{"id":27,"date":"2014-08-22T14:07:51","date_gmt":"2014-08-22T12:07:51","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/wordpress1\/?page_id=27"},"modified":"2016-05-04T13:37:51","modified_gmt":"2016-05-04T11:37:51","slug":"o-arhivu","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?page_id=27","title":{"rendered":"O Historijskom arhivu Sarajevo"},"content":{"rendered":"

Od svog osnivanja, Historijski arhiv Sarajevo<\/strong> je, bez obzira na sve neda\u0107e, do dana\u0161njih dana ostao i opstao kao sredi\u0161nja institucija arhivske djelatnosti koja je nezaobilazna za prou\u010davanje na\u0161e narodne i zavi\u010dajne pro\u0161losti. Ba\u0161tina prikupljena i razvrstana u njegovim spremi\u0161tima neiscrpno je vrelo za istra\u017eivanje prohujalih povijesnih i drugih doga\u0111aja, ali i temelj za razumijevanje suvremenosti.<\/p>\n

Historijski arhiv Sarajevo je u proteklih 68 godina svoje djelatnosti dijelio sudbinu grada u kojem je osnovan. Njegovi dosezi bili su ome\u0111eni realnim okolnostima, a posebno upravnim i politi\u010dkim okvirima u kojima je djelovao. U njegovom razvojnom hodu zbog toga je bilo uspona i lutanja, uzleta i posrtanja, smjena nadle\u017enosti i pravnog ustrojstva, selidbi i brojnih drugih nepogoda. Ali, unato\u010d brojnim ku\u0161njama, Arhiv je uspio odoljeti svim izazovima vremena i sa\u010duvati dostojanstvo profesionalne \u010dasti, iako je trud njegovih djelatnika bio \u010desto skrovit i malo poznat javnosti.<\/p>\n

Veliki doprinos arhiva ogleda se i u brojnim djelima nastalim na njegovoj arhivskoj gra\u0111i, kao i u njegovoj izdava\u010dkoj djelatnosti. Brojne izlo\u017ebe, ura\u0111ene na osnovi spomenute bogate i neponovljive arhivske gra\u0111e od preko 10.000 du\u017einskih metara<\/strong>, kao i drugi relevantni pokazatelji – sre\u0111enost njegovih arhivskih fondova, zbirki i knji\u017enog fonda, \u010dine danas Arhiv temeljnom institucijom u prou\u010davanju povijesti, kulture, gospodarstva i drugih ljudskih djelatnosti svih naroda koji su stolje\u0107ima obitavali na podru\u010dju Sarajeva, pa i u \u0161irem okru\u017eenju.<\/p>\n

Od svog osnivanja do danas, Historijski arhiv Sarajevo, usprkos brojnim neda\u0107ama koje su ga pratile usljed nedostatka stru\u010dnih kadrova, odgovaraju\u0107eg smje\u0161tajnog prostora i financiranja, uspio je prikupiti, obraditi i za\u0161tititi veliku kloli\u010dinu dragocjene arhivske gra\u0111e, koja se nalazila neza\u0161ti\u0107ena u podrumima, na tavanima i u drugim neuvjetnim prostorijama raznih dr\u017eavnih, kulturnih, prosvjetnih, gospodarskih i drugih institucija. Toj neponovljivoj arhivskoj gra\u0111i, nastaloj u toku vi\u0161e od pet stolje\u0107a, prijetila je opasnost od o\u0161te\u0107enja i potpunog uni\u0161tenja \u0161to zbog nemara posjednika, ali \u010desto i zbog drugih neprilika i potreba u pojedinim vremenskim razdobljima koja su se smjenjivgala na bosanskohercegova\u010dkim prostorima.<\/p>\n

Najstarija arhivska gra\u0111a datira iz osmanskog perioda<\/strong> od koje je sa\u010duvano preko 14.000 arhivskih jedinica. Ta arhivsko-rukopisno-\u0161tampana gra\u0111a (na turskom, arapskom i perzijskom jeziku) sastoji se od dokumenata<\/em>, deftera<\/em> (popisnih knjiga), sid\u017eila<\/em> (sudskih protokola), rukopisnih i \u0161tampanih knjiga<\/em>, salnama<\/em> (godi\u0161njaka), takvima<\/em> (kalendara), novina<\/em>, \u010dasopisa<\/em>, geografskih karata<\/em> i sli\u010dno. Isti\u010de se kasniji prepis rukopisa “Elvasijjetu Ebu Hanife<\/em>” (oporuka Ebu Hanife koji je umro 767. godine AD, odn. 150. godina po Hid\u017eri). Me\u0111u defterima posebno je zanimljivo pet deftera sarajevskog sara\u010dkog esnafa iz godina 1726., 1750., 1777., 1789. i 1823. godine. Rijetkost me\u0111u \u0161tampanim knjigama je “Kitab-ul-muhassas<\/em>” – veliki rje\u010dnik arapskog jezika u 17 svezaka. Njega je napisao Ebul-Hasan b. Ismail<\/strong> u \u0160paniji (umro 1065., odnosno 458. godine po Hid\u017eri), a \u0161tampan je u Istanbulu od 1898. do 1902. godine. Rje\u010dnik spada me\u0111u najvrijednija djela stare arapske filologije. Ova Zbirka, po kvalitetu i kvantitetu gra\u0111e, spada me\u0111u najzna\u010dajnije zbirke orijentalne arhivske gra\u0111e, odmah poslije zbirke orijentalne gra\u0111e Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, pa i na \u0161irim prostorima jugoisto\u010dne Evrope.<\/p>\n

Iz perioda austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini (1878.-1918.) sa\u010duvane su ve\u0107e koli\u010dine arhivske gra\u0111e, a posebno se isti\u010du vrlo zna\u010dajni fondovi: Vladin povjerenik za zemaljski glavni grad Sarajevo<\/strong> (1879.-1918.), Gradsko poglavarstvo Sarajevo<\/strong> (1879.-1918.), Okru\u017eni i Kotarski sud i nekoliko vojnih sudova<\/strong> (1914.-1918.). S obzirom da je to bilo vrijeme u kome je otvoreno vi\u0161e raznih \u0161kola u Bosni i Hercegovini, sa\u010duvana je i obilna gra\u0111a ve\u0107eg broja \u0161kolskih fondova<\/strong>, od kojih su posebno zanimljivi fondovi Prve i Druge mu\u0161ke realne gimnazije i U\u010diteljske \u0161kole u Sarajevu<\/strong>, zatim mnogih drugih srednjih i osnovnih \u0161kola. Zna\u010dajna je i arhivska gra\u0111a koja se odnosi na razne \u010dasopise, kulturna, prosvjetna i druga dru\u0161tva<\/strong> koja su djelovala u ovom razdoblju.<\/p>\n

Arhivska gra\u0111a iz ovog perioda djelomi\u010dno je na njema\u010dkom i bosanskom jeziku, potpuno je sre\u0111ena i dostupna istra\u017eiva\u010dima i znanstvenicima svih struka i usmjerenja. Ona je nezaobilazna u izu\u010davanju povijesnih, dru\u0161tvenih, kulturnih, prosvjetnih, gospodarskih, politi\u010dkih i drugih aspekata na podru\u010dju Sarajeva, pa i u \u0161irim bosansko-hercegova\u010dkim prostorima, u vrijeme austrougarske uprave.<\/p>\n

Arhivska gra\u0111a nastala izme\u0111u Prvog i Drugog svjetskog rata<\/strong> (1918.-1941.) sa\u010duvana je, tako\u0111er, u znatnoj koli\u010dini. Tako je, primjera radi, sa\u010duvan fond Gradskog poglavarstva Sarajevo<\/strong> iz perioda 1918.-1941., zatim fond Okru\u017enog suda Sarajevo<\/strong> iz 1922.- 1941., kao i fondovi Trgovinsko-industrijske i Zanatske komore<\/strong>, koji sadr\u017ee i arhivsku gra\u0111u iz austrougarskog perioda, a i vi\u0161e fondova privrednih preduze\u0107a zna\u010dajnih za gospodarski razvitak Sarajeva. Osim toga, sa\u010duvani su i brojni fondovi svih sarajevskih \u0161kola koje su djelovale u tom razdoblju.<\/p>\n

Iz ratnog perioda (1941.-1945.) tako\u0111er je sa\u010duvana arhivska gra\u0111a Gradskog poglavarstva<\/strong>, zatim Rizni\u010dko upraviteljstvo – Ured za podr\u017eavljeni imetak Sarajevo<\/strong> (1942.-1945.), Rizni\u010dko upraviteljstvo – Ured za upravu \u017eidovskih nekretnina<\/strong> Sarajevo<\/strong> (1941.-1942.), kao i gra\u0111a nekoliko gospodarskih preduze\u0107a i raznih \u0161kola, koje su u to vrijeme djelovale na sarajevskom podru\u010dju. \u017delimo napomenuti da se mnogi fondovi, nastali u ovom periodu u Sarajevu, nalaze i u drugim institucijama, \u010desto i izvan Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

Ipak, najvi\u0161e arhivske gra\u0111e sa\u010duvano je iz perioda FNR\/SFR Jugoslavije<\/strong> (1945.-1992.). Najve\u0107i dio te gra\u0111e odnosi se na privredna, trgova\u010dka i zanatska preduze\u0107a, te gra\u0111u tada\u0161njih dru\u0161tveno-politi\u010dkih organizacija, dru\u0161tava i udru\u017eenja. Sa\u010duvana je gra\u0111a sreskih i op\u0107inskih komiteta Saveza komunista BiH<\/strong>, i to ne samo ona koja se odnosi na Sarajevo ve\u0107 i na \u0161ire podru\u010dje (op\u0107inski komiteti Breza, Fojnica, Had\u017ei\u0107i, Ilid\u017ea, Kalinovik, Rogatica, Sokolac i Vare\u0161<\/strong>). Tako\u0111er je sa\u010duvana arhivska gra\u0111a Sreskog komiteta Saveza omladine Sarajevo<\/strong> (1945.-1965.). S obzirom na to da je arhivska gra\u0111a poslije 1945. godine planski prikupljana, ona je i najcjelovitija, te se na osnovi nje mo\u017ee, uglavnom, pratiti cjelokupni gospodarski, politi\u010dki, dru\u0161tveni, kulturni i drugi oblici \u017eivota Sarajeva.<\/p>\n

U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992.-1996.) i nakon njenog zavr\u0161etka intenzivno se prikuplja i obra\u0111uje arhivska gra\u0111a koja se odnosi na ovaj period. Fondovi raznih provenijencija svakodnevno se oboga\u0107uju novom arhivskom gra\u0111om i stvaraju se novi arhivski fondovi, koji \u0107e u budu\u0107nosti biti nezaobilazni za izu\u010davanje ovog kratkog, ali nezaobilaznog razdoblja u povijesti razvitka grada Sarajeva, pa i njegovog \u0161ireg okru\u017eenja.<\/p>\n

Posebnu vrijednost arhivske gra\u0111e Istorijskog arhiva Sarajevo \u010dine porodi\u010dni i li\u010dni fondovi<\/strong>, me\u0111u kojima se naro\u010dito izdvajaju fondovi nekih poznatih sarajevskih porodica (Despi\u0107, \u0106ur\u010di\u0107, Had\u017ei-Risti\u0107, Jeftanovi\u0107, Mili\u010devi\u0107, Fadilpa\u0161i\u0107, U\u017ei\u010danin, Kre\u0161evljakovi\u0107 i mnogih drugih<\/strong>).<\/p>\n

Iz zbirki koje se \u010duvaju u Arhivu treba posebno izdvojiti zbirku plakata<\/strong> (1878.-1969.), koja sadr\u017ei preko 2.700 primjeraka, zbirku karata i planova<\/strong>, te i zbirku fotografija<\/strong> (1878.-1945.) od oko 2.000 komada.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od svog osnivanja, Historijski arhiv Sarajevo je, bez obzira na sve neda\u0107e, do dana\u0161njih dana ostao i opstao kao sredi\u0161nja institucija arhivske djelatnosti koja je nezaobilazna za prou\u010davanje na\u0161e narodne i zavi\u010dajne pro\u0161losti. Ba\u0161tina prikupljena i razvrstana u njegovim spremi\u0161tima neiscrpno je vrelo za istra\u017eivanje prohujalih povijesnih i drugih doga\u0111aja, ali i temelj za razumijevanje suvremenosti. Historijski arhiv Sarajevo je u proteklih 68 godina svoje djelatnosti dijelio sudbinu grada u kojem je… Vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":517,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"templates\/template-twocolumns-left.php","meta":{"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"class_list":["post-27","page","type-page","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/27","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=27"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/27\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2043,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/27\/revisions\/2043"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/517"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=27"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}