Izvršena primopredaja arhivske građe između JU Historijski arhiv Sarajevo i Kantonalnog suda u Sarajevu

Danas je JU Historijski arhiv Sarajevo zaprimio arhivsku građu fonda Okružni vojni sud u Sarajevu koja se čuvala kod Kantonalnog suda u Sarajevu, o čemu je, u skladu sa zakonskim procedurama, sačinjen i odgovarajući zapisnik. Građa je iz perioda 1992.-1996. godine, a ukupna količina predate građe iznosi 75  dužnih metara (674 arhivske kutije) i 93 knjige, odnosno 7 dužnih metara. Predavalac građe je stavio ograničenje na korištenje ove građe za pravna i fizička lica, osim uz prethodno pribavljenu saglasnost Kantonalnog suda u Sarajevu.

Ovom predajom prostorni kapaciteti za prijem i smještaj građe Historijskog arhiva Sarajevo su do kraja ispunjeni i Arhiv neće moći preuzimati građu u narednom periodu. U narednih 20 godina procjenjuje se da će biti spremno za preuzimanje cca 30 km registraturne, odnosno, arhivske građe od različitih pravnih subjekata, čemu Arhiv neće biti u mogućnosti udovoljiti i tako ispuniti zakonske obaveze ukoliko se ne bude radilo na rješenju problema prostora za JU Historijski arhiv Sarajevo i njegovo nesmetano djelovanje.

Ambasador Kraljevine Saudijske Arabije posjetio Historijski arhiv Sarajevo

Njegova ekselencija, ambasador Kraljevine Saudijske Arabije Hani bin Abdullah Mominah posjetio je danas Historijski arhiv Sarajevo. Ambasadora su primili v.d. direktora Velid Jerlagić, te viši arhivisti Fuad Ohranović i Atif Mušinović. Ambasadoru je prezentirana naša arhivska građa iz Zbirki i fondova na orijentalnim jezicima – rukopisi pisani na arapskom jeziku, a razgovarano je i o modalitetima saradnje između našeg Arhiva i srodnih institucija u Kraljevini Saudijskoj Arabiji.

Promovisano izdanje “Arhivska građa za historiju srednjovjekovne Bosne”

Danas je u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu predstavljeno veoma značajno izdanje za bosanskohercegovačku historiografiju. Riječ je o trotomnom djelu “Arhivska građa za historiju srednjovjekovne Bosne”, priređivača prof.dr. Esada Kurtovića sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Izdanje donosi izvornu arhivsku građu za historiju Bosne i Hercegovine iz Dubrovačkog arhiva, te smo ponosni na činjenicu da je Historijski arhiv Sarajevo učestvovao u projektu kao suizdavač, uz Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu.

Potpisan Protokol o saradnji sa Institutom za stare rukopise Akademije nauka i umjetnosti Azerbejdžana

Protokolom koji je potpisan 13. juna 2019. godine predviđena je saradnja Historijskog arhiva Sarajevo i Instituta za rukopise Akademije nauka i umjetnosti Azerbejdžana na polju razmjene digitalnih kopija arhivske i bibliotečke građe, edukacije kadrova, organizaciji konferencija i seminara, te zajedničkih izdavačkih projekata. 

Historijski arhiv Sarajevo na 3. kongresu arhivskih radnika Bosne i Hercegovine

Od 5. do 7. juna 2019. godine u Laktašima održan je 3. kongres arhivskih radnika Bosne i Hercegovine u organizaciji Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine i Arhiva Republike Srpske iz Banjaluke. Kongres, sa domaćim i međunarodnim učešćem, organizovan je u okviru održavanja Internacionalne sedmice arhiva i obilježavanja Međunarodnog dana arhiva – 9. juna. Programski okvir Kongresa činile su četiri sesije sa temama: Arhivi u eri dezinformacija, Arhivi i obrazovanje (1 i 2), te Arhivska građa iz/o Bosni i Hercegovini van Bosne i Hercegovine.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo Kongresu u Laktašima su prisustvovali direktor Arhiva mr.sci. Fuad Ohranović, Haris Zaimović, viši arhivist, Amela Bedaković, mlađi arhivist i Irfan Đešević, arhivski tehničar. Prezentovani su slijedeći stručni radovi: Haris Zaimović i prof. dr. Lejla Kodrić-Zaimović (Filozofski fakultet u Sarajevu): Informacijske nauke u Bosni i Hercegovini: mogućnosti izgradnje akademskog okvira za informacijske profesije, Irfan Đešević: Restauracija i konzervacija – edukacija i primjena u arhivskoj struci, Amela Bedaković: Stručna obuka/osposobljavanje za obavljanje poslova iz oblasti arhivske djelatnosti u KS – analiza pravne legislative.

Studenti historije umjetnosti posjetili Arhiv

Naš Arhiv su u povodu Otvorenih vrata Arhiva i izložbe o izdavačkoj i izložbenoj djelatnosti Arhiva posjetili studenti Katedre za historiju umjetnosti Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, na čelu sa svojim profesorom, doc. dr. Harisom Derviševićem.

Studentima su naš Arhiv i arhivističku djelatnost predočili viši arhivisti Ismeta Džigal Berkovac, Haris Zaimović i Almira Alibašić-Fideler, te arhivist Velid Jerlagić.

Otvorena izložba o izdavačkoj i izložbenoj djelatnosti Arhiva

Povodom 71. godišnjice od osnivanja , u našem Arhivu je u ponedjeljak, 6. maja otvorena izložba “Izdavačko-izložbena djelatnost Historijskog arhiva Sarajevo 1948-2019” autorice više arhivistice Ismete Džigal-Berkovac.

– Postavkom smo nastojali vizualno dočarati bogat kulturno-obrazovni segment rada Arhiva, koji je do sada organizirao 72 izložbe i izdao 48 publikacija, iz oko 11.000 dužnih metara arhivske građe koju Arhiv brižno čuva – kazala je Džigal-Berkovac i dodala da se originalnost izložbe monografskog karaktera ogleda kroz kombinacije izdanja, izložbi i popratnog materijala, kao što su katalozi, pozivnice i plakati, koji su štampani od osnivanja do danas.

Izložbom su dati hronološki podaci koji govore o uloženom trudu i zaslugama u polju izdavačko-izložbene djelatnosti, kako bi se posjetiteljima pružila retrospektiva svega što je Arhiv na tom polju i radio.

Izložbu će u prostoru Historijskog arhiva Sarajevo biti moguće pogledati u narednih sedam dana, a tokom trajanja Otvorenih vrata Arhiva, posjetici će moći kupiti izdanja Arhiva po sniženim cijenama.

Historijski arhiv Sarajevo osnovan je 3. maja 1948. godine kao Arhiv Grada Sarajeva. Arhisvka građa koju čuva proglašena je Nacionalnim spomenikom – pokretnim dobrom Bosne i Hercegovine. Najstariji dokumenti koje Arhiv posjeduje datiraju iz 15. stoljeća.

Historijski arhiv Sarajevo na međunarodnoj konferenciji u Radencima, Slovenija

Od 3. do 5. aprila 2019. godine u Radencima, Slovenija održana je tradicionalna, međunarodna konferencija TEHNIČNI IN VSEBINSKI PROBLEMI KLASIČNEGA IN ELEKTRONSKEGA ARHIVIRANJA, sa glavnom temom:  Personal and other Sensitive Data at Record’s Creators and in the Archives / Lični i drugi osjetljivi podaci kod stvaralaca i u arhivu.

U tri dana trajanja konferencije, kroz tematske panele: Arhivi i zaštita ličnih podataka, Zaštita ličnih podataka, Stručna arhivska obrada, Digitalizacija i dostupnost u arhivima, Arhivi i stvaraoci, prezentirano je oko trideset stručnih radova autora iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Rumunije, Poljske, Švicarske, te Sjedinjenih Američkih Država.

Ispred Historijskog arhiva Sarajevo konferenciji u Radencima su prisustvovali direktor Arhiva mr.sci. Fuad Ohranović, Džemila Čekić, viša arhivistica, Almira Alibašić-Fideler, viša arhivistica i Elma Dervišebegović, arhivistica. Prezentovani su slijedeći stručni radovi: Alen Šarčević (Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo) i Džemila Čekić, Dostupnost i upotreba osjetljivih ličnih podataka: fond Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo – studija primjera iz Historijskog arhiva Sarajevo; Almira Alibašić-Fideler, Lični podaci u arhivskoj građi i njihova upotreba: arhivski fond “Popis stanovništva u Sarajevu 1910. godine” – primjer iz Historijskog arhiva Sarajevo; Elma Dervišbegović, Kolizija između pravnih propisa o zaštiti ličnih podataka i pravnih propisa u arhivskoj struci.

http://www.pokarh-mb.si/uploaded/datoteke/program_radenci_2019_en.pdf

Izložba “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju” ponovo u Brusa Bezistanu

Povodom povodom 6. aprila, Dana oslobođenja grada Sarajeva od fašizma, Historijski arhiv Sarajevo je u Brusa bezistanu, depadansu Muzeja Sarajeva upriličio izložbu “Urbani razvoj Sarajeva kroz historiju”, pregled teritorijalnog i urbanog razvitka grada od najstarijih vremena do modernog doba, autora arhivista Velida Jerlagića. Izložba kroz predstavljene autorske karte, te karte i planove iz fundusa Zbirke karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo, prikazuje teritorijalni razvoj Sarajeva od prethistorije preko antike, srednjeg vijeka, osmanskog i austro-ugarskog perioda, pa sve do XX vijeka.

Viši arhivista Haris Zaimović je, otvarajući izložbu, istakao da se i ovom izložbom ukazuje na značaj arhivske građe čuvane u Historijskom arhivu Sarajevo, koja je vlasništvo države.

“Historijski arhiv Sarajevo je institucija gdje grad Sarajevo vadi svoju ličnu kartu. A znamo da bez lične karte ne možete obavljati svoje svakodnevne poslove”, istakao je Zaimović.

Autor izložbe je kazao da je želio napraviti izložbu koja će vizuelno prezentirati teritorijalni, urbani razvoj grada Sarajeva od najstarijih vremena do perioda kraljevine Jugoslavije. Govoreći o kartama istakao je da je za izložbu koristio kartografsku građu iz Zbirke karata i planova Arhiva, ali je i izradio nekoliko autorskih karata za one periode koji nisu pokriveni arhivskom građom, kao što su rimsko doba, srednji vijek ili osmanski period.

“Izložbom sam želio građanima približiti činjenicu da je prostor današnjeg grada Sarajeva kontinuirano naseljen hiljadama godina iako su sama naselja nosila različite nazive i bila locirana na različitim mjestima. Kontinuitet naseljavanja je bio stalan”, naglasio je.

Historijski arhiv Sarajevo na međunarodnoj konferenciji u Puli

U periodu od 27. do 29. marta 2019. godine u Puli, Hrvatska održana je međunarodna konferencija Interactive Archives: Digital Challenges & Collaborative Networks / Interaktivni arhivi: Digitalni izazovi i saradničke mreže, a u okviru 5. Dana ICARUS-a u Hrvatskoj i 23. ICARUS godišnje konvencije.

ICARUS (International Centre for Archival Researche / Međunarodni Centar za arhivska istraživanja) je osnovan 2008. godine, a predstavlja konzorcij organizacija i institucija iz preko 160 zemalja i Kanade, baziran u Austriji koji povezuje i podržava arhivske i srodne institucije u digitalnom dobu kroz različite vrste projekata. ICARUS Hrvatska je osnovan 2016. godine sa ciljem promicanja svih aktivnosti glavne ICARUS organizacije u Hrvatskoj, ali i šire.

Tokom tri dana trajanja konferencije prezentirano je preko 50 stručnih radova na 15 paralelnih sesija sa temama koje su se odnosile na: izazove i perspektive informacijskog društva, arhive na digitalnom putu, međunarodne saradničke projekte, izgradnju zajedničke informacijske strukture, kulturnu baština i interaktivne arhive, itd. Akcenat predstavljanja ICARUS organizacije bio je na započetom i predstojećem velikom evropskom projektu Time Machine. Ispred Historijskog arhiva Sarajevo konferenciji u Puli su prisustvovali direktor Arhiva mr.sci. Fuad Ohranović, Haris Zaimović, viši arhivist i Almira Alibašić-Fideler, viša arhivistica.


https://www.icarushrvatska.hr/aktivnosti/dani-icarusa/5-dani-icarus-hrvatska?fbclid=IwAR2KDT74jTy7pS6OyP7G0-xBocvkDlPwRqjTcsSpPhS1uZNRSx_-UVHtf0U