Promovisano izdanje “Arhivska građa za historiju srednjovjekovne Bosne”

Danas je u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu predstavljeno veoma značajno izdanje za bosanskohercegovačku historiografiju. Riječ je o trotomnom djelu “Arhivska građa za historiju srednjovjekovne Bosne”, priređivača prof.dr. Esada Kurtovića sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Izdanje donosi izvornu arhivsku građu za historiju Bosne i Hercegovine iz Dubrovačkog arhiva, te smo ponosni na činjenicu da je Historijski arhiv Sarajevo učestvovao u projektu kao suizdavač, uz Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu.

Kantonalni premijer posjetio Historijski arhiv Sarajevo

JU Historijski arhiv Sarajevo je 31. jula 2019. godine imao čast primiti premijera Kantona Sarajevo g. Edina Fortu, prvog premijera koji je posjetio ovu Ustanovu, u kratku radnu posjetu.

Tom prilikom je vršilac dužnosti direktora Arhiva Velid Jerlagić, zajedno sa rukovodiocima arhivskih odsjeka – Almirom Alibašić-Fideler i Admirom Nezirovićem, predstavio premijeru naš Arhiv i ono što on radi, njegovu ulogu u društvenoj zajednici, obrazložio probleme s kojima se Arhiv susreće u svom djelovanju, te se zahvalio premijeru na posjeti našoj ustanovi.

Premijer Forto izrazio je zadovoljstvo posjetom i obećao da će raditi na konkretnim rješenjima trajnog i potpunog smještaja arhivske građe, prijeko potrebnim Arhivu za njegovo funkcionisanje u punom kapacitetu.

Izabran v.d. direktora Arhiva

18. jula 2019. godine, Upravni odbor JU Historijski arhiv Sarajevo imenovao je arhivistu Velida Jerlagića za vršioca dužnosti direktora JU HAS u trajanju od šest mjeseci, odnosno, do raspisivanja konkursa za ovu poziciju i imenovanja novog direktora.

Potpisan Protokol o saradnji sa Institutom za stare rukopise Akademije nauka i umjetnosti Azerbejdžana

Protokolom koji je potpisan 13. juna 2019. godine predviđena je saradnja Historijskog arhiva Sarajevo i Instituta za rukopise Akademije nauka i umjetnosti Azerbejdžana na polju razmjene digitalnih kopija arhivske i bibliotečke građe, edukacije kadrova, organizaciji konferencija i seminara, te zajedničkih izdavačkih projekata. 

Posjeta studenata Arhivu

Dana 13. jula 2019. godine Historijski arhiv Sarajevo posjetili su studenti prve i treće godine Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu predvođeni svojom profesoricom prof. dr. Fatimom Hadžić. Tom prilikom poslušali su prigodno predavanje o Historijskom arhivu Sarajevo, njegovom radu i značaju, te o arhivskoj građi koju čuva. Posebno je studentima predstavljena građa, odnosno određeni fondovi koji neposredno govore o muzičkom životu u Sarajevu kroz vrijeme, te istaknuti pojedinci iz ove oblasti, iz fonda našeg Arhiva. Osim ovoga, predstavljena je i ostala arhivska i bibliotečka građa iz oblasti kulturnog života Sarajeva. Ispred Historijskog Arhiva Sarajevo prigodna predavanja i prezentacije održali su viši arhivisti Almira Alibašić-Fideler i Haris Zaimović, te Saša Beltram, arhivist.

Historijski arhiv Sarajevo na 3. kongresu arhivskih radnika Bosne i Hercegovine

Od 5. do 7. juna 2019. godine u Laktašima održan je 3. kongres arhivskih radnika Bosne i Hercegovine u organizaciji Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine i Arhiva Republike Srpske iz Banjaluke. Kongres, sa domaćim i međunarodnim učešćem, organizovan je u okviru održavanja Internacionalne sedmice arhiva i obilježavanja Međunarodnog dana arhiva – 9. juna. Programski okvir Kongresa činile su četiri sesije sa temama: Arhivi u eri dezinformacija, Arhivi i obrazovanje (1 i 2), te Arhivska građa iz/o Bosni i Hercegovini van Bosne i Hercegovine.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo Kongresu u Laktašima su prisustvovali direktor Arhiva mr.sci. Fuad Ohranović, Haris Zaimović, viši arhivist, Amela Bedaković, mlađi arhivist i Irfan Đešević, arhivski tehničar. Prezentovani su slijedeći stručni radovi: Haris Zaimović i prof. dr. Lejla Kodrić-Zaimović (Filozofski fakultet u Sarajevu): Informacijske nauke u Bosni i Hercegovini: mogućnosti izgradnje akademskog okvira za informacijske profesije, Irfan Đešević: Restauracija i konzervacija – edukacija i primjena u arhivskoj struci, Amela Bedaković: Stručna obuka/osposobljavanje za obavljanje poslova iz oblasti arhivske djelatnosti u KS – analiza pravne legislative.

Studenti historije umjetnosti posjetili Arhiv

Naš Arhiv su u povodu Otvorenih vrata Arhiva i izložbe o izdavačkoj i izložbenoj djelatnosti Arhiva posjetili studenti Katedre za historiju umjetnosti Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, na čelu sa svojim profesorom, doc. dr. Harisom Derviševićem.

Studentima su naš Arhiv i arhivističku djelatnost predočili viši arhivisti Ismeta Džigal Berkovac, Haris Zaimović i Almira Alibašić-Fideler, te arhivist Velid Jerlagić.

Otvorena izložba o izdavačkoj i izložbenoj djelatnosti Arhiva

Povodom 71. godišnjice od osnivanja , u našem Arhivu je u ponedjeljak, 6. maja otvorena izložba “Izdavačko-izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo 1948-2019” autorice više arhivistice Ismete Džigal-Berkovac.

– Postavkom smo nastojali vizualno dočarati bogat kulturno-obrazovni segment rada Arhiva, koji je do sada organizirao 72 izložbe i izdao 48 publikacija, iz oko 11.000 dužnih metara arhivske građe koju Arhiv brižno čuva – kazala je Džigal-Berkovac i dodala da se originalnost izložbe monografskog karaktera ogleda kroz kombinacije izdanja, izložbi i popratnog materijala, kao što su katalozi, pozivnice i plakati, koji su štampani od osnivanja do danas.

Izložbom su dati hronološki podaci koji govore o uloženom trudu i zaslugama u polju izdavačko-izložbene djelatnosti, kako bi se posjetiteljima pružila retrospektiva svega što je Arhiv na tom polju i radio.

Izložbu će u prostoru Historijskog arhiva Sarajevo biti moguće pogledati u narednih sedam dana, a tokom trajanja Otvorenih vrata Arhiva, posjetici će moći kupiti izdanja Arhiva po sniženim cijenama.

Historijski arhiv Sarajevo osnovan je 3. maja 1948. godine kao Arhiv Grada Sarajeva. Arhisvka građa koju čuva proglašena je Nacionalnim spomenikom – pokretnim dobrom Bosne i Hercegovine. Najstariji dokumenti koje Arhiv posjeduje datiraju iz 15. stoljeća.

Historijski arhiv Sarajevo na međunarodnoj konferenciji u Radencima, Slovenija

Od 3. do 5. aprila 2019. godine u Radencima, Slovenija održana je tradicionalna, međunarodna konferencija TEHNIČNI IN VSEBINSKI PROBLEMI KLASIČNEGA IN ELEKTRONSKEGA ARHIVIRANJA, sa glavnom temom:  Personal and other Sensitive Data at Record’s Creators and in the Archives / Lični i drugi osjetljivi podaci kod stvaralaca i u arhivu.

U tri dana trajanja konferencije, kroz tematske panele: Arhivi i zaštita ličnih podataka, Zaštita ličnih podataka, Stručna arhivska obrada, Digitalizacija i dostupnost u arhivima, Arhivi i stvaraoci, prezentirano je oko trideset stručnih radova autora iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Rumunije, Poljske, Švicarske, te Sjedinjenih Američkih Država.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo konferenciji u Radencima su prisustvovali direktor Arhiva mr.sci. Fuad Ohranović, Džemila Čekić, viša arhivistica, Almira Alibašić-Fideler, viša arhivistica i Elma Dervišebegović, arhivistica. Prezentovani su slijedeći stručni radovi: Alen Šarčević (Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo) i Džemila Čekić, Dostupnost i upotreba osjetljivih ličnih podataka: fond Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo – studija primjera iz Historijskog arhiva Sarajevo; Almira Alibašić-Fideler, Lični podaci u arhivskoj građi i njihova upotreba: arhivski fond “Popis stanovništva u Sarajevu 1910. godine” – primjer iz Historijskog arhiva Sarajevo; Elma Dervišbegović, Kolizija između pravnih propisa o zaštiti ličnih podataka i pravnih propisa u arhivskoj struci.

http://www.pokarh-mb.si/uploaded/datoteke/program_radenci_2019_en.pdf

Izložba “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju” ponovo u Brusa Bezistanu

Povodom povodom 6. aprila, Dana oslobođenja grada Sarajeva od fašizma, Historijski arhiv Sarajevo je u Brusa bezistanu, depadansu Muzeja Sarajeva upriličio izložbu “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju”, pregled teritorijalnog i urbanog razvitka grada od najstarijih vremena do modernog doba, autora arhivista Velida Jerlagića. Izložba kroz predstavljene autorske karte, te karte i planove iz fundusa Zbirke karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo, prikazuje teritorijalni razvoj Sarajeva od prethistorije preko antike, srednjeg vijeka, osmanskog i austro-ugarskog perioda, pa sve do XX vijeka.

Viši arhivista Haris Zaimović je, otvarajući izložbu, istakao da se i ovom izložbom ukazuje na značaj arhivske građe čuvane u Historijskom arhivu Sarajevo, koja je vlasništvo države.

“Historijski arhiv Sarajevo je institucija gdje grad Sarajevo vadi svoju ličnu kartu. A znamo da bez lične karte ne možete obavljati svoje svakodnevne poslove”, istakao je Zaimović.

Autor izložbe je kazao da je želio napraviti izložbu koja će vizuelno prezentirati teritorijalni, urbani razvoj grada Sarajeva od najstarijih vremena do perioda kraljevine Jugoslavije. Govoreći o kartama istakao je da je za izložbu koristio kartografsku građu iz Zbirke karata i planova Arhiva, ali je i izradio nekoliko autorskih karata za one periode koji nisu pokriveni arhivskom građom, kao što su rimsko doba, srednji vijek ili osmanski period.

“Izložbom sam želio građanima približiti činjenicu da je prostor današnjeg grada Sarajeva kontinuirano naseljen hiljadama godina iako su sama naselja nosila različite nazive i bila locirana na različitim mjestima. Kontinuitet naseljavanja je bio stalan”, naglasio je.