Najava promocije novog izdanja: “Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa”, svezak IV

Izuzetno nam je zadovoljstvo i čast obavijestiti Vas da će u ponedjeljak, 19. februara 2024. godine u 13:00h Bošnjačkom institutu – Fondacija Adila Zulfikarpašića (Mula Mustafe Bašeskije 21, Sarajevo) u organizaciji Historijskog arhiva Sarajevo i Bošnjačkog instituta – Fondacija Adila Zulfikarpašić, biti održana promocija posebnog izdanja Historijskog arhiva Sarajevo “Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa“ IV svezak, kojeg je naučno obradio i pripremio prof. dr. Ahmed Zildžić. Svi zanteresirani su dobro došli na promociju!

Izložba: 12 DANA KADA SMO BILI CENTAR SVIJETA – 40 godina od XIV ZOI u Sarajevu

Dan prije 40. godišnjice od zvaničnog otvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, 7. februara 2024. godine, javnosti je predstavljena nova izložba JU Historijski arhiv Sarajevo kojom smo željeli dati svoj doprinos manifestaciji obilježavanja ovogodišnjeg olimpijskog jubileja za grad Sarajevo – 40. godišnjice ZOI održanih u Sarajevu 1984. godine – ZOI koje su proglašene najbolje organiziranim do tada. Izložba nosi naziv “12 DANA KADA SMO BILI CENTAR SVIJETA – 40. godina od XIV ZOI u Sarajevu”, a njeni autori su arhivist, Armin Džunuzović i viši arhivist, Admir Nezirović.

Na otvaranju izložbe prisutnima su se obratili direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, direktorica JU Gradski muzeji – Olimpijskog muzeja Sarajevo Senka Ibrišimbegovic, te jedan od autora izložbe Armin Džunuzović.

“XIV zimske olimpijske igre održane su u Sarajevu u periodu od 8. do 19. februara 1984. godine. Bile su to prve zimske olimpijske igre održane u jednoj državi socijalizma na kojima su učestvovali takmičari iz tada oba politička bloka. Na Igrama je u šest sportova nastupilo ukupno 1.272 takmičara iz 49 zemalja. A po ocjenama označene su kao jedne od najbolje organizovanih zimskih olimpijskih igara u historiji. Izbor Sarajeva za grada domaćina XIV zimskih olimpijskih igara objavljen je 18. maja 1978. tokom 80. sjednice Međunarodnog olimpijskog komiteta u Atini. Gradovi protivkandidati bili su japanski Sapporo i švedski Göteborg. Nakon drugog kruga glasanja Sarajevo je većinom glasova dobilo organizaciju. Ovo je ujedno bila i prilika da Sarajevo sa svojim planinama ispravi do tada negativan imidž „grada atentata“ koji ga je pratio još sa početka 20. stoljeća.

Plan i priprema za organizaciju XIV ZOI može se pratiti i dvije godine prije dobijanja organizacije kada se težilo uređenju i modernizaciji grada, odnosno, iznalaženju političkog lobija kako bi tadašnja država SFRJ stala kao podrška iza Sarajeva na putu borbe za osvajanje organizacije zimske Olimpijade.

Skupština grada Sarajeva kao zakonodavno tijelo Grada bila je vodeća sprega u toj borbi, pa se tako kroz dokumente i građu koja je pohranjena u Historijskom arhivu Sarajevo iz jednog posebnog diskursa mogu pratiti napori i aktivnosti na ostvarenju onoga što danas nazivamo sarajevskom Olimijadom 1984. godine.

Ova izložba samo je mali doprinos u cilju očuvanja sjećanja na sarajevske zimske Olimpijske igre1984. godine, na uložene napore institucija i ljudi, na događaje i Sarajevo koje je zaista tih 12 dana bilo centar svijeta.“

(Iz opisa izložbe)

JU Historijski arhiv Sarajevo se zahvaljuje Ministarstvu kulture i sporta KS, Olimpijskom muzeju Sarajevo, Olimpijskom komitetu Bosne i Hercegovine, kao i Turističkoj zajednici KS koji su pomogli u organizaciji ovog događaja.

Izlozba ce biti dostupna od 7. do 29. februara u prostoru Olimpijskog muzeja Sarajevo.

Foto: HAS i Visit Sarajevo

 

no images were found

Arhiv predstavio novu izložbu “Miloš Miladinović – projektant, arhitekt, graditelj”

Svoju jubilarnu, 75. godinu postojanja i djelovanja Arhiv je danas, 28. decembra 2023. godine zaokružio predstavljajuci javnosti novu izložbu “Gospodin Miloš Miladinović – projektant, arhitekt, graditelj” pripremljenu u saradnji sa SPKD „Prosvjeta“ koji su nam ljubazno ustupili svoje prostorije za postavku izložbe. Autori izložbe su viši arhivisti Haris Zaimović i Saša Beltram.

Miloš Miladinović (1876-1934) jedan je od rijetkih domaćih bosansko-hercegovačkih neimara za vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini, kada su to, uz rijetke izuzetke, uglavnom bili doseljenici iz zemalja Austro-Ugarske monarhije. Rođen 1876. godine u Donjem Vakufu, sin sveštenika-učitelja i učiteljice, svoje obrazovanje stekao je u Sarajevu gdje je završio Srednju tehničku školu 1897. godine, a dodatno se školovao i u Beču. U Sarajevu je osnovao „Preduzeće za građevine i tehnički biro za planove, arhitekturu, procjene, itd.“, te je na osnovu svojih kvalifikacija i koncesije austrougarske zemaljske uprave u Bosni i Hercegovini i kasnije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, imao neograničeno pravo projektovanja. Projektovao je u Sarajevu zgradu SPKD „Prosvjeta“ 1910. godine, palatu Srpsko-pravoslavne crkvenoškolske opštine, zgradu Josefa Zadika Danona u ulicama Koševo i Alekse Šantića, trokatnicu Gavre Gašića u ulici Branilaca grada i mnoge druge zgrade. Kao kuriozitet, izložba otkriva da je upravo Miloš Miladinović projektovao stambeni objekat za sarajevsku trgovačku porodicu Ilić, u ulici Alifakovac, kao jednu od značajnijih izvedbi tzv. bosanskog sloga. Miloš Miladinović bio je ugledni i uvaženi građanin grada Sarajeva, aktivan u njegovom javnom životu, te je biran i u Gradsko vijeće grada Sarajeva.

Sama izložba, kako njeni autori navode:”… ima za cilj napraviti značajan iskorak u odnosu na ono što je zapisano u dosijeu fonda pod oznakom MM-383 te otvoriti vrata istraživačima i potaknuti ih na istraživanje i oživljavanje lika i djela ovog uglađenog građanina i graditelja, čovjeka koji je svojim radom i društvenim angažmanom Bosancima i Hercegovcima, srpskom narodu u Bosni i Hercegovini, te ponajviše gradu Sarajevu i njegovim građanima, ostavio značajan graditeljski opus. Miloš Miladinović je nezaobilazni dio mozaika razvoja urbanog i građanskog duha, te gradske kulture Sarajeva. Stoga je ovo ujedno i prilika da se na devedesetu godišnjicu njegove smrti sjetimo ovog čovjeka i na jedan skroman način zahvalimo mu na onome što je iza sebe ostavio…”

Na otvaranju izložbe prisutnima su se obratili direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac, predsjednik “Prosvjete” Nedeljko Masleša, predsjednik Upravnog odbora “Prosvjete” Dejan Garić, te jedan od autora izložbe Haris Zaimović.

JU Historijski arhiv Sarajevo se zahvaljuje SPKD „Prosvjeta“ na saradnji, a posebna zahvala ide članovima porodice Miloša Miladinovića za pomoć prilikom istraživanja i pripreme materijala za izložbu, te ustupanja porodicnih uspomena.

Foto: JU HAS

Drugi o nama: Fena

Promocija izdanja – „MEMOARI Jelice Belović-Bernadzikowske (Ljube T. Daničić)“

JU Historijski arhiv Sarajevo uspješno privodi kraju još jednu godinu, za nas jubilarnu – 75. godišnjicu postojanja i djelovanja Arhiva, i to na najbolji način – okončanjem još jednog uspješnog saradničkog projekta. Naime, jučer, 21. decembra 2023. godine u Sarajevu, u prostorijama Rektorata Univerziteta u Sarajevu promovirana je knjiga Memoari Jelice Belović Bernadžikowski (Ljube T. Daničić) čiji su urednici Enes S. Omerović (Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu) i Tomas Jacek Lis (Jagelonski univerzitet iz Krakova u Poljskoj), a koja je objavljena kao peta publikacija u okviru edicije Memoari Instituta za historiju. Knjiga je nastala na temelju ličnog fonda Jelice Belović-Bernadzikowske koji se čuva u JU Historijski arhiv Sarajevo pod signaturnom oznakom HAS,O-BJ-86. Rezultat dvogodišnje saradnje ove tri uključene institucije je upravo pomenuto izdanje, koje će obogatiti izdavački opus kako Instituta, tako i Arhiva, koji su ujedno izdavači ove publikacije. Štampanje knjige su podržali Jagelonski univerzitet iz Krakova u Poljskoj i Fondacija za izdavaštvo Sarajevo.

Memoari Jelice Belović Bernadzikowski predstavlja tekst rukopisa koji se već godinama čuva u Historijskom arhivu u Sarajevu, u okviru fonda Belović-Bernadzikowski Jelica, vremenskog raspona 1893.-1909. godine. Građa u fondu predstavlja samo jedan fragment iz inače bogatog stvaralačkog opusa Jelice Belović, a o čemu svakako više saznajemo iščitavajući njene memoare. Urednici su napravili transkripciju teksta od četiri stotine stranica, te cjelokupan tekst priredili za štampu. Knjiga je dodatno obogaćena nizom stručnih napomena koje su priložene na kraju teksta a u kojima su opisane manje poznate riječi, ličnosti ali i donijeti prevodi dijelova rukopisa koji su napisani na njemačkom, poljskom, mađarskom, engleskom, talijanskom, francuskom i latinskom jeziku.

Jelica Belović – Bernadzikowska je bila učiteljica, etnologinja, književnica i novinarka, koja je živjela i djelovala na prelazu iz 19. u 20. stoljeće u brojnim gradovima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije (Vojvodine). Njen rad je prelazio ove granice pa je nerijetko pisala i objavljivala van južnoslavenskog prostora, širom Evrope, što joj je uveliko olakšavala i činjenica da je govorila i pisala na deset jezika. Istraživanje arhivske građe o ovoj izuzetnoj ženi pokazuje da je njen životni put i opus bio izvanredan te da će bez sumnje i sjećanja koja su zabilježena u njenim Memoarima biti od posebne važnosti.

Knjigu su promovirale i o značaju i sadržaju Memoara na promociji su govorile prof. dr. Amila Kasumović (Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za historiju), dr. Sonja M. Dujmović (Institut za historiju – Univerziteta u Sarajevu) i dr. Aida Ličina Ramić (Institut za historiju – Univerziteta u Sarajevu). Prisutnima su se obratili i urednici zbornika Enes S. Omerović (Institut za historiju – Univerziteta u Sarajevu) i Tomas Jacek Lis, kao i direktori Instituta g. Sedad Bešlija i Arhiva gđa. Ismeta Džigal-Berkovac.

Za sve zainteresovane, knjiga je dostupna u Institutu za historiju – Univerziteta u Sarajevu, kao i u JU Historijski arhiv Sarajevo.

Poziv na promociju

Srdačno Vas pozivamo na promociju knjige nastale na osnovu ličnog fonda iz našeg Arhiva: Belović – Bernadžikovski Jelica – Sarajevo (sign. O-BJ-86).

Jelica Belović-Bernadžikovska (1870-1946), bila je pedagog i folklorista. U arhivskom fondu je sačuvan mali dio iz inače bogatog stvaralačkog opusa i djelatnosti Jelice Belović-Bernadžikovske, koja je od 1894. do 1907. bila profesorica Trgovačke škole u Sarajevu, a zatim dvije godine upraviteljica Više djevojačke škole u Banjaluci. U fondu je posebno interesantan njen autobiografski rukopis.

80. godišnjica ZAVNOBIH-a: 25. novembar 1943. – 25. novembar 2023.

Ove godine se obilježava 80. godišnjica ZAVNOBIH-a (Zemaljskog antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine) koje je održano tokom ratnih okolnosti Drugog svjetskog rata, 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Na ovom, prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a udareni su moderni temelji državnosti Bosne i Hercegovine, kao ravnopravne republike unutar jugoslavenske federacije, u svojim historijskim granicama. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituisan kao predstavništvo Narodno-oslobodilačkog pokreta (NOP) Bosne i Hercegovine, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti. Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inostranstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Na zasjedanju je izabrana delegacija od 58 članova koja će predstavljati BiH na Drugom zasjedanju AVNOJ-a (29. novembar 1943).
Ovaj datum se u modernoj Bosni i Hercegovini obilježava kao Dan državnosti nakon što je Zakonom o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni list R BiH”, broj 9/95), određeno da je 25. novembra Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Više o svemu čitajte u našoj “Priči iz Arhiva”, na linku: http://www.arhivsa.ba/wordpress/?p=6204

Sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine!