopis pod oznakom RS-1: silsila (lanac) prenošenja duhovnih autoriteta sufizma od vremena Poslanika islama Muhameda a.s. do prve polovice 19. stoljeća kada je ista predata zvorničkom šejhu kadirijskog reda šejhu Mehmedu. Ovaj dokument je značajan i po svojim fizičkim karakteristikama, jer se radi o devet metara dugom svitku posebne umjetničke izvedbe. Najstariji prepis u fondu je prvo djelo u medžmui – zbirci tekstova iz gramatike, RS-64, Kitāb al-Misbāh, koji je prepisan u mjesecu ševvalu 899/jula 1494. godine.

Na promociji su govorili mr. Osman Lavić, dr. Lejla Gazić, dr. sc. Aladin Husić, a kratko se obratila i direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac, te autor Kataloga prof. dr. Ahmed Zildžić. Svi promotori su istakli značaj orijentalnih rukopisa kao kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, a u tom kontekstu i značaj Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo, kao izrazito značajne po sadržaju i količini na nivou naše zemlje, a koja je sada, sa ovim sveskom konačno i u cijelosti katalogizirana i dostupna svim istraživačima.

Promociju je moderirala Elma Dervišbegović, viša arhivistica u Historijskom arhivu Sarajevo. Srdačno se zahvaljujemo prof. dr. Ahmedu Zildžiću, svim učesnicima promocije, te svima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj događaj. Također, zahvaljujemo se i Bošnjačkom institutu na pomoći u organizaciji promocije.

Foto: HAS

Bookmark the permalink.

Comments are closed.