{"id":5842,"date":"2023-05-04T20:59:37","date_gmt":"2023-05-04T18:59:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?p=5842"},"modified":"2023-05-05T09:44:59","modified_gmt":"2023-05-05T07:44:59","slug":"obiljezen-jubilej-ju-historijski-arhiv-sarajevo-75-godisnjica-postojanja-i-rada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?p=5842","title":{"rendered":"Obilje\u017een jubilej JU Historijski arhiv Sarajevo \u2013 75. godi\u0161njica postojanja i rada"},"content":{"rendered":"\n

Centralni doga\u0111aj obilje\u017eavanja jubileja JU Historijski arhiv Sarajevo odr\u017ean je sino\u0107, 3. maja 2023. godine u 20:00 sati u sarajevskoj Vije\u0107nici. <\/a>Tom prilikom otvorena je izlo\u017eba Tuma\u010d pro\u0161losti: Orijentalna zbirka Historijskog arhiva Sarajev<\/em>o, autorice Elme Dervi\u0161begovi\u0107. Sve\u010dano obilje\u017eavanje zapo\u010delo je prigodnim obra\u0107anjima zvani\u010dnika. Najprije, iz kabineta \u010dlana Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine g. Denisa Be\u0107irovi\u0107a, obratio se savjetnik dr. Goran Behmen, koji je pozdravio sve\u010dani skup, istakao zna\u010daj rada institucije kao \u0161to je Arhiv, te po\u017eelio uspjeh u daljem radu i djelovanju.<\/p>\n\n\n\n

Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo g. Kenan Magoda, naglasio je kako je Arhiv nacionalna riznica neprocjenjivog bogatstva, te dodao: \u201eNa Ministarstvu kulture i sporta Kantona Sarajevo ostaje da se, u slu\u017ebi osniva\u010da, stara o \u0161to boljem funkcionisanju ove ustanove od ogromnog zna\u010daja kako za nas pojedince, tako i za institucije koje djeluju na podru\u010dju Kantona Sarajevo. Kao resorni ministar potrudit \u0107u se da obezbjedim \u0161to bolje uvjete za rad na o\u010duvanju ovog nacionalnog blaga, a dio tih dokumanata koji svjedo\u010de o bogatoj pro\u0161losti Sarajevo posjetioci Gradske Vije\u0107nice \u0107e u narednim danima imati priliku vidjeti na izlo\u017ebi pod imenom ‘Tuma\u010d pro\u0161losti’.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. Amir Duranovi\u0107 sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, istakao je da vi\u0161e decenija duga historija Historijskog arhiva Sarajevo, svi realizirani projekti, prikupljena gra\u0111a koju koriste ne samo doma\u0107i, nego i strani istra\u017eiva\u010di \u2013 pokazuje opravdanost Odluke o osnivanju Arhiva donesene na dana\u0161nji dan, pa se ovaj hvale vrijedan jubilej od 75 godina postojanja i rada mo\u017ee smatrati doga\u0111ajem koji nadilazi teritorijalnu nadle\u017enost Arhiva kao ustanove. Datum je to koji ima izuzetno mjesto u savremenoj bosanskohercegova\u010dkoj kulturnoj historiji. Dr. Duranovi\u0107 se osvrnuo i na Orijentalnu zbirku Historijskog arhiva koja je predmet ve\u010dera\u0161nje izlo\u017ebe te rekao kako je njen sadr\u017eaj i bogatstvo: \u201eSu\u0161tinski pokazatelj kakvim kulturnim blagom raspola\u017eemo kao dru\u0161tvo i glavni grad Bosne i Hercegovine. Blagom koje nas\u00a0 s pravom pozicionira na mapu onih mjesta koje istra\u017eiva\u010di smatraju neizostavnim za izu\u010davanje lokalne i regionalne historije i blagom koje Sarajevo s pravom smje\u0161ta u sami vrh regionalnih kulturnih centara.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n

Nakon ugodnih obra\u0107anja cijenjenih zvanica, skupu se obratila i direktorica Historijskog arhiva Sarajevo, g\u0111a. Ismeta D\u017eigal Berkovac. Ona je rekla kako je \u201eHistorijski arhiv Sarajevo osnovan na dana\u0161nji dan, 1948. godine upravo ovdje, u sarajevskoj Vije\u0107nici, neposredno nakon Drugog svjetskog rata kada je po\u010dela institucionalizacija arhivske slu\u017ebe u Bosni i Hercegovini, dono\u0161enjem prvih zakonskih okvira u kojima bi arhivska djelatnost mogla djelovati.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n

Prije zvani\u010dnog otvorenja izlo\u017ebe od strane ministra Kenana Magode, prisutne zvanice i goste je pozdravila i autorica izlo\u017ebe, vi\u0161a arhivistica Elma Dervi\u0161begovi\u0107. Govore\u0107i o karakteristikama arhivske gra\u0111e u Orijentalnoj zbirci, istakla je kako se ovdje radi o malom dijelu onoga \u0161to ova raznorodna Zbirka sadr\u017ei. Radi se o razli\u010ditim dokumentima i rukopisima na orijentalnim jezicima, a doprinos u formiranju Orijentalne zbirke dao je biv\u0161i zaposlenik Arhiva Ra\u0161id Hajdarevi\u0107 \u010dije ime s ponosom isti\u010demo. Objasnila je da je upravo Hajdarevi\u0107 svojim predanim radom u potpunosti izmijenio izgled Orijentalne zbirke Arhiva, utemeljio je, oblikovao i uspostavio stru\u010dno i odgovorno. \u201eImaju\u0107i u vidu na\u0161u sklonost ka zaboravljanju, cilj ove izlo\u017ebe je podsjetiti na\u0161e dru\u0161tvo, kulturnu i nau\u010dnu javnost na ulogu i zna\u010daj Ra\u0161ida Hajdarevi\u0107a. Stoga smo zaronili u mikrosvijet jednog arhiviste, istra\u017eili biografske i bibliografske podatke o Hajdarevi\u0107u i posvetili mu jedan dio izlo\u017ebe.\u201c, <\/em>navela je Elma Devi\u0161begovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Umjetni\u010dki i simboli\u010dki pe\u010dat najavi izlo\u017ebe dao je na\u0161 cijenjeni glumac, Damir Kustura, koji je pro\u010ditao sadr\u017eaj najstarijeg, datiranog dokumenta u na\u0161em Arhivu, a to je Emernama\/Bujuruldija<\/em> (zapovijed) o slobodi vjeroispovijesti iz 1531. godine.<\/p>\n\n\n\n

Autorica izlo\u017ebe istakla je – uz rukopise Kur’ana koji krase Orijentalnu zbirku, te rje\u010dnike, rukopise iz oblasti gramatike, filozofije, poezije, kaligrafije, historije, politike, medicine, matematike, astronomije i drugih oblasti – jo\u0161 jedan zanimljiv dokument iz Orijentalne zbirke \u2013 Silsile-namu, <\/em>koja predstavlja lanac dervi\u0161kih redova od Muhammeda a.s. do zvorni\u010dkog \u0161ejha Mehmeda, dokumenat du\u017eine vi\u0161e od devet metara, iz 1836. godine, pisan na turskom i arapskom jeziku, arapskim pismom. Nekoliko najzanimljivijih, originalnih eksponata iz Orijentalne zbirke \u010dak je izlo\u017eeno ovaj put, te se ovi vrijedni primjerci na\u0161e kulturne ba\u0161tine mogu pogledati naredna dva dana trajanja izlo\u017ebe, dok \u0107e ostatak izlo\u017ebe biti dostupan u Vije\u0107nici do 9. maja.<\/p>\n\n\n\n

Sve\u010dani doga\u0111aj obilje\u017eavanja zna\u010dajnog jubileja zaklju\u010dio je ministar kulture i sporta, g. Magoda, zvani\u010dnim otvaranjem izlo\u017ebe Tuma\u010d pro\u0161losti – Orijentalna zbirka Historijskog arhiva Sarajevo.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/a><\/figure>\n
Foto: HAS, FENA, Halid Kuburovi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Centralni doga\u0111aj obilje\u017eavanja jubileja JU Historijski arhiv Sarajevo odr\u017ean je sino\u0107, 3. maja 2023. godine u 20:00 sati u sarajevskoj Vije\u0107nici. Tom prilikom otvorena je izlo\u017eba Tuma\u010d pro\u0161losti: Orijentalna zbirka Historijskog arhiva Sarajevo, autorice Elme Dervi\u0161begovi\u0107. Sve\u010dano obilje\u017eavanje zapo\u010delo je prigodnim obra\u0107anjima zvani\u010dnika. Najprije, iz kabineta \u010dlana Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine g. Denisa Be\u0107irovi\u0107a, obratio se savjetnik dr. Goran Behmen, koji je pozdravio sve\u010dani skup, istakao zna\u010daj rada institucije kao \u0161to je… Vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5846,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-5842","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5842","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5842"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5842\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5883,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5842\/revisions\/5883"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5846"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5842"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5842"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5842"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}