{"id":4824,"date":"2021-05-11T11:33:54","date_gmt":"2021-05-11T09:33:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?p=4824"},"modified":"2021-05-12T08:46:52","modified_gmt":"2021-05-12T06:46:52","slug":"kotarski-serijatski-sud-sarajevo-neki-podaci-od-1878-godine-do-kraja-19-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?p=4824","title":{"rendered":"Kotarski \u0161erijatski sud Sarajevo – neki podaci od 1878. godine do kraja 19. stolje\u0107a"},"content":{"rendered":"\n

Informacije o arhivskom fondu<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Javna ustanova Historijski arhiv Sarajevo, me\u0111u brojnom arhivskom gra\u0111om progla\u0161enom Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, \u010duva i arhivski fond \u201cKotarski \u0161erijatski sud Sarajevo \u201c (signatura K\u0160S-534<\/em>)<\/strong>. Ovaj arhivski fond veli\u010dine preko 80 du\u017einskih metara arhivske gra\u0111e, sadr\u017ei ostavinske predmete, smrtovnice, potvrde o punoljetstvu, tapije, zahtjeve za razvod braka, te druge dokumente i predmete iz nadle\u017enosti lokalnih \u0161erijatskih sudova. Uglavnom se radi o predmetima nastalim izme\u0111u 1878.  i 1918. godine, uz nekoliko omota iz 1930.-tih godina 20. stolje\u0107a. Fond nije arhivisti\u010dki obra\u0111en, a jezici dokumenata u fondu su osmanski, bosanski i njema\u010dki, dok je pismo arapsko, latini\u010dno, a u ne\u0161to manjem obimu i \u0107irili\u010dno. Prema Vodi\u010du Historijskog arhiva Sarajevo, arhivski fond Kotarski \u0161erijatski sud Sarajevo 1988. godine preuzet je u ovaj Arhiv od Arhiva Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n

Zajedno sa dokumentima, iz Arhiva Bosne i Hercegovine preuzeto je i 45 sid\u017eila lokalnih \u0161erijatskih sudova koji su napisani na osmanskom jeziku i arapskom pismu. Od toga, 25 su sid\u017eili sarajevskog \u0160erijatskog suda, 14 sid\u017eila se odnosi na \u0160erijatski sud Visoko, a \u0161est sid\u017eila na \u0160erijatski sud Livno. U pogledu sadr\u017eaja ovi sid\u017eili obuhvataju predmete koji se ti\u010du gra\u0111anskog i  porodi\u010dnog prava. Naj\u010de\u0161\u0107e su to ostavinske rasprave, vjen\u010danja i razvodi, du\u017eni\u010dki odnosi. Pojedini sid\u017eili sadr\u017ee i prepise raznih slu\u017ebenih dokumenata upu\u0107enih od lokalnih ili centralnih organa vlasti.<\/p>\n\n\n\n

U prvoj fazi rada sa fondom \u201cKotarski \u0161erijatski sud Sarajevo\u201d pristupilo se povr\u0161nom hronolo\u0161kom sortiranju arhivske gra\u0111e, te prebacivanju u arhivske kutije ne\u0161to ve\u0107ih dimenzija. Nakon detaljnijeg uvida u ovu vrijednu arhivsku gra\u0111u utvr\u0111en je veliki stepen izmije\u0161anosti iste po godinama nastanka dokumenata, ali i tematski. U kutijama i omotima nalazili su se dokumenti i predmeti iz razli\u010ditih godina uglavnom iz perioda austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine (1878-1918). Zbog toga, ova arhivska gra\u0111a nije stavljana u kutije hronolo\u0161ki – po godinama, nego onim redom kako je zate\u010dena. Na\u017ealost nismo mogli otkriti kada je do\u0161lo do uni\u0161tavanja izvornog poretka dokumenata kojeg je uspostavio \u0160erijatski sud Sarajevo. Ovakvo stanje arhivske gra\u0111e \u0160erijatskog suda znatno ote\u017eava, pa i gotovo onemogu\u0107ava bilo kakav rad istra\u017eiva\u010da bez prethodne arhivisti\u010dke obrade i detaljnijeg pregleda svakog dokumenta unutar svake kutije.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n
\n
\n
\n
\"\"<\/a><\/figure><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

Na osnovu dosada\u0161njeg uvida u onaj dio arhivske gra\u0111e kojem nije naru\u0161en izvorni poredak, saznajemo da su predmeti vo\u0111eni sa izuzetnom precizno\u0161\u0107u, te da su u njih \u010dak i naknadno ubacivani dokumenti koji su se ticali neke cjeline. Evidentno je da su slu\u017ebenici \u0160erijatskog suda Sarajevo \u010dak i godinama nakon pokretanja postupka mogli prona\u0107i predmet i u njega umetnuti novi dokument. To ne bi bilo mogu\u0107e da gra\u0111a nije vo\u0111ena i \u010duvana sa strogom precizno\u0161\u0107u. U jednom dopisu Kotarskog suda Fojnica upu\u0107enom \u0160erijatskom sudu Sarajevo 30.11.1899. tra\u017ei se informacija da li je provedena ostavinska rasprava iza Suljage Bulbula, odnosno Fatime Saha\u010di\u0107. U odgovoru \u0160erijatskog suda od 10.12.1899. stoji da je ostavinska rasprava iza Suljage Bulbula zavr\u0161ena 9.11.1890. te da je ostav\u0161tina uru\u010dena nasljednicima urud\u017ebenicom br. 2194 od 23.7.1892, dok je ostavinska rasprava Fatime Saha\u010di\u0107 zavr\u0161ena 11.6.1895. a uru\u010dena nasljednicima 25.4.1896. godine. U drugom dokumentu, dopisu Kotarskog ureda Sarajevo upu\u0107enom \u0160erijatskom sudu 16.7.1917. tra\u017ei se vjen\u010dani list Numana \u0160ari\u0107a i Pa\u0161ane Me\u0161anovi\u0107. U odgovoru \u0160erijatskog suda od 26.7.1917. \u0161alje se tra\u017eeni dokument i potvr\u0111uje da su Numan \u0160ari\u0107 i Pa\u0161ana Me\u0161anovi\u0107 vjen\u010dani 25.10.1899. godine, dakle 18 godina prije tra\u017eenog podatka. Na tra\u017eenje Okru\u017enog suda Sarajevo od 15.3.1924. godine da se po\u0161alje ostavinski spis Saliha Balte iz 1904. godine, \u0160erijatski sud Sarajevo odgovorio je 25.5.1924. te poslao tra\u017eeni spis. Okru\u017eni sud je ovaj spis umrlog Saliha Balte vratio \u0160erijatskom sudu 5.11.1927. godine.<\/p>\n\n\n\n

Na osnovu navedenog, mo\u017eemo zaklju\u010diti da se radilo o izuzetnom poretku dokumenata \u0160erijatskog suda Sarajevo koji sigurno nije naru\u0161avan sve do prestanka rada, odnosno ukidanja \u0161erijatskih sudova poslije Drugog svjetskog rata, ta\u010dnije 5. marta 1946. godine.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivosti iz fonda Kotarski \u0161erijatski sud do kraja 19. stolje\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prema dosada\u0161njim saznanjima iz dokumenata fonda, arhivska gra\u0111a \u0160erijatskog suda Sarajevo iz vremena prije austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine,  uni\u0161tena je u borbama prilikom okupacije Sarajeva u avgustu 1878. godine ili neposredno nakon toga. To je stvorilo odre\u0111ene probleme u kasnijem periodu jer nije bilo dokumenata za ostvarivanje ili dokazivanje razli\u010ditih prava. Dana 17.4.1888. godine upu\u0107en je dopis Kotarske oblasti u Vi\u0161egradu u kojem se tra\u017ei od \u0160erijatskog suda izdavanje potvrde – nikah murasele (vjen\u010dani list) za Nuriju Babali\u0107 kako bi mogla ostvariti pravo na penziju poslije smrti mu\u017ea Saliha Babali\u0107a. Prema informacijama kojima raspola\u017ee kotarski predstojnik Vi\u0161egrada,  brak  Saliha i Nurije je sklopljen 20 do 25 godina prije tj. oko 1860-tih. Iz odgovora \u0160erijatskog suda Sarajevo datiranog 26.4.1888. saznajemo da su knjige i sid\u017eili o vjen\u010danjima i ostalim poslovima, vo\u0111eni do 1878. propali pri okupaciji<\/em>. Umjesto nikah murasele \u0160erijatski sud Sarajevo preporu\u010duje svjedo\u010denje imama ili muhtara mahale u kojoj doti\u010dna \u017eivi, ili potvrdu tamo\u0161njeg Kotarskog ureda kao \u0161erijatskog suda.<\/p>\n\n\n\n

U predmetu Ahmed-bega Hrasnice iz 1899. godine nalaze se dva dopisa koji tako\u0111er svjedo\u010de o nestanku dokumenata 1878. godine. U dopisu Kotarskog suda Sarajevo upu\u0107enog \u0160erijatskom sudu Sarajevo 14.12.1889. tra\u017ei se podatak kada je Mehaga Naka\u0161 postavljen za tutora Ahmed-begu Hrasnici. U odgovoru \u0160erijatskog suda od 21\/22.12.1889. stoji da je Mehaga Naka\u0161 postavljen za tutora prije okupacije 1878. godine ali da u ovom sudu nema dokumenata o tome. Prema tvrdnji samog Mehage Naka\u0161a koji je izgubio hud\u017ed\u017eet o postavljenju za tutora, to se desilo jednu godinu prije okupacije. Sli\u010dan dopis upu\u0107en je \u0160erijatskom sudu i od Okru\u017enog suda Sarajevo 31.12.1889. godine sa upitom o ta\u010dnom datumu i godini imenovanja Mehage Naka\u0161a za tutora Ahmed-begu Hrasnici. U odgovoru \u0160erijatskog suda Sarajevo od 12.1.1890. godine stoji da nije poznat taj podatak jer su svi spisi \u0160erijatskog suda uni\u0161teni pri okupaciji. Problemi proiza\u0161li iz uni\u0161tavanja dokumentacije \u0160erijatskog suda Sarajevo nastale prije 1878. godine osjetili su se i u ostavinskim postupcima. O tome svjedo\u010di dopis Kotarskog suda Sarajevo upu\u0107en \u0160erijatskom sudu 12.10.1889. godine sa upitom ko su nasljednici Ibrahim-bega Turhanije, te da li je me\u0111u njima Mehmed-beg Turhanija. U odgovoru \u0160erijatskog suda od 26.10.1889. stoji da je Ibrahim-beg Turhanija umro prije okupacije, te da sudu nije poznato ko su nasljednici i da li je njegov sin Mehmed-beg \u0161ta naslijedio.<\/p>\n\n\n\n

U toku dosada\u0161njeg rada na fondu zabilje\u017eeni su neki zanimljivi dokumenti i predmeti. U prvim godinama nakon austrougarske okupacije na \u0160erijatskom sudu Sarajevo evidentirani su ostavinski procesi \u010diji akteri su bili nemuslimani. U dopisu Okru\u017enog suda Sarajevo od 13.2.1882. godine tra\u017ei se da \u0160erijatski sud Sarajevo utvrdi imena nasljednika Trifka Jeremi\u0107a, zatim ko im je tutor, te koliko tutor ima \u201cnafake\u201d u ostav\u0161tini i da li mu je i\u0161ta ispla\u0107eno. Zanimljiva je i tu\u017eba Bo\u017ee U. od 28.1.1883. godine protiv sinova Pere i Nikole, sa molbom da se pokretna imovina podijeli po \u0161erijatu. Dana 5. februara 1883. upu\u0107ena je tu\u017eba Joke L. iz mahale Vrelo Bosne, d\u017eemat Donji Butmir, protiv djeverova \u0110or\u0111a i Pere, zbog nasljedstva \/miraza koji je ostao iza smrti Jokinog mu\u017ea Maksima. Da se u to vrijeme \u0160erijatski sud Sarajevo bavio ostavinskim postupcima i nemuslimana, svjedo\u010di nedatirani prepis Zapisnika Okru\u017enog suda Sarajevo o slu\u010daju odre\u0111ivanja tutora maloljetnim nasljednicima u ostavinskoj raspravi poslije smrti Jove Ostoji\u0107a. Na pole\u0111ini ovog dokumenta nalazi se dopis od 21.2.1883. godine, kojim se slu\u010daj ustupa \u0160erijatskom sudu Sarajevo. U drugom dopisu Okru\u017enog suda Sarajevo upu\u0107enom \u0160erijatskom sudu Sarajevo 23.2.1883. tra\u017ei se \u0161to a\u017eurnije rje\u0161avanje desetak dana starog dopisa od 11.2.1883. u predmetu An\u0111e Petrovi\u0107 protiv Davida Jude Levija.<\/p>\n\n\n\n

U dokumentima ostavinskih rasprava nalaze se podaci koji svjedo\u010de o odlascima na had\u017e i drugdje u inostranstvo krajem 19. stolje\u0107a, kao i o umrlim koje je smrt zatekla u Mekki i Medini, vjerovatno tokom obreda had\u017ea. Dana 25.1.1884. upu\u0107en je dopis \u0160erijatskom sudu Sarajevo od strane Kotarskog ureda u Sarajevu sa pozivom za odr\u017eavanje ostavinske rasprave poslije smrti Ahmed-age \u0110altura koji je umro u Mekki 1875. godine, te iza sebe ostavio malodobne nasljednike i \u010difluk u Ugorskom. U dopisu Kotarskog suda Sarajevo upu\u0107enom \u0160erijatskom sudu 6.11.1889. tra\u017ei se informacija ko su nasljednici Avdage Buki\u0107a koji je umro po dolasku sa \u201c\u0106abe\u201d. Predmet ostavine had\u017ei Mustafe Duranovi\u0107a sadr\u017ei i njegovu smrtovnicu sa podatkom da je Mustafa Duranovi\u0107 umro 27.10.1889. u Medini u 70. godini \u017eivota. Iz dokumentacije \u0160erijatskog suda Sarajevo datirane u 1904. godinu, nalazi se podatak da je Fatima, k\u0107erka Ha\u0161ima Be\u0107e, umrla u Medini \u201cprije osam-devet godina\u201d tj. 1895. ili 1896. godine. U predmetu ostavine Nurage Kramarevi\u0107a koji je umro 19.12.1897. godine,nalazi se potvrda od 27.2.1898. sa potpisom pet svjedoka, da je neki \u0161ejh Hasan primio 500 forinti od Muhameda Kramarevi\u0107a kao bedel na had\u017eu za umrlog Nuragu Kramarevi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u dokumentima \u0160erijatskog suda nalazi se i oni koji svjedo\u010de o privo\u0111enju na sud, nedoli\u010dnom pona\u0161anju tokom ro\u010di\u0161ta kao i vrije\u0111anju suda. Iz dokumenta od 8.4.1890. godine saznajemo da je \u0160erijatski sud Sarajevo uputio dopis Vladinom povjereniku za Grad Sarajevo, sa molbom da na sud privedu jednog besku\u0107nika jer se nije odazivao sudskim pozivima. Dana 4.12.1895. godine upu\u0107en je dopis \u0160erijatskog suda prema Upraviteljstvu policije sa molbom za privo\u0111enje Mustafe V. iz sarajevske mahale Armangand\u017ei Sinan jer se nije odazivao na pozive suda za ostavinsku raspravu iza smrti njegovog oca Saliha.<\/p>\n\n\n\n

Sud je u slu\u010daju potrebe tra\u017eio i oru\u017eanu pratnju. Takav slu\u010daj desio se u jednom ostavinskom predmetu iz 1898. godine. Dana 20.12.1898. godine \u0160erijatski sud Sarajevo uputio je dopis kotarskom predstojniku sa informacijom da kadija Smail ef. Bukvica treba da obavi popis pokretne imovine umrlog, a koja se nalazi kod sina umrlog u Zagorju- d\u017eemat Crna Rijeka. Sud sumnja da \u0107e se sin umrlog tome protiviti, pa moli \u201coru\u017eni\u010dku asistenciju\u201d. Na ovu molbu \u0160erijatskog suda kotarski predstojnik uputio je dopis Oru\u017eni\u010dkoj postaji Stupari 20.12.1898. godine da se Smail ef. Bukvici dodijeli oru\u017eana pratnja.<\/p>\n\n\n\n

Zbog nedoli\u010dnog pona\u0161anja i vrije\u0111anja suda bilo je i ka\u017enjavanja zatvorom. \u0160erijatski sud Sarajevo donio je odluku 4.12.1889. kojom se jedna mu\u0161ka osoba ka\u017enjava kaznom od dva dana zatvora zbog neuljudnog pona\u0161anja na sudu prilikom diobe nekretnina, te odlaska iz prostorije prije zavr\u0161etka rasprave. Dana 28.11.1899. godine \u0160erijatski sud Sarajevo uputio je prijavu Upraviteljstvu policije u kojoj se tra\u017ei izvr\u0161enje disciplinske kazne od dva dana zatvora za jednu udovicu, koja je na ro\u010di\u0161tu vrije\u0111ala \u0160erijatski sud, tako \u0161to je \u201cizgovarala nedostojne rije\u010di\u201d te pred sudom napravila veliku \u201cnepriliku i larmu\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Na osnovu primjera iz ovog rada, mo\u017eemo izvesti zaklju\u010dak o zna\u010daju arhivske gra\u0111e fonda \u201eKotarski \u0161erijatski sud Sarajevo\u201c za izu\u010davanje historije Sarajeva i svakodnevnog \u017eivota njegovih stanovnika na razme\u0111u 19. i 20. stolje\u0107a. Vrijedi napomenuti da je ova arhivska gra\u0111a, zajedno sa drugim fondovima Historijskog arhiva Sarajevo nastalim do kraja 1945. godine, progla\u0161ena Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine – pokretno dobro.<\/p>\n\n\n\n

Tekst je sa\u017eetak rada \u201eKotarski \u0161erijatski sud Sarajevo – neki podaci od 1878. godine do kraja 19. stolje\u0107a\u201d<\/strong>, autora mr.sci. Fuada Ohranovi\u0107a, objavljenog u \u010dasopisu Anali Gazi Husrev-begove biblioteke br. 41, 2020. godina. Cjelokupan PDF teksta dostupan je na slijede\u0107em linku: https:\/\/www.anali-ghb.com\/index.php\/aghb\/article\/view\/641<\/a><\/p>\n\n\n\n