Blago naslijeđa – Historijski arhiv Sarajevo

Na BHRT emitovan je kratki dokumentarni prikaz o našem Arhivu, kao dio serijala emisija Blago naslijeđa. Ovaj serijal predstavlja institucije iz cijele Bosne i Hercegovine koje pohranjuju, štite i prezentiraju kulturnu baštinu naše zemlje. Historijski arhiv Sarajevo već 75 godina aktivno prikuplja, čuva, sređuje, obrađuje, publikuje, prezentira i daje na korištenje arhivsku građu kao primarni historijski izvor i kulturnu baštinu naše zemlje. Film je sniman u produkciji Tim System Media House za BHRT. Zahvalni smo na saradnji i prilici za predstavljanje.

Film je dostupan na linku: https://www.youtube.com/watch?v=x_5N2QrZKxI&t=985s

Arhivska izložba uz jubilej “Preporoda”

Ove godine Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” obilježava značajan jubilej – 120 godina od osnivanja. Tim povodom, 28. septembra ove godine je u Narodnom pozorištu u Sarajevu održan Jubilarni svečani koncert kao kruna važne godišnjice ove najstarije i temeljne organizacije kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačke kulturne matice i svjetske kulturne zajednice bošnjačkog naroda, s tradicijom od 1903. godine.

Visoki pokrovitelj obilježavanja jubileja i Jubilarnog svečanog koncerta bio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine NJ. E. dr. Denis Bećirović.

Uz druge sadržaje uz ovaj koncert, posjetioci su bili u mogućnosti vidjeti i prigodnu izložbu koju je pripremio viši arhivist Haris Zaimović iz Historijskog arhiva Sarajevo kao partnerske institucije i jednog od pokrovitelja obilježavanja ovog jubileja. Izložba nosi naziv “Bošnjačka zajednica kulture ‘Preporod’: 120 godina za sreću doma i naroda”. Na izložbi je, kroz arhivsku građu, prezentirano djelovanje “Preporoda” od osnivanja, kroz djelovanje društava “Gajret” i “Narodna uzdanica” kao pravnih prethodnika i preteča današnje Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.

Arhiv posjetili predstavnici Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka

Arhiv su danas posjetili predstavnici Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka koje je dočekala direktorica Ismeta Džigal-Berkovac sa saradnicima. Direktor Instituta dr. Ferid Dautović, te njegovi saradnici dr. Elvir Duranović i dr. Sumeja Ljevaković-Subašić priredili su ovu posjetu Arhivu s ciljem upoznavanja dvije institucije i dogovaranja mogućih obllika saradnje. Direktorica Arhiva predstavila je ustanovu, dok su njeni saradnici prezentirali arhivsku građu koju čuvamo, te koja može biti predmet istraživanja i interesovanja Instituta. Uz međusobnu razmjenu iskustava, te obostranu razmjenu stručnih izdanja, posjeta je završena u ugodnoj atmosferi, sa najavom dalje saradnje koja će se formalizirati potpisivanjem sporazuma o saradnji.

Otvorena arhivska izložba u Vijećnici

U okviru obilježavanja 31. godišnjice stradanja Vijećnice 25. augusta je u sarajevskoj Vijećnici otvorena arhivska izložba „Vijećnica u fondovima i zbirkama Historijskog arhiva Sarajevo“ autora Saše Beltrama.

Izložbom se kroz arhivske dokumente, nacrte, fotografije, novinske isječke i slično prezentira život ove reprezentativne građevine od planova za izgradnju iz austrougarskog perioda kada je i sagrađena, kao kuće Gradskog poglavarstva grada Sarajeva za čiju namjenu je i sagrađena, perioda nakon 1951. godine kada je u Vijećnici bila smještena Narodna biblioteka NRBiH, kada je također Vijećnica bila utočište mnogim drugim institucijama kulture, između ostalog i Historijskom arhivu Sarajevo, koji je nakon svog osnivanja 1948. godine za kratko vrijeme bio smješten upravo u dvije tavanske prostorije u Vijećnici, preko prikaza njenog „zlatnog doba“ kroz fotografije sa Olimpijade 1984. godine, nezaboravnih studentskih dana u čitaonici Vijećnice, a onda njena destrukcija barbarskim činom spaljivanja zgrade i bibliotečkog blaga u njoj, pa sve do njene obnove i rekonstrukcije, te svečanog otvaranja 2014. godine.

Podsjećamo, u noći sa 25. na 26. august 1992. godine desio se jedan od najvećih zločina na uništavanju kulturno-historijskog blaga naše zemlje kada je sa agresorskih položaja oko Sarajeva, granatirana i spaljena sarajevska Vijećnica, koja je tada služila kao Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine. Nepovratno je uništeno pisano blago od preko dva miliona knjiga, časopisa, periodike, neprocjenjivih rukopisa i rijetkih knjiga, ukupno oko 80% bibliotečkog fonda, a ujedno je razoren i ovaj objekat rijetke arhitektonske ljepote. Na opću radost Vijećnica je obnovljena i ponovo otvorena 2014. godine, međutim, šteta nastala na gubitku historijskog blaga nikada ne može biti nadoknađena.

Na predstavljanju ovogodišnjeg programa obilježavanja stradanja Vijećnice prisutnima, kao i brojnim predstavnicima medija obratili su se, ispred JP Sarajevo Meliha Redžić, isperd Arhiva direktorica Ismeta Džigal-Berkovac, te autor arhivske izložbe Saša Beltram.

JU Historijski arhiv Sarajevo i naša izložba dio je organizacije programa obilježavanja stradanja Vijećnice pripremljen u saradnji sa JP Sarajevo, kojima se ovom prilikom zahvaljujemo na saradnji i prilici da se predstavimo ovim značajnim povodom.

Osim toga, drago nam je da su se arhivski eksponati našli i kao dio obogaćene stalne izložbene postavke „Vijećnica“, kao jedinstvenog historijsko-muzejskog prostora koji je također danas predstavljen brojnim medijima i otvoren za javnost.

Arhivska izložba će biti dostupna u Vijećnici do 31. augusta.

31 godina od stradanja sarajevske Vijećnice

JU Historijski arhiv Sarajevo pridružuje se obilježavanju godišnjice stradanja sarajevske Vijećnice. Gradska vijećnica, kao jedan od najljepših i najreprezentativnijih objekata iz austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini, zapaljena je u noći sa 25. na 26. august prije trideset jednu godinu.

31. godišnjica od stradanja sarajevske Vijećnice obilježit će se:

otvaranjem obnovljene stalne izložbene postavke „Vijećnica“, jedinstvenim historijsko-muzejskim prostorom i građom, izložbom fotografija autora Rikard Larme, kojima će se obogatiti sadržaj za posjetioce, te posebnom izložbom „Vijećnica u fondovima i zbirkama Historijskog arhiva Sarajevo“ autora Saše Beltrama, u saradnji sa JU Historijski arhiv Sarajevo,

u petak, 25. augusta, u 10 sati – aula Gradske vijećnice.

Pored navedenih izložbi, u svečanom salonu posjetioci će moći ponovo pogledati i izložbu fotografija Almina Zrne „Edo Murtić – Gdje su riječi nedostatne“.

U znak sjećanja na stradanje Vijećnice, dva miliona izgorjelih knjiga, kao sinonim kulturocida i bibliocida,

25. i 26. augusta, 2023. godine, ulaz u Vijećnicu je besplatan u radnom vremenu od 9 do 17 sati, kada će posjetioci moći pogledati pomenute izložbene postavke.

Arhiv posjetila prof.dr. Hatice Oruç i održala čas osmansko-turskog jezika

Danas je JU Historijski arhiv Sarajevo posjetila prof. dr. Hatice Oruç sa Fakulteta za jezik, historiju i geografiju Univerziteta u Ankari, Republika Turska. Naime, prof. Oruç i ove godine drži specijalizacijski kurs osmanskog turskog jezika, u organizaciji i saradnji Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu i Turskog historijskog društva (Türk Tarih Kurumu – TTK) iz Ankare. Ovaj kurs pohađaju uposlenici Orijentalnog instituta, Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, Instituta za historiju UNSA, Filozofskog fakulteta UNSA, te našeg, Historijskog arhiva Sarajevo. Ovo je nastavak prošlogodišnjeg kursa koji je također održan u ljetnom periodu (juli-septembar).

Prof. dr. Hatice Oruç izrazila je želju da posjeti Arhiv i stekne uvid u našu bogatu građu na orijentalnim jezicima, posebno onu na osmansko-turskom jeziku. Prof. Oruç je ugostila direktorica Arhiva Ismeta Džigal-Berkovac, koja je gošći poželjela dobrodošlicu, te ukratko predstavila našu Orijentalnu zbirku. Ovom prilikom, Arhiv je posjetio i direktor Orijentalnog instituta dr. Aladin Husić. Direktorica Arhiva je izrazila svoju zahvalnost prof. dr. Hatice Oruç za sav trud i napor koji ulaže u obučavanje naših stručnjaka za rad na dokumentima na osmanko-turskom jeziku, kako bi mogli pravilno obraditi našu dokumentarnu kulturno-historijsku baštinu, te je kasnije prezentirati javnosti. Direktoru Orijentalnog instituta, dr. Aladinu Husiću se zahvalila za organizaciju cijelog kursa, te prilici da i naši uposlenici isti pohađaju. Prof. dr. Oruç se oduševila onim što Arhiv posjeduje u svojoj Orijentalnoj zbirci, te istakla značaj ove građe.

Ovom prilikom su polaznici kursa održali i svoj redovni čas u našem Arhivu, te direktno radili na našim dokumentima kao praktičnom materijalu u sklopu svoje obuke.

Obilježen 9. juni Međunarodni dan arhiva

Danas je u JU Historijski arhiv Sarajevo obilježen 9. juni Međunarodni dan arhiva koji se obilježava na nivou svjetske arhivske zajednice. Cilj obilježavanja je skretanje pažnje javnosti na postojanje, značaj i ulogu arhiva i arhivske građe kao kulturne baštine u društvenoj zajednici. Međunarodni arhivsko vijeće (International Council on Archives, ICA) svojim programom i ove godine poziva na svjesno i ujedinjeno arhivsko djelovanje kroz svoj moto “Ujedinjeni arhivi” #ArchivesUnited.

Ovaj praznik arhivske profesije obilježen je Danom otvorenih vrata u našem Arhivu oragniziranim posjetama studenata, kao i posjetama zainteresiranih građana. Najprije smo imali posjetu studenata Akademije likovnih umjetnosti, studija za konzervaciju i restauraciju u pratnji prof. dr. Ćazima Hadžimejlića. U ovoj posjeti, pored upoznavanja sa Arhivom, akcenat je bio na resturaciji i konzervaciji arhivske građe i dogovorima za buduću saradnju. Nakon toga, Arhiv su posjetili studenti Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u pratnji svoje profesorice, mr. Melise Forić Plasto. Ovaj put, više smo govorili i studentima predstavili metodologiju sređivanja arhivske građe.

Brojni građani posjetili su danas Arhiv, pogledali našu izložbu “Iz sehare starog Sarajeva”, te razgovarali o načinima kako mogu koristiti naše fondove i zbirke. Posebno su građani zainteresirani za istraživanja rodoslova svojih porodica, ali i za brojne druge teme.

JU Historijski arhiv Sarajevo se zahvaljuje svima koji su došli te zajedno sa nama obilježili i proslavili značajan arhivski datum.

Dan otvorenih vrata u Arhivu povodom 9. juna – Međunarodnog dana arhiva

Svjetska arhivska zajednica svake godine obilježava Međunarodni dan arhiva 9. juna kao sjećanje na dan kada je 1948. godine Međunarodno arhivsko vijeće – International Council on Archives osnovano pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Ovaj datum se obilježava od 2007. godine, a tek od 2019. se cijela sedmica oko toga datuma obilježava na nivou ICA-e kao Međunarodna sedmica arhiva. Ove godine ICA također obilježava i svoj jubilej – 75. godišnjicu postojanja.

9. juni je prilika da se još jednom ukaže na značaj i ulogu arhiva u društvu, kao i dokumentarnog naslijeđa koje oni čuvaju i daju svakodnevno na korištenje. To je prilika i da se promovira arhivska profesija kao specifična i samostalna stručna i naučna djelatnost od izuzetnog značaja za svako društvo i državu.

JU Historijski arhiv Sarajevo i ove godine se pridružuje svjetskoj zajednici arhiva u obilježavanju ovog značajnog datuma. To je i naša obaveza kao punopravne članice svjetske arhivske asocijacije u kategoriji lokalnih i područnih arhiva.

Ove godine smo pripremili Dan otvorenih vrata našeg arhiva kada ćemo ugostiti studente, te sve ostale koji nas posjete. Studentima ćemo prezentirati našu ustanovu i arhivsku građu, te demonstrirati stručne radne procese kojima se arhivisti svakodnevno bave. Sve ostale koji nas posjete ćemo upoznati sa radom, pokazati dio arhivske građe, te odgovoriti na sva pitanja o našem radu i uslugama.

Međunarodni dan arhiva – Dan otvorenih vrata: 9. juni 2023. 09:00 – 16:00 sati, JU Historijski arhiv Sarajevo, Alipašina 19, Sarajevo

Arhiv učestvuje u izložbi „Sarajevski atentat“

Dana 17. maja 2023. godine otvorena je izložba „Sarajevski atentat“ autora Valerijana Žuje u prostoru Bošnjačkog instituta u Sarajevu. Organizatori izložbe su Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine i Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića.

JU Historijski arhiv Sarajevo je dao svoj doprinos u realizaciji ove izložbe ustupajući važnu arhivsku građu za njenu postavku, uz druge baštinske ustanove koje su također učestvovale: Arhiv Bosne i Hercegovine, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo i franjevački samostan Sv. Ante u Sarajevu.

Izložba je veoma obimna i obuhvata dokumentarne, arhivske, umjetničke i video materijale o temi sarajevskog atentata iz 1914. godne kada je Gavrilo Princip usmrtio austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu Franju Ferdinanada i njegovu suprugu Sofiju. Određeni eksponati su izloženi po prvi put, a takvi su krune Sofije i Ferdinanda sa Spomenika okajanja koji je napravljen poslije atentata, slika u ulju Gabrijela Jurkića, te predmeti koje je dr. Pavle Kaunic koristio u obdukciji stradalih.

Iz Historijskog arhiva Sarajevo izloženi su eksponati – arhivska građa koja se odnosi na atentatora Gavrila Principa: njegova školska dokumentacija i popisni list iz 1910. godine.

Izložba će ostati otvorena do 31. maja, a ulaz je slobodan.

Fotografije: FENA