{"id":2415,"date":"2017-04-14T09:00:59","date_gmt":"2017-04-14T07:00:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?p=2415"},"modified":"2018-07-02T09:37:27","modified_gmt":"2018-07-02T07:37:27","slug":"robna-kuca-sarajka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?p=2415","title":{"rendered":"Robna ku\u0107a “Sarajka”"},"content":{"rendered":"
\""Sarajka",<\/a>

Robna ku\u0107a “Sarajka”, na dan otvaranja, 5. aprila 1975. godine (Foto: Milutin Vasiljevi\u0107 – Lilo)<\/p><\/div>\n

Prema pisanju sarajevskog “Oslobo\u0111enja” od 6. aprila 1975.<\/strong> godine, otvaranje robne ku\u0107e u Sarajevu prethodnog dana bilo je popra\u0107eno davanjem nadimka “plava ljepotica<\/strong>” ovom izuzetnom zdanju izgra\u0111enom na tada\u0161njem Trgu oktobra<\/strong>, mjestu gdje su se do tada nalazile zgrada “Gradina<\/strong>” i kafana “Istra<\/strong>“.<\/p>\n

Robna ku\u0107a je izgra\u0111ena, opremljena i pu\u0161tena u rad 5. aprila 1975. godine, kao poklon preduze\u0107a “Unima<\/strong>” za tridesetogodi\u0161njicu oslobo\u0111enja grada.<\/p>\n

Rezultat zajedni\u010dke investicije preduze\u0107a “Unima<\/strong>“, “UPI<\/strong>” i “Stambeno preduze\u0107e Sarajevo<\/strong>“, robnu ku\u0107u je od 28. februara 1974. do po\u010detka 1975. godine, po projektu arhitekta in\u017e. Vladimira Zarahovi\u0107a<\/strong> iz ZSP “Dom”<\/strong>, gradilo GP “Vranica”<\/strong> iz Sarajeva.<\/p>\n

\"\"<\/a>

(Foto: monografija “Sarajevo”, Turisti\u010dki savez Sarajeva, Ljubljana 1979.)<\/p><\/div>\n

Ukupne korisne povr\u0161ine od 17.111 kvadratnih metara, izdvojeno je 11.000 kvadratnih metara za proces prodaje. Na pet spratova, u Robnoj ku\u0107i su smje\u0161teni prodajni prostor sa 16 odjeljenja, supermarket, snek-bar, restoran, garderoba, uprava, dispe\u010derski i mehanografski centar, odjeljenje kredita, skladi\u0161ni, skloni\u0161ni i manipulativni prostor.<\/p>\n

Broj od 500 zaposlenih, uz niz najsavremenijih instalacija garantirao je ispravno funkcionisanje objekta, a puni komfor potro\u0161a\u010du davale su uzlazne i silazne pokretne stepenice, 3 osobna i 2 teretna lifta koji su pokrivali svih 5 spratova Robne ku\u0107e.<\/p>\n

Prema rije\u010dima prvog direktora “Unime”, Nezira Muzura<\/strong>, zahvaljuju\u0107i objektu robne ku\u0107e gra\u0111anima i gostima grada omogu\u0107eno je da kupe reprezentativnu, kvalitetnu robu, da biraju izme\u0111u nekoliko desetina hiljada artikala, da na\u0111u proizvode kakvi do sada u Sarajevu nisu prodavani<\/strong>.<\/p>\n

– Prvi put od postojanja glavnog grada Bosne i Hercegovine, njegovim \u017eiteljima omogu\u0107eno je da se na jednom mjestu snabdiju svim robama neophodnim porodici – kazao je Muzur.<\/p>\n

\"\"<\/a>

Prvi direktor \u201cSarajke\u201d Nezir Muzur (Foto: \u201cOslobo\u0111enje\u201d, 6. IV. 1975.)<\/p><\/div>\n

Evo kako su svoja sje\u0107anja na “Sarajku” opisali Raif \u010cehaji\u0107<\/strong> i Neboj\u0161a \u0160eri\u0107 – \u0160oba<\/strong>:<\/p>\n

\u201ePo\u010detkom sedamdesetih godina, dok je ovaj dio grada, naro\u010dito u ve\u010dernjim satima, bio vrve\u0107e \u0161etali\u0161te poput mravinjaka, na kome se svake no\u0107i od Ba\u0161\u010dar\u0161ije do Velikog parka kretala kolona \u0161eta\u010da \u2013 i onaj ko nije bio tu nije mogao ni sresti svoje dru\u0161tvo \u2013 zapo\u010dela je, prema projektu arhitekte Vladimira Zarahovi\u0107a, gradnja najve\u0107e robne ku\u0107e u Bosni i Hercegovini. Ubrzo nakon njenog otvaranja postala je \u2013 re\u010deno dana\u0161njim \u017eargonom \u2013 najve\u0107i \u0161oping centar. Presti\u017eno mjesto za kupovinu, ne samo za Sarajlije. Kvalitet i modni trend njene robe jedino je mogao da ugrozi poneki primjerak nabavljen na tr\u0161\u0107anskom Ponte Rosu, u \u201c\u0110ovaniju\u201d ili istanbulskoj \u201cKapali \u010dar\u0161iji\u201d. Ovdje se moglo nabaviti sve, gotovo sve, od igle i konca do televizora, kasnije kompjutera i olimpijskih skija.<\/p>\n

“U \u201cSarajku\u201d sam ulazio obi\u010dno od kina \u201cDubrovnik\u201d, gdje su me do\u010dekivale nasmijane i ljupke prodava\u010dice na \u0161tandovima, mada sam ponekad ufurao i iz suprotnog pravca da bi pogledao \u0161ta je u ponudi od novoobjavljenih knjiga. Rijetko bih se odatle spu\u0161tao u suteren, gdje se nalazila elektronika i bijela tehnika kao i jedan od najve\u0107ih sarajevskih hipermarketa, nego bih to \u010dinio direktno s ulice. Na prvom spratu sam se divio modnoj odje\u0107i kupuju\u0107i moderne d\u017eempere, rje\u0111e i odijela, a na drugom i tre\u0107em robi koju sam ovdje samo ponekad nabavljao.<\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>

(Foto: monografija “Sarajevo”, Turisti\u010dki savez Sarajeva, Ljubljana 1979.)<\/p><\/div>\n

Mada sam ovdje kupio dosta i aparata za ku\u0107anstvo i modernu garderobu, danas nemam ama ba\u0161 ni\u0161ta od te robe \u0161to bi me podsje\u0107alo na \u201cSarajku\u201d. Tegetplavo odijelo, koje sam obla\u010dio rijetko i to samo za sve\u010dane prijeme, ro\u0111endane ili praznike, \u201cPikove\u201d ko\u0161ulje i d\u017eempere marke \u201cRa\u0161ica\u201d za vrijeme rata odnijele su prve kom\u0161ije provaliv\u0161i u stan. Istu sudbinu do\u017eio je i \u201cSamsungov\u201d televizor sa plejerom, \u201cFilipsovi\u201d ku\u0107anski aparati i druge vrijedne stvari.\u201c<\/em>[1]<\/a><\/p>\n

\u201eU dubinama svog sje\u0107anja iskopao sam sliku po\u010detka gra\u0111enja Sarajke. Sje\u0107am se ograde, i radnika koji su po\u010deli da ru\u0161e kojekakve stare, dotrajale zgrade. Funkcioneri su se u\u017eurbano motali oko gradili\u0161ta i sve je upu\u0107ivalo da \u0107e to biti sjajan objekt, biser socijalisti\u010dkog dru\u0161tva. To mi se u\u010dinilo stra\u0161no mo\u0107no, toliki ogroman prostor \u0107e da bude iskori\u0161ten za gra\u0111enje ne\u010dega mnogo boljeg. Svi prolaznici su bili jako sretni da vide da se ne\u0161to novo gradi…<\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>

(Foto: monografija “Sarajevo”, Turisti\u010dki savez Sarajeva, Ljubljana 1979.)<\/p><\/div>\n

I jednog dana, pojavila se ta RK Sarajka, u svojoj ljepoti i sjaju, simbol rastu\u0107eg dru\u0161tva, samoupravljanja, budu\u0107nosti i vjere u bolje sutra. Meni kao klincu koji je rijetko kad silazio s \u0110i\u0111ikovca, Robna ku\u0107a je bila magi\u010dni centar grada, svemirski brod parkiran ispred Velikog parka, egzoti\u010dni objekt pun igra\u010daka i koje\u010dega. Tete koje su tu radile uvijek su imale one smije\u0161ne HTZ polu-papu\u010de-polu-sandale s izuzetno visokim petama, i s rupom na vrhu. Njihove najlon \u010darape su uvijek bile poderane i s godinama koje su prolazile i robna ku\u0107a je sama po\u010dela da se polako dere. Nesre\u0107a robne ku\u0107e je da je nije izgradio Le Corbusier ili Frank Lloyd Wright, tako da nije bilo \u0161anse da se njena historijska uloga u nastajanju jednog grada zauvijek sa\u010duva \u010dinjenicom da ju je sagradio neki slavan arhitekta. Naprotiv, postala je meta le\u0161inara postratnog dru\u0161tva kojima je samo stalo da dobiju savr\u0161enu lokaciju za neku druk\u010diju zgradu koja \u0107e biti izgra\u0111ena na tom istom mjestu.\u201c<\/em>[2]<\/a><\/p>\n

Robna ku\u0107a “Unima” radila je do izbijanja rata 1992. godine, da bi, potpuno devastirana, bila kona\u010dno sru\u0161ena 2007. godine. Na njenom mjestu danas je moderni “BBI Centar”, koji je sve\u010dano otvoren 6. aprila 2009. godine.<\/p>\n

[1]<\/a> Raif \u010cehaji\u0107, na Jergovic.com; http:\/\/www.jergovic.com\/ajfelov-most\/robna-kuca-\u201esarajka\u201c\/<\/a> – 7. 12. 2011.
\n[2]<\/a> Neboj\u0161a \u0160eri\u0107 \u0160oba, na portalu Radio Sarajevo, 7. IV. 2013. godine; http:\/\/www.radiosarajevo.ba\/metromahala\/teme\/nebojsa-seric-soba-robna-kuca-sarajka\/185100<\/a><\/p>\n

\nngg_shortcode_0_placeholder\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema pisanju sarajevskog “Oslobo\u0111enja” od 6. aprila 1975. godine, otvaranje robne ku\u0107e u Sarajevu prethodnog dana bilo je popra\u0107eno davanjem nadimka “plava ljepotica” ovom izuzetnom zdanju izgra\u0111enom na tada\u0161njem Trgu oktobra, mjestu gdje su se do tada nalazile zgrada “Gradina” i kafana “Istra“. Robna ku\u0107a je izgra\u0111ena, opremljena i pu\u0161tena u rad 5. aprila 1975. godine, kao poklon preduze\u0107a “Unima” za tridesetogodi\u0161njicu oslobo\u0111enja grada. Rezultat zajedni\u010dke investicije preduze\u0107a “Unima“, “UPI” i “Stambeno… Vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2416,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[26],"tags":[33,37,30,10,36,31,27,28,35,29,34,32],"class_list":["post-2415","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-price-iz-arhiva","tag-gp-vranica","tag-gradina","tag-historija-sarajeva","tag-historijski-arhiv-sarajevo","tag-kafana-istra","tag-nezir-muzur","tag-robna-kuca","tag-sarajka","tag-trg-oktobra","tag-unima","tag-upi","tag-vladimir-zarahovic"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2415","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2415"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2415\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2483,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2415\/revisions\/2483"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2416"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2415"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2415"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2415"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}