Danas je Historijski arhiv Sarajevo posjetila Komisija za kulturu i sport Skupštine Kantona Sarajevo koju čine Samir Avdić, predsjednik, te članovi Marijela Hašimbegović, Miomirka Melank, Almir Vražalica, uz pratnju predstavnice iz Skupštine Edine Zukić. Komisiju su primili direktorica Arhiva Ismeta Džigal Berkovac sa saradnicima. Posjeta je upriličena u okviru redovnih aktivnosti Komisije koja vrši obilazak svih ustanova iz svoje nadležnosti radi boljeg upoznavanja sa okolnostima i uslovima u kojima ustanove kulture djeluju. Direktorica je govorila o radu Arhiva, njegovim redovnim aktivnostima i projektima, a posebno je istakla osnovni i dugogodišnji problem kojeg Arhiv ima, a to je problem sa smještajnim kapacitetima za arhivsku građu. Ona se trenutno nalazi na nekoliko lokacija u gradu, što značajno usporava radne procese. Direktorica Arhiva i njeni saradnici upoznali su Komisiju o svim prethodno poduzetim koracima na rješavanju pitanja prostora, te su svi istakli kako bi obezbjeđenje namjenskog objekta za Arhiv bilo najpoželjnije rješenje ovog ključnog problema naše ustanove. Članovi Komisije su izrazili svoje razumijevanje i punu potporu Arhivu na rješavanju ovog problema, te istakli nekoliko smjernica za dalje postupanje u ovom smislu. Posjeta je bila konstruktivna i na zadovoljstvo obiju strana, te je opći zaključak potreba za bližom saradnjom i u budućnosti.
Danas je Historijski arhiv Sarajevo posjetio doc. dr. İlhami Danış s Fatih Sultan Mehmet Vakıf Univerziteta iz Istanbula, Republika Turska u pratnji prof. dr. Amira Duranovića sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Goste je primila direktorica Arhiva Ismeta Džigal Berkovac sa saradnicima. Dr. Danış boravi u Sarajevu u okviru Erasmus+ programa akademske razmjene, a cilj posjete Arhivu je bio razmjena informacija i razgovor o mogućoj saradnji.
Povodom 6. aprila – Dana grada Sarajeva, JU Historijski arhiv Sarajevo, Alipašina 19, organizuje Dan otvorenih vrata u petak, 4. aprila 2025., od 9.00 do 16.00 h.
Posjetite Arhiv, upoznajte se sa našim radom, pogledajte odabrane primjerke arhivske i bibliotečke građe iz našeg fundusa vezane za ovaj datum!
Danas je Arhiv posjetila delegacija iz Prijepolja, Republika Srbija, koju su činili v.d. direktorica Biblioteke „Vuk Karadžić“ Prijepolje, Kamala Kašić, njena saradnica Hadija Kriještorac i pomoćnik predsjednika Opštine Prijepolje Dino Bašović. Goste je dočekala direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal Berkovac, sa saradnicima. Posjeta je upriličena u sklopu aktivnosti na projektu „Ljudi, vrednosti i dela koja nas povezuju“, a koji Biblioteka organizuje uz podršku Opštine Prijepolje i finansijsku podršku Kabineta ministra bez portfelja zaduženog za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost Republike Srbije. Projekat je koncipiran tako da u toku njegove realizacije, kao rezultat aktivnosti, dođe do kreiranja većih potencijala za saradnju između baštinskih institucija i pojedinaca iz sfere nauke, kulture i umetnosti sa prostora Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Historijski arhiv Sarajevo se odazvao pozivu za učešće u ovom projektu, a o detaljima za njegovu dalju realizaciju razgovarano je na današnjem susretu.
Nakon centralne, sarajevske promocije, najnovije arhivsko izdanje doživjelo je još jedno predstavljanje, ovaj put travničkoj javnosti. Naime, u utorak, 18. marta 2025. godine, u prostorima Ex Ponto pri Memorijalnom muzeju „Rodna kuća Ive Andrića“ u Travniku održana je manifestacija pod nazivom „Memorijal Derviš M. Korkut – Anto Babić, travnički velikani bosanske historiografije“. Događaj je započeo predavanjem doc. dr. Dženana Dautovića, koji je istaknuo značaj i doprinos dvaju uglednih travničkih historičara – Derviša M. Korkuta i Ante Babića – čije se zasluge za bosanskohercegovačku historiografiju još uvijek ne prepoznaju dovoljno u široj javnosti.
Nakon toga, uslijedila je promocija naše knjige „Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938-1959)“, koja je rezultat saradnje JU Historijskog arhiva Sarajevo i Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu. O ovom važnom izdanju, koje sadrži vrijedna svjedočanstva intelektualne saradnje dvaju historičara, govorili su prof. dr. Amir Duranović s Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i Amer Maslo, MA, priređivač izdanja i viši stručni saradnik Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu. O posebnom značaju ovih pisama govorila je kroz svoje obraćanje i predstavnica Historijskog arhiva Sarajevo, viša arhivistkinja Elma Dervišbegović, MA, urednica izdanja.
Zahvaljujemo Zavičajnom muzeju Travnik i Udruženju “Bosanski kulturni krug” na organizaciji ove vrijedne manifestacije i posjetiocima na odazivu!
Najnovija arhivska publikacija, iz edicije Posebna izdanja, knjiga “Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938-1959)”, priređivača Amera Masle, višeg stručnog saradnika na Orijentalnom institutu Univerziteta u Sarajevu, biće predstavljena u Travniku. Naime, na poziv organizatora iz Travnika: Udruženja “Bosanski kulturni krug” i Zavičajnog muzeja Travnik i u okviru njihove manifestacije Memorijal Derviš M. Korkut – Anto Babić, travnički velikani bosanskohercegovačke historiografije organizuje se promocija 18. marta ove godine sa početkom u 19.30 h u prostoru Ex Ponto, Memorijalni muzej Rodna kuća Ive Andrića. Na promociji će sudjelovati prof. dr. Amir Duranović, sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Amer Maslo, MA, sa Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu, koji je ujedno i priređivač knjige. Ispred JU Historijski arhiv Sarajevo kao izdavača knjige, zajedno sa Orijentalnim institutom, prisutnima će se obratiti i Elma Dervišbegović, odgovorna urednica izdanja.
U povodu obilježavanja 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, 25. februara 2025. godine u prostorijama svečane sale Rektorata Univerziteta u Sarajevu promovirano je novo izdanje Historijskog arhiva Sarajevo: “Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938-1959)”, koje je priredio Amer Maslo, stručni saradnik Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu. Ovo je šesto izdanje u našoj ediciji Posebna izdanja, a izdanje je nastalo u saradnji Historijskog arhiva Sarajevo i Orijentalnog instituta – Univerziteta u Sarajevu. Naime, viši stručni saradnik Instituta Amer Maslo, MA, istražujući lik i djelo Hamdije Kreševljakovića, veliki dio istraživanja obavljao je u našem Arhivu, obzirom na činjenicu da Arhiv čuva tri fonda od posebne važnosti za proučavanje života i djela Hamdije Kreševljakovića. Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću čuvaju se u arhivskom fondu Kreševljaković Hamdija – Sarajevo (sign. O-HK-219) i predstavljaju izvornu arhivsku građu i primarni historijski izvor, te je njihovo objavljivanje važan doprinos daljim izučavanjima djela ovog bosanskohercegovačkog naučnog radnika.
Na današnjoj promociji, prisutne su pozdravili direktori Arhiva i Instituta, Ismeta Džigal Berkovac i Aladin Husić. Knjigu su predstavili i svoje utiske prenijeli prof. dr. Edin Radušić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, jedan od recenzenata knjige prof.dr. Amir Duranović, također sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, te na kraju priređivač Amer Maslo.
Kako su promotori istakli, radi se o vrijednom djelu i korisnom doprinosu bosanskohercegovačkoj historiografiji. Prof. dr. Edin Radušić, nakon elaboriranja o knjizi i pismima koje sadrži i društveno-političkom kontekstu u kojem su ih razmjenjivali Kreševljaković i Hadžijahić, pozvao je buduće čitaoce da i sami promišljaju o tom vremenskom periodu. Prof. dr. Amir Duranović, u svom izlaganju je istakao kako “Maslo ovom knjigom vraća fokus na arhivski dokument i fond u cjelini, odnosno skreće pažnju na ličnosti Hamdije Kreševljakovića i Muhameda Hadžijahića. Temeljito čitanje ovih pisama poslužit će budućim istraživačima da razumiju intimnu povijest Kreševljakovića i Hadžijahića, zatim njihovih istraživačkih dilema, ali i za razumijevanje složenih društveno-političkih odnosa sredinom 20. vijeka u kojem su se dramatično mijenjale okolnosti svakodnevnice života u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. U krajnjoj liniji, pisma mogu pomoći i našem boljem situiranju Kreševljakovićevog i Hadžijahićevog (političkog) identiteta u kontekst vremena u kojem su oni živjeli i na način kako su oni živjeli, a ne na način kako se u posljednjim decenijama konstruiraju poželjne slike njihovih ličnosti u savremenom bosanskohercegovačkom kontekstu i bošnjačkom diskursu…”. Na kraju, Amer Maslo je govorio o putu istraživanja koji ga je doveo do ideje o ovakvoj knjizi, te uputio zahvale svima uključenim u proces pripreme i izdavanja.
Srdačno se zahvaljujemo svima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj događaj.
U povodu obilježavanja 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, zadovoljstvo nam je najaviti promociju novog izdanja našeg Arhiva: PISMA HAMDIJE KREŠEVLJAKOVIĆA MUHAMEDU HADŽIJAHIĆU (1938-1959), iz edicije Posebna izdanja, koju je priredio Amer Maslo, MA, u izdanju JU Historijskog arhiva Sarajevo i Univerziteta u Sarajevu – Orijentalnog instituta. Promocija će se održati 25. februara 2025. godine u 13.00 sati u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu, Obala Kulina bana 7/II, Sarajevo.
Ova publikacije donosi prepisku Hamdije Kreševljakovića sa Muhamedom Hadžijahićem, koja je izdvojena iz ostavštine Hamdije Kreševljakovića koja se čuva u Historijskom arhivu Sarajevu.
“Ova nam pisma otkrivaju nepoznatu dimenziju Hamdije Kreševljakovića… pisma svjedoče njegov hod kroz vrijeme i probleme, lične osjećaje tereta vremena, pokušaje traženja izlaza u turbulentnim vremenima, relacije i korelacije koje se reflektiraju kroz prijepisku s dragim prijateljem Muhamedom Hadžijahićem. Hamdija Kreševljaković višestruko je utjecao ne samo na pojedince nego i na sredinu svojim radom, primjerom, djelovanjem, savjetima. Pisma otkrivaju i to kako se snalazio i pozicionirao ne samo u turbulentnim historijskim vremenima nego i u društvenim mijenama, slaganjima i neslaganjima o pojedinim pitanjima i problemima, pa čak i razlazima s dragim osobama, nekadašnjim saradnicima. Razloge neslaganja nije otkrivao.” (Aladin Husić, urednik, Orijentalni institut Sarajevo)
“Pismena komunikacija nedvojbeno je svjedok vremena u kojem je nastajala. Lična dopiska ipak ima jednu dodatnu vrijednost, a to je odnos dopisnika prema napisanom sadržaju. Taj lični pečat katkad nudi posve drugu sliku društva i prilika u odnosu na onu o kojoj saznajemo kroz službenu korespondenciju. Koliko god pisma Hamdije Kreševljakovića upućena Muhamedu Hadžijahiću bila lišena komentarisanja politike i prilika tog vremena, ponekad je i ton u kojem su pisana dovoljan da se osjeti atmosfera tog doba. Važnost epistolografske ostavštine vrelo je za izučavanje mnogim disciplinama bilo da se čita kroz prizmu jezika, historije, kulture življenja, sociologije ili politike. Upravo zbog različitih načina na koji se može prići ovoj vrsti građe, koristi publikacije “Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938–1959)” postaju mnogostruke.” (Elma Dervišbegović, urednik, Historijski arhiv Sarajevo)
JU Historijski arhiv Sarajevo želi uspješnu i sretnu Novu 2025. godinu svim svojim poslovnim saradnicima, partnerskim institucijama, kao i svim korisnicima arhivske građe, građanima, prijateljima Arhiva!
Najnoviju arhivsku izložbu “Sarajevo na topografskim i katastarskim kartama XIX. i XX. stoljeća” autora, arhiviste Velida Jerlagića, danas je otvorio gradonačelnik Sarajeva g. Predrag Puharić, u prostoru Muzeja Sarajeva – Brusa bezistan, na adresi Abadžiluk 10, Sarajevo.
Ovom izložbom Historijski arhiv Sarajevo završava svoje izložbene aktivnosti u godini na izmaku, te je ovo svojevrstan poklon javnosti i prilika da u narednim danima posjete izložbu i bolje se upoznaju sa historijom našeg grada, kroz topografske i katastarske prikaze grada kroz različite vremenske periode. Karte predstavljene na ovoj izložbi samo su dio bogatog fundusa arhivske Zbirke karata i planova, koja sadrži karte, mape i planove od 18. stoljeća pa do najnovijeg perioda
Ceremoniju otvaranja izložbe svojim prisustvom uveličao je gradonačelnik Sarajeva g. Predrag Puharić. Prilikom otvaranja izložbe prisutnima se obratila direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac, koja je još jednom podsjetila na ulogu i značaj Arhiva kao institucije koja kroz svoje promotivne, obrazovne i kulturne aktivnosti nastoji približiti i predstaviti arhivske fondove i zbirke koje čuva i čini dostupnim svima. Istakla je kako današnjom izložbom Arhiv završava ovaj segment rada za 2024. godinu, te se zahvalila partnerskim institucijama koje su podržale organizaciju ove izložbe – Muzeju Sarajeva i Zavodu za planiranje i razvoj Kantona Sarajevo.
Nakon toga uslijedilo je obraćanje gradonačelnika Puharića, koji je rekao: “Ova izložba nas vodi na putovanje kroz vrijeme, otkrivajući priče koje su oblikovale Sarajevo, njegov prostorni razvoj i njegovu nevjerovatnu sposobnost da odolijeva izazovima kroz stoljeća. Ona nas podsjeća da smo svi odgovorni za očuvanje vrijednosti koje su nam prenijeli naši preci i koje trebamo sačuvati za buduće generacije.” Istakao je da „kroz ove karte, imamo priliku da bolje razumijemo prostor u kojem živimo, ali i da prepoznamo koliko je važno da ga očuvamo i odgovorno planiramo“.
Direktorica JU Muzej Sarajeva – institucije kojoj se najtoplije zahvaljujemo na saradnji u organizaciji izložbe – Indira Kučuk Sorguč, također se obratila na otvaranju, te rekla kako je Muzeju uvijek drago sarađivati sa Arhivom i pružiti prostor za zanimljive i korisne izložbene postavke, a Historijski arhiv Sarajevo, kroz vrijednu arhivsku građu koju nam predstavi, uvijek doprinosi saznavanju onoga što je naša prošlost i naš identitet.
Na kraju se obratio i autor izložbe, arhivist Velid Jerlagić koji je govorio o radu na arhivskoj Zbirci karata i planova, te obilju materijala koji ista sadrži, te tako pruža brojne mogućnosti za tematiziranje historije Sarajeva kroz geografske karte iz različitih perioda. Selekcija karata na današnjoj izložbi izvršena je na način da se prikažu karte i mape grada od perioda Austrougarske Monarhije, preko Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije, zatim iz perioda okupacije Sarajeva 1941.-1945, perioda socijalističke Jugoslavije, kao i nekoliko karata vezanih za Zimske olimpijske igre 1984. godine. Karte su zanimljive kako sadržajno, tako i vizuelno.
Izložba će biti otvorena od 26. decembra 2024. do 10. januara 2025. godine i dostupna za javnost u Brusa bezistanu u Sarajevu, u uobičajeno radno vrijeme Muzeja.
Srdačno se zahvaljujemo svima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj događaj.
