Category: Vijesti

JU Historijski arhiv Sarajevo, odnosno, delegacija ove Ustanove predvođena v.d. direktorom Harisom Zaimovićem odazvala se pozivu Memorijalnog centra Srebrenica za prisustvovanje zvaničnom otvaranju arhiva Memorijalnog centra Srebrenica koje je održano 9. jula 2021. godine.

Sam program otvaranja Arhiva započeo je u 11.00 sati, a u programu otvaranja obratili su se slijedeći govornici:

-dr. Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica,

-Njegova ekselencija g. Reinout Vos, ambasador Holandije u Bosni i Hercegovini,

-g. Csaba Szilágyi, voditelj programa za ljudska prava / vd glavnog arhivara Arhiva otvorenog društva Vera i Donald Blinken (Budimpešta, Mađarska),

-g. David Rohde, autor knjige „Kraj igre. Izdaja i pad Srebrenice“ /online obraćanje/ (USA),

-gđa. Nataša Kandić, direktorica Fonda za humanitarno pravo (Beograd, Srbija),

-g. Dion van den Berg, vođa tima za Evropu u PAX-u (Holandija).

Moderator programa otvaranja bio je Azir Osmanović.

Misija i cilj osnivanja ovog Arhiva jeste da osnaži ključnu misiju Memorijalnog centra Srebrenica: kreiranje faktografske i kontekstualne, dokumentarne baze i zaštita istine o genocidu u Srebrenici 1995. godine. Pomoći će saradnji između porodica žrtava i uključenih zajednica sa naučnicima i novinarima koji se bave istraživanjem genocida. Od ogromne je važnosti da dokumenti, fotografije, audio-vizuelni zapisi i materijalni ostaci koji svjedoče o genocidu budu sakupljeni i dostupni u Memorijalnom centru Srebrenica kao mjestu zločina. Arhiv će, osim ovoga, nastojati da prikupi kopije postojećih kolekcija od drugih imalaca i da prikupi dodatne izvore i dokumente za istraživanja.

Razvoj Arhiva je zajednički projekat Memorijalnog centra Srebrenica, Blinken OSA – Vera and Donald Blinken Open Society Archives i PAX for Peace (mirovna organizacija iz Holandije).

U okviru ove posjete, delegacija Historijskog arhiva Sarajevo obišla je cijeli kompleks Memorijalnog centra, muzejsku postavku, te aktuelne izložbene postavke povodom ovogodišnjeg obilježavanja genocida u Srebrenici, Potočarima. Također, obišli su i mezarje stradalih, te položili cvijeće kod spomen-obilježja.

[Show slideshow]

Zvanična posjeta delegacije JU Historijski arhiv Sarajevo, resornog Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Arhiva Bosne i Hercegovine Bursi, Republika Turska započela je jučer, 21. juna 2021. godine. Najprije je u gradskoj vijećnici potpisan Memorandum o saradnji između Historijskog arhiva Sarajevo i Akademskog istraživačkog centra grada Burse. Predvodnik naše delegacije, ministar kulture i sporta Samir Avdić i gradonačelnik Burse Alinur Aktaš potpisali su ovaj sporazum. Delegaciju iz Sarajeva činili su još i Haris Zaimović, v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo, Fuad Ohranović, zamjenik direktora Arhiva Bosne i Hercegovine, te Elma Dervišbegović, viši arhivist Historijskog arhiva Sarajevo.

Nakon potpisivanja sporazuma, u auli Akademskog istraživačkog centra grada Burse otvorena je izložba Historijskog arhiva Sarajevo „Bošnjaci – autori književnih djela na orijentalnim jezicima iz Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo“, autora Fuada Ohranovića i Atifa Mušinovića.

Drugog dana posjete, 22. juna 2021. godine, delegaciju iz Sarajeva primio je ambasador Bosne i Hercegovine u Turskoj u bosanskohercegovačkom konzulatu u Bursi, njegova ekselencija Adis Alagić.

Programom posjete predeviđeno je i detaljnije upoznavanje sa radom Akademskog istraživačkog centra u Bursi, susret sa akademicima, te obilazak grada Burse. Posjeta se završava u srijedu, 23. juna 2021. godine.

[Show slideshow]

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić posjetila je danas Historijski arhiv Sarajevo. U srdačnom razgovoru sa v.d. direktora Harisom Zaimovićem gradonačelnica se upoznala sa aktuelnostima u ovoj javnoj ustanovi, te obećala potpunu podršku Grada Arhivu u realizaciji projekata koje Arhiv planira u skorijoj budućnosti. Također, predložila je potpisivanje protokola o saradnji između Historijskog arhiva Sarajevo i Grada Sarajeva što će omogućiti kontinuiranu podršku i saradnju Grada i Arhiva.

Danas je u Drugoj gimnaziji u Sarajevu održan inicijalni sastanak predstavnika JU Historijski arhiv Sarajevo i Druge gimnazije. Naime, na poziv Druge gimnazije  za saradnju i zajedničke projekte, JU Historijski arhiv Sarajevo na čelu sa v.d. direktora Harisom Zaimovićem, vrlo rado se odazvao. Početna ideja Druge gimnazije jeste uključivanje Arhiva u njihov idejni projekat formiranja školskog muzeja i „kuće znanja“, kao interaktivnog prostora za različite namjene. Pošto Historijski arhiv Sarajevo posjeduje mnoštvo fondova školske provenijencije, pa tako i građu Druge gimnazije, bilo je logično odazvati se ovom pozivu za stručnu podršku i pomoć Arhiva u realizaciji jako zanimljivih i dobro zamišljenih projekata uspješne škole kao što je Druga gimnazija.

Na današnjem sastanku razgovarano je o svim detaljima i modalitetima saradnje, a predstavnike Arhiva, v.d. direktora Harisa Zaimovića i rukovodioca Odsjeka Almiru Alibašić-Fideler ugostili su direktor škole Seid Alibegović, sekretar škole Meliha Kapetanović i profesorica historije Lejla Čaušević. Dogovoreno je da se potpiše zajednički memorandum o saradnji kao osnova za sve dalje zajedničke aktivnosti.

Ovaj sastanak upriličen je na dan 9. juni, Međunarodni dan arhiva upravo zato što je to dan kada arhivske institucije i arhivski djelatnici potvrđuju da svi pripadaju jednom širem međunarodnom krugu, velikoj porodici arhivskih institucija sa istim ciljevima, ali i brojnim izazovima. Arhivi i arhivski djelatnici ne smiju biti samo posmatrači ili biti svedeni na uslužnu djelatnost, nego moraju aktivno učestvovati u kreiranju društva, biti pokretač i partner. Kroz nove saradnje i projekte, moramo „jačati arhiv“ što je i moto ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana arhiva i tim povodom organizovane Međunarodne sedmice arhiva od strane krovne svjetske, arhivske asocijacije ICA-e (Međunarodno arhivsko vijeće), čiji je i Historijski arhiv Sarajevo član. Drago nam je da smo upravo na današnji dan započeli još jednu saradnju koja će doprinijeti jačanju uloge Arhiva u prepoznavanju njegovog značaja u društvenoj zajednici, a posebno kada je to škola kao zajednica za obrazovanje budućih generacija.

[Show slideshow]

Javna ustanova Historijski arhiv Sarajevo,

Na osnovu člana 29. stav (1) Zakona o ustanovama (Sl. list RBiH br. 6/92, 8/93 i 13/94), član 7. stav (1) i člana 8. stav (1) i (2) Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH (Sl. novine FBiH, broj 12/03, 34/03 i 65/13), člana 23. stav (1) Pravila JU Historijski arhiv Sarajevo, broj 02-3642-3/08 od 25.12.2008. godine i 02-801-4/13 od 26.03.2013. godine, te Odluke v.d. Upravnog odbora JU Historijski arhiv Sarajevo, broj 02-1262-2/21 od 07.06.2021. godine, raspisuje

KONKURS

za izbor i imenovanje direktora JU Historijski arhiv Sarajevo

Tekst Odluke i Konkursa dostupan na linku ispod:

Odluka o raspisivanju konkursa za izbor i imenovanje direktora i tekst Konkursa

Kantonalni ministar kulture i sporta Samir Avdić, kao resorni ministar, posjetio je danas JU Historijski arhiv Sarajevo. Ministra je ugostio v.d. direktora Haris Zaimović zajedno sa najbližim saradnicima, a sastanku je prisustvovao i predsjednik v.d. Upravnog odbora Arhiva Asmer Šeta. Tema sastanka bili su aktuelni i dugogodišnji problemi sa kojima se suočava Historijski arhiv Sarajevo, u prvom redu, problem prostornih kapaciteta Arhiva koji su u potpunosti ispunjeni, te se ova Ustanova suočava sa problemom daljeg funkcionisanja u smislu zakonske obaveze prijema novih količina građe. JU Historijski arhiv Sarajevo je ustanova primarnog značaja kada je u pitanju kompletna briga za arhivsku građu, od njenog nastanka, pa sve do preuzimanja one najznačajnije arhivske građe u propisanom roku, a koja nastaje djelovanjem svih javnih, upravnih, sudskih, političkih, obrazovnih, kulturnih i drugih subjekata na području Kantona Sarajevo, što mu je, prema zakonu, teritorijalna nadležnost. U tom smislu, ministar Avdić ponudio je konkretna rješenja na kojima se treba odmah početi raditi kako bi se što prije prevazišao ovaj problem Arhiva.

Osim ovoga, razgovarano je i o drugim važnim pitanjima za Historijski arhiv Sarajevo, za koja je ministar iskazao veliki interes i naglasio da će direktno biti uključen u njihovo što skorije rješavanje, te naglasio potrebu intenzivne saradnje i komunikacije Ustanove sa Ministarstvom.

V.d. direktora Haris Zaimović zahvalio se ministru Avdiću na tome što se odazvao na poziv za posjetu u kratkom roku i na iskazanoj podršci i obećanoj pomoći Arhivu u narednom periodu.

Vlada Kantona Sarajevo dala je saglasnost  na imenovanje v.d. direktora Historijskog arhiva Sarajevo Harisa Zaimovića, svojom odlukom od 15. aprila 2021. godine. Naime, dosadašnji direktor Arhiva Fuad Ohranović podnio je ostavku na tu funkciju, a nakon imenovanja za zamjenika direktora Arhiva Bosne i Hercegovine.

Haris Zaimović rođen je 1979. godine u Sarajevu, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje, a diplomirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za historiju. U Historijskom arhivu Sarajevo radi od 2003. godine gdje je obnašao dužnost rukovodioca Odsjeka za sređivanje i obradu arhivske građe (2010.-11.), dužnost v.d.direktora i direktora Arhiva (2011.-13.), rukovodioca Odsjeka za smještaj, korištenje i tehničku zaštitu arhivske građe i knjižnog fonda (2019.-21). 

Danas je izvršena primopredaja dužnosti između dva direktora, prilikom koje je novi v.d. direktora Haris Zaimović, u svoje ime i u ime kolektiva JU Historijski arhiv Sarajevo poželio kolegi Ohranoviću uspjeh na novoj dužnosti u Arhivu Bosne i Hercegovine.

Ministar Samir Avdić posjetio je Arhiv 17. marta 2021. godine. Domaćin posjete, direktor Arhiva Fuad Ohranović tokom sastanka upoznao je ministra Avdića sa radom Arhiva i vrijednim arhivskim fondovima koje Arhiv čuva. Tokom razgovora tretirani su i problemi u radu ustanova kulture u uvjetima pandemije virusa COVID 19, te problemi i zastoji u radu Arhiva zbog toga što ova ustanova nema Upravnog odbora još od kraja avgusta 2020. godine. Ministar Avdić je izrazio spremnost da se u skorije vrijeme iznađu rješenja kako bi ustanova mogla funkcionisati u punom kapacitetu.

Povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine koji se obilježava 1. marta 2021. godine, danas u 14.00 sati, u Zavičajnom muzeju Visoko, otvorena je izložba „Gradovi Bosne i Hercegovine u Zbirci fotografija i razglednica Historijskog arhiva Sarajevo“ čija je autorica Almira Alibašić-Fideler, viša arhivistica u Historijskom arhivu Sarajevo.

Organizator izložbe je Zavičajni muzej Visoko, koji je uz Grad Visoko, ugostio izložbu, a ista je otvorena uz poštovanje svih epidemioloških mjera.

Historijski arhiv Sarajevo srdačno se zahvaljuje Muzeju na ovom pozivu i prilici za predstavljanje arhivske građe koju Arhiv čuva, a koja je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovakve prilike i služe da se sve ono vrijedno u našoj kulturnoj baštini predstavi širokoj javnosti, a posebno nam je drago što je to ovaj put grad bogate historijske tradicije – Visoko.

Na 21 izložbenom panou prikazano je oko 210 fotografija i razglednica bosanskohercegovačkih gradova iz perioda na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. To je period kada bh gradovi mijenjaju svoj izgled i fizionomiju uslijed novonastalih društveno-političkih okolnosti, odnosno, dolaska Austro-Ugarske Monarhije na ove prostore, a odlaska Osmanskog Carstva. Tako se mogu vidjeti gradovi koji su istovremeno i stari gradovi, i čaršije, i varoši, i kasabe, ali i gradovi u modernom značenju te riječi, kao urbane, kultivirane, naseljene cjeline. Fotografije prikazuju panorame gradova, pojedine njegove dijelove, istaknute ili sasvim obične ulice, važne objekte, njihove ljude. Ove fotografije i razglednice su dokumentarnog tipa, autentični historijski izvori.

Izložba ostaje otvorena za posjetioce do 15. marta 2021. godine, a može se pogledati u izložbenom prostoru Zavičajnog muzeja Visoko, na adresi, ulica Alije Izetbegovića 29, Visoko.

[Show slideshow]

Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da su dostupna četiri naša izdanja u PDF formatu na našoj web stranici. U pitanju su tri knjige Rukopisa Laure Papo Bohorete, te naše izdanje Izdavačka i izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo 1948.-2018.

Izdanja dostupna ovdje.

Tri sveska Rukopisa Laure Papo Bohorete nastala su kao produkt saradnje Historijskog arhiva Sarajevo, Ambasade Kraljevine Španije u Bosni i Hercegovini, te Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Ove knjige Rukopisa predstavljaju digitaliziranu građu našeg fonda Papo Laura Bohoreta – Sarajevo (sign. O-BP-168) koji sadrži originalne rukopise književnih djela Bohorete. Prva knjiga donosi Bohoretine rukopise dramskih djela o običajima, druga, socijalne drame sa naglaskom na ženske portrete i ulogu žene u društvu, te treća njene rukopise eseja, poema, kratkih komada o običajima, te rukopise sefardskih romansi koje je Laura Papo brižljivo prikupila.

Laura Papo Bohoreta (1891- 1942), rođena u Sarajevu, istaknuta je kulturna djelatnica, sefardska spisateljica i prosvjetiteljica, te istinska čuvarica sefardske kulture i jezika. Ugled i popularnost je stekla  pozorišnim komadima (dramskim djelima) koje je pisala na ladinu – jeziku sefardskih Jevreja koji su prije gotovo pet stoljeća iz Španije došli u Sarajevo. Svojim spisateljskim radom Laura Papo je sačuvala od zaborava one kulturne tekovine španskih doseljenika koje su s njima živjele, umirale i nestajale.

***

Izdavačka i izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo (1948.-2018.) je publikacija nastala povodom jubileja naše ustanove – 70 godina postojanja i rada JU Historijski arhiv Sarajevo. U njoj je predstavljen prikaz izdavačke i izložbene djelatnosti Arhiva za proteklih 70 godina – kulturno-obrazovni segment rada Arhiva, temeljen na vrijednoj i obimnoj arhivskoj građi koju posjedujemo, a koja je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. U ovih 70 godina, Arhiv je izdao 48 publikacija (inventari, monografije, posebna izdanja, katalozi izložbi), te priredio 70 izložbi. Publikacija sadrži iscrpan uvod o tome kako se razvijala izdavačko-izložbena djelatnost Arhiva, te pregled svih izdanja i izložbi, uz bogat ilustrativni i foto materijal. Refrentno je izdanje koje pruža potpuni uvid u dosadašnji rad Arhiva na ovom polju.

Sva četiri izdanja dostupna su na našoj web stranici, u sekciji Djelatnost, podsekciji Izdavaštvo: http://www.arhivsa.ba/wordpress/?page_id=192