{"id":5413,"date":"2022-05-03T08:01:00","date_gmt":"2022-05-03T06:01:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?p=5413"},"modified":"2022-12-29T10:01:13","modified_gmt":"2022-12-29T08:01:13","slug":"izlozba-urbani-razvoj-sarajeva-kroz-historiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?p=5413","title":{"rendered":"Izlo\u017eba: Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju"},"content":{"rendered":"\n

Autor izlo\u017ebe, dizajn panoa, digitalna obrada i web: Velid Jerlagi\u0107<\/strong>, arhivist<\/p>\n\n\n\n

Od svoga postanka do danas, Sarajevo je pro\u0161lo mnoga isku\u0161enja. Od prirodnih nepogoda, poplava i po\u017eara, do bestijalnih uni\u0161tenja koja su se ponavljala nekoliko puta tokom njegove bogate historije.<\/p>\n\n\n\n

Obitavanje i bogat kulturni razvitak neolitskih ljudi u Butmiru na svojevrstan na\u010din ozna\u010dilo je po\u010detak naseljavanja sarajevskog kraja, kroz stolje\u0107a u razli\u010ditim formama i na razli\u010ditim lokacijama, ali uvijek u dolini rijeke Miljacke ili drugih pritoka rijeke Bosne koje se spajaju na sredini Sarajevskog polja.<\/p>\n\n\n\n

Migracije naroda u prethistorijsko vrijeme donijele su sna\u017ene promjene koje su se odrazile i na na\u0161 kraj: miroljubive Butmirce smijenili su narodi koji su poznavali obradu metala, a ilirska plemena koja su se iz tih naroda formirala, smijenili su Rimljani.<\/p>\n\n\n\n

Ni rimske naseobine nisu pre\u017eivjele veliku seobu naroda u ranom srednjem vijeku. Rimskog na\u010dina \u017eivota je nestalo, a stanovnici sarajevskog kraja kao da su zapo\u010dinjali izgradnju kulture od nule. Trebat \u0107e gotovo 600 godina, da na podru\u010dje dana\u0161njeg Sarajeva ponovo stigne evropska kultura, kroz uticaj Franaka, Mletaka i Sarajevu historijski bliskog grada Dubrovnika.<\/p>\n\n\n\n

\u017dive trgova\u010dke veze sarajevskog kraja sa Dubrovnikom u kasnom srednjem vijeku omogu\u0107ile su pomen ovih krajeva u pisanim izvorima. Iako se historiografija ne sla\u017ee uvijek u pogledima na postanak i razvoj grada Sarajeva, ipak je njegov zametak bilo ono srednjovjekovno naselje na njegovom mjestu, koje je imalo privrednu i administrativnu ulogu.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, stvaranje pravog grada na prostoru srednjovjekovne varo\u0161i i brojnih sela, pripada Osmanlijama, osvaja\u010dima iz XV. stolje\u0107a, koji su, zauzev\u0161i ove krajeve ve\u0107 oko 1439. godine, na prostoru dana\u0161njeg Sarajeva odlu\u010dili smjestiti upravno sredi\u0161te svog vojnog kraji\u0161ta, i kasnije, vilajeta.<\/p>\n\n\n\n

Bosanski kraji\u0161nik, a kasnije i sand\u017eakbeg, Isa-beg Ishakovi\u0107, bio je taj koji je udario temelje dana\u0161njeg Sarajeva svojim vizionarskim pogledom na upravljanje i bezgrani\u010dnom dare\u017eljivo\u0161\u0107u i brigom za slabije, \u0161to je i vidljivo iz njegove vakufname, sastavljene 1462. godine, u kojoj detaljno navodi mjesta koja uvakufljava i na\u010dine kako \u0107e se vakuf voditi i odr\u017eavati.<\/p>\n\n\n\n

Gradnjom mosta, saraja, d\u017eamije, zavije, hamama, karavansaraja i vodovoda, Isa-beg je podigao status srednjevjekovne Vrhbosne na rang kasabe, a ubrzo zatim grad Sarajevo postaje gradom u punom smislu rije\u010di prelaskom u rang \u0161ehera.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedna velika historijska li\u010dnost ostavila je pregr\u0161t svojih zadu\u017ebina u Sarajevu: bio je to gazi Husrev-beg, koji, osim \u0161to gradi sakralne objekte i dopu\u0161ta drugim konfesijama da to isto \u010dine, ula\u017ee ogromnu energiju u prosvje\u0107ivanje osnivanjem medrese, ali i u podizanje kvaliteta \u017eivota stanovnika Sarajeva kroz brojne infrstrukturne i dobrotvorne projekte.<\/p>\n\n\n\n

Brojni izazovi opadanja mo\u0107i Sarajeva, poput paljevine Eugena Savojskog iz 1697. godine i po\u017eara iz 1879., nisu zaustavili razvoj grada. Razvitku je posebno pogodovala \u010dinjenica da 1878. godine Sarajevo postaje dijelom Austro-Ugarske, \u010dija uprava Sarajevo transformira u moderan, evropski grad i politi\u010dko sjedi\u0161te bosanskohercegova\u010dkih zemalja.<\/p>\n\n\n\n

Iako je u veoma kratkom periodu nakon odlaska Austro-Ugarske, Sarajevo pro\u017eivjelo velika materijalna i duhovna isku\u0161enja, kako kroz tavorenje i stagnaciju u razvitku tokom perioda Kraljevine Jugoslavije, fa\u0161isti\u010dku okupaciju i u\u017ease Drugog svjetskog rata, nove snage i sami njegovi stanovnici \u0107e u poslijeratnom periodu ponovono od Sarajeva na\u010diniti glavni grad Republike, polumilionsku metropolu dostojnu \u017eivota i stvaranja modernog, radnog i misle\u0107eg \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n

Najnovija de\u0161avanja, u posljednjih dvadeset godina pokazatelj su izdr\u017eljivosti i stamenosti grada Sarajeva. Ni pod stegom \u010detvorogodi\u0161nje opsade, ni pod traumom od stravi\u010dnih zlo\u010dina i bezo\u010dnog i\u017eivljavanja nad gra\u0111anima, grad nije prestao \u017eivjeti, pru\u017eaju\u0107i otpor svakom zlu, ba\u0161 kao i u 500 i vi\u0161e godina svog postojanja.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ta vi\u0161e mo\u017eemo po\u017eeliti svome gradu, osim da ga njegovi stanovnici u miru i prosperitetu na\u010dine boljim nego \u0161to je ikad bio, u ostav\u0161tinu dolaze\u0107im generacijama i stolje\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n

* * *<\/p>\n\n\n\n

UPOZORENJE<\/strong>: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom gra\u0111om kori\u0161tenom na izlo\u017ebi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo. Zabranjeno je svako neovla\u0161teno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadr\u017eaja, djelimi\u010dno ili u cijelosti \u2013 bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva.<\/strong> Kontakt e-mail: has@arhivsa.ba<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Napomena:<\/strong> Za prikaz slike u punoj rezoluciji kliknite desnim klikom na sliku i odaberite opciju \u201cview image \/ pogledajte sliku\u201d ili \u201copen image in new tab \/ otvorite sliku u novom tabu\u201d<\/em><\/p>\n\n\n\nngg_shortcode_0_placeholder\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor izlo\u017ebe, dizajn panoa, digitalna obrada i web: Velid Jerlagi\u0107, arhivist Od svoga postanka do danas, Sarajevo je pro\u0161lo mnoga isku\u0161enja. Od prirodnih nepogoda, poplava i po\u017eara, do bestijalnih uni\u0161tenja koja su se ponavljala nekoliko puta tokom njegove bogate historije. Obitavanje i bogat kulturni razvitak neolitskih ljudi u Butmiru na svojevrstan na\u010din ozna\u010dilo je po\u010detak naseljavanja sarajevskog kraja, kroz stolje\u0107a u razli\u010ditim formama i na razli\u010ditim lokacijama, ali uvijek u dolini rijeke Miljacke… Vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[7,3],"tags":[20,10,9,12,83,85],"class_list":["post-5413","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-izlozbe","category-vijesti","tag-historija","tag-historijski-arhiv-sarajevo","tag-izlozba","tag-sarajevo","tag-urbanizam","tag-velid-jerlagic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5413","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=5413"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5413\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5433,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/5413\/revisions\/5433"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=5413"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=5413"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=5413"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}