{"id":4739,"date":"2021-05-03T11:05:14","date_gmt":"2021-05-03T09:05:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?p=4739"},"modified":"2022-12-29T10:03:00","modified_gmt":"2022-12-29T08:03:00","slug":"izlozba-karte-mape-i-planovi-sarajeva-i-bosne-i-hercegovine","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?p=4739","title":{"rendered":"Izlo\u017eba: Karte, mape i planovi Sarajeva i Bosne i Hercegovine"},"content":{"rendered":"\n

Autor izlo\u017ebe: Admir Nezirovi\u0107<\/strong> i Haris Zaimovi\u0107<\/strong>, vi\u0161i arhivisti
Digitalna obrada i web:\u00a0Velid Jerlagi\u0107<\/strong>, arhivist<\/p>\n\n\n\n

Karta <\/strong>je kodirana slika geografske stvarnosti, koja prikazuje objekte ili svojstva, rezultat je kreativnosti i izbora autora, a oblikovana je za upotrebu kad su prostorni odnosi od najve\u0107e va\u017enosti. Radi se o uslovljenom, smanjenom i generaliziranom prikazu Zemljine povr\u0161ine u ravni, odnosno grafi\u010dkoj reprezentaciji prostornih odnosa i oblika, koji pri tome zadovoljavaju odre\u0111ene matemati\u010dke i geografske uvjete.<\/p>\n\n\n\n

Kartografija <\/strong>je disciplina koja se bavi koncepcijom, izradom, \u0161irenjem, promicanjem i prou\u010davanjem karata. Rije\u010d je o skupu nau\u010dnih disciplina koje se bave izu\u010davanjem geografskih karata, metodama njihove izrade i umno\u017eavanja
kao i postupcima njihovog kori\u0161tenja. Kartografija je djelatnost koja prikuplja, prera\u0111uje i koristi prostorne informacije te ih vizualizira i kartografski prikazuje. Mo\u017eemo re\u010di da je to nauka i tehnologija koja se bavi analizom, interpretacijom i komunikacijom prostornih relacija pomo\u0107u karata i mapa. Kartografija je staro umije\u0107e, vje\u0161tina i struka ali kao rije\u010d kartografija se prvi put spominje \/ pojavljuje uz rije\u010di geografija i horografija izgravirana na jednom geodetskom instrumentu iz 1576. godine.<\/p>\n\n\n\n

U vrijeme humanizma i renesanse o\u017eivjelo je zanimanje za anti\u010dki svijet, za njegovu znanost i kulturu, pa tako i za geografiju (zemljopis) i kartografiju. Prevode se i \u0161tampaju djela anti\u010dkih pisaca, kao \u0161to je npr. Ptolomejeva Geografija iz 1513. godine. Otkri\u0107e drvoreza, bakroreza i \u0161tamparstva uop\u0107e odrazilo se na daljnji razvoj kartografskih znanja i izrade karata. Najve\u0107i doprinos \u0161irenju geografskih saznanja imala su velika geografska otkri\u0107a na razme\u0111i 15. i 16. stolje\u0107a. Uz trgova\u010dke i vojno-pomorske interese koji su pokrenuli velika putovanja, zna\u010dajan doprinos njihovom uspjehu dala su tehni\u010dka otkri\u0107a (astrolab, kompas i dr.). Kartografija je sve do po\u010detka 19. stolje\u0107a bila gotovo isklju\u010divo u okrilju geografije, jer su geografska otkri\u0107a bila poticaj za njen razvoj. Termin kartografija, kao pojam
za znanstvenu djelatnost prvi put upotrebljen je 1839. godine.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Prva geografska karta na kojoj se javlja naziv Bosna nastala je 1339. godine a izradio ju je Angelino Dulcert. Prikazi Bosne ponovo se javljaju u 15. stolje\u0107u da bi u 16. stolje\u0107u postali \u010de\u0161\u0107i i topografski bogatiji. Odnosi Osmanskog i Habsbur\u0161kog carstva te Mleta\u010dke republike utjecali su na daljnji razvoj prikazivanja Bosne i Hercegovine na evropskim geografskim kartama (Kandijski i Be\u010dki rat, Karlova\u010dki, Po\u017eareva\u010dki, Beogradski i Svi\u0161tovski mir). Habsbur\u0161ka monarhija, kako prije Berlinskog kongresa 1878. godine tako i poslije kada Bosna i Hercegovina ulazi u sastav Austro-Ugarske, pridaje Bosni i Hercegovini veliki zna\u010daj zbog vojno-strate\u0161kih, politi\u010dkih, ekonomskih i sigurnosnih interesa. Tako da se to itekako odrazilo na prikazivanju na\u0161e zemlje na kartama koje su namijenjene za vojne, politi\u010dke, nau\u010dne, saobra\u010dajne, ekonomske i turisti\u010dke svrhe.<\/p>\n\n\n\n

ZBIRKA KARATA I PLANOVA HISTORIJSKOG ARHIVA SARAJEVO<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Uz Vojni arhiv u Be\u010du (Kriegsarchiv) te Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Historijski arhiv Sarajevo posjeduje, \u010duva i daje na kori\u0161tenje za na\u0161u zemlju vrlo zna\u010dajnu i bogatu Zbirku karata i planova. Ova zbirka predstavlja prvoklasan izvor za razli\u010dite vrste prou\u010davanja i istra\u017eivanja pro\u0161losti Bosne i Hercegovine i Sarajeva.
Ovom izlo\u017ebom Historijski arhiv Sarajevo \u017eeli ponovo predstaviti jedan zna\u010dajan, vrijedan i interesantan fond \/ zbirku koju posjeduje i \u010duva. Zbirka karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo ima vi\u0161estruku vrijednost za grad Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Ona se sastoji od preko 513 karata i planova koji su izra\u0111eni u periodu od 1745. i 2003. godine.
Ova zbirka nastala je otkupom, poklonom i preuzimanjem od pojedinaca i institucija, kao i izdvajanjem iz raznih fondova prilikom njihovog sre\u0111ivanja i obrade u Historijskom arhivu Sarajevo.<\/p>\n\n\n\n

Zbirka karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo sadr\u017ei karte, mape i planove koji su nastali u sljede\u0107im periodima:
– period osmanske vladavine (do 1878. godine);
– period austrougarske uprave (1878.-1918.);
– period Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca \/ Kraljevine Jugoslavije (1918.-1941.);
– period Nezavisne dr\u017eave Hrvastke (1941.-1945.);
– period Socijalisti\u010dke federativne Republike Jugoslavije (1945.-1991.);
– period postdejtonske nezavisne dr\u017eave Bosne i Hercegovine (od 1996. godine).<\/p>\n\n\n\n

Zbirka tako\u0111er ima ura\u0111enu kartoteku ulaza, ali samo za 250 karata i planova te ima ura\u0111en sumarno-analiti\u010dki inventar za svih 513 karata, mapa i planova. Ova zbirka sre\u0111ena je i na na\u010din da postoje ura\u0111eni inventari za karte, mape i planove koji se odnose na:
– Sarajevo;
– Bosnu i Hercegovinu;
– vojne potrebe i operacije.<\/p>\n\n\n\n

U sklopu ove zbirke nalaze se: geografske, historijske, topografske karte, vojni planovi i skice, planovi i karte gradova (najve\u010dim dijelom Sarajeva), tehni\u010dki planovi, geografski i historijski atlasi. Vrijednost ovih karata, mapa i planova vi\u0161estruka je, kako zbog samog vremena njihovog nastanka, tako i zbog zna\u010daja kojeg imaju kao izvor za prou\u010davanje
pro\u0161losti Sarajeva i Bosne i Hercegovine, odnosno prostornog, infrastrukturnog i cestovnog \u0161irenja te razvoja organizacije uprave i administrativnog ure\u0111enja grada Sarajeva. Na mnogim kartama mogu se \u010ditati neki detalji poput vremena nastanka pojedinih institucija, objekata i gra\u0111evina u gradu Sarajevu i okolini. Na njima tako\u0111er pratimo razvoj cestovnog i \u017eeljezni\u010dkog saobra\u0107aja u Bosni i Hercegovini i regiji. Karte nam daju uvid u historijat nastanka i promjena imena ulica grada Sarajeva te uvid u mnoge izdava\u010dke, \u0161tamparske ku\u0107e i kartografske zavode koji su djelovali u Sarajevu i drugim gradovima poput Be\u010da, Zagreba, Beograda itd. Pomo\u0107u ovih karata i planova pratimo kvalitetu izrade samih karata te razvoj kartografske tehnike kojom su iste ra\u0111ene. Mnoge od ovih karata su i raritet. U mnogim slu\u010dajevima rije\u010d je o vrlo kvalitetnom i o\u010duvanom materijalu na kojima su \u0161tampane ove karte te tako\u0111er o vrlo preciznim i kvalitetnim prikazima bez obzira na vrijeme nastanka istih.<\/p>\n\n\n\n

* * *<\/p>\n\n\n\n

Ova izlo\u017eba predstavlja samo dio onoga \u0161to u svojoj sehari \u010duva Historijski arhiv Sarajevo. Radi se o geografskim, topografskim, cestovnim, vojnim, turisti\u010dkim i drugim kartama, mapama, planovima i nacrtima Sarajeva i okoline, Bosne i Hercegovine, regije i Evrope. One kronolo\u0161ki i tematski prate razvoj grada. Uz karte prilo\u017eeni su naslovi s oznakama \/ signaturama kojim su zavedeni u Zbirci karata i planova Historijskog arhiva Sarajevo. Tako\u0111er je predstavljen historijat promjena naziva ulica u gradu Sarajevu te poneki stari turisti\u010dki vodi\u010d. Ova zbirka definitivno je neprocjenjive vrijednosti, zna\u010dajan historijski izvor i svjedok vremena.<\/p>\n\n\n\n

* * *<\/p>\n\n\n\n

UPOZORENJE<\/strong>: Vlasnik autorskih prava nad arhivskom gra\u0111om kori\u0161tenom na izlo\u017ebi je Javna Ustanova Historijski arhiv Sarajevo.\u00a0Zabranjeno je svako neovla\u0161teno preuzimanje, kopiranje ili dijeljenje sadr\u017eaja, djelimi\u010dno ili u cijelosti \u2013 bez prethodne saglasnosti i kontaktiranja Arhiva.<\/strong>\u00a0Kontakt e-mail:\u00a0has@arhivsa.ba<\/a><\/p>\n\n\n\nngg_shortcode_0_placeholder\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autor izlo\u017ebe: Admir Nezirovi\u0107 i Haris Zaimovi\u0107, vi\u0161i arhivistiDigitalna obrada i web:\u00a0Velid Jerlagi\u0107, arhivist Karta je kodirana slika geografske stvarnosti, koja prikazuje objekte ili svojstva, rezultat je kreativnosti i izbora autora, a oblikovana je za upotrebu kad su prostorni odnosi od najve\u0107e va\u017enosti. Radi se o uslovljenom, smanjenom i generaliziranom prikazu Zemljine povr\u0161ine u ravni, odnosno grafi\u010dkoj reprezentaciji prostornih odnosa i oblika, koji pri tome zadovoljavaju odre\u0111ene matemati\u010dke i geografske uvjete. Kartografija… Vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[9,81,82],"class_list":["post-4739","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-izlozbe","tag-izlozba","tag-karte","tag-kartografija"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4739","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4739"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4739\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4810,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4739\/revisions\/4810"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4739"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4739"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4739"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}