{"id":2230,"date":"2016-12-01T10:36:29","date_gmt":"2016-12-01T08:36:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?p=2230"},"modified":"2016-12-01T10:36:29","modified_gmt":"2016-12-01T08:36:29","slug":"predstavljena-druga-knjiga-rukopisa-laure-papo-bohorete","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?p=2230","title":{"rendered":"Predstavljena druga knjiga rukopisa Laure Papo Bohorete"},"content":{"rendered":"

\"img_20161130_190430-dd\"<\/span>Izdanje druge knjiga rukopisa jevrejske spisateljice i dramaturginje Laure Papo Bohorete, predstavljeno je sino\u0107 u Sarajevu, na Akademiji nauka i umjetnosti BiH.<\/p>\n

Profesor Sarajevskog univerziteta u penziji i jedan od samo dva govornika jevrejsko-\u0161panskog jezika u cijeloj Bosni i Hercegovini David Kamhi za Bohoretu je kazao da je “rudnik zlata”, koji na\u0161a publika ne poznaje zbog jezi\u010dke barijere.<\/p>\n

Me\u0111utim, istakao je da  ono \u0161to je do sada prevedeno, predstavlja “vrh poezije, dramaturgije i svega \u0161to je ona napisala”.<\/p>\n

Kako je rekao, Bohoreta je bila poznata u kulturnim krugovima tog doba i jedan od inicijatora da se jevrejsko-\u0161panski jezik pi\u0161e fonetski, odnosno da se pi\u0161e kao \u0161to se govori.<\/p>\n

Kamhi je tako\u0111er naglasio da bi ovaj jezik koji je u izumiranju, trebao na\u0107i svoje mjesto na Filozofskom fakultetu i da bi trebao biti prou\u010davan na katedri \u0161panskog jezika bar dva semestra, kako se ne bi potpuno izgubio.<\/p>\n

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranovi\u0107 pojasnio je da je Historijskom arhivu u izdavanju rukopisa pomogla Ambasada \u0160panije u BiH te da ovo izdanje uklju\u010duje njene tri drame.<\/p>\n

Dodao je da je izdavanje rukopisa tek prva faza te da bi druga faza bila prevo\u0111enje njenih radova na bosanski jezik.<\/p>\n

Ohranovi\u0107 je naglasio da Bohoretina djela, osim toga \u0161to imaju knji\u017eevnu vrijednost, predstavljaju i izvor za historiju Jevreja u prvoj polovini 20. vijeka, ali i za historiju Sarajeva u tom periodu.<\/p>\n

Voditelj Kulturne kancelarije u Ambasadi \u0160panije u BiH Zlatko Sari\u0107 napomenuo je da je ova ambasada po\u010dela sa obilje\u017eavanjem 450 godina od dolaska Jevreja sefarda u BiH te da su tim povodom po\u010deli sa izdavanjem i kompletiranjem djela Bohorete.<\/p>\n

Izdavanje su podijelili u tri dijela, po\u010dev\u0161i od pro\u0161le godine, ove godine bit \u0107e izdat drugi dio njenih rukopisa, a zavr\u0161it \u0107e naredne godine.<\/p>\n

Sari\u0107 je istakao da Bohoretina djela imaju veliki zna\u010daj jer su unikatna te da poku\u0161avaju o\u017eiviti njenu arhivsku gra\u0111u i pribli\u017eiti je \u0161irim masama.<\/p>\n

Laura Papo Bohoreta, ro\u0111ena 15. marta 1891. godine u Sarajevu, bila je velika spisateljica, dramaturginja, skuplja\u010dica sefardskoga folklornog blaga te veliki borac za \u017eenska prava. Poti\u010de iz siroma\u0161ne jevreske porodice Jude i Estere Levi, kao prvo od njihovo sedmero djece. Bohoreta je \u017eivjela za druge, promicala je ideje koje nam se i danas \u010dine naprednima, a umrla je sama, skrivena u bolnici katoli\u010dkih sestara milosrdnica 1942. godine.<\/p>\n

(federalna.ba\/Fena)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izdanje druge knjiga rukopisa jevrejske spisateljice i dramaturginje Laure Papo Bohorete, predstavljeno je sino\u0107 u Sarajevu, na Akademiji nauka i umjetnosti BiH. Profesor Sarajevskog univerziteta u penziji i jedan od samo dva govornika jevrejsko-\u0161panskog jezika u cijeloj Bosni i Hercegovini David Kamhi za Bohoretu je kazao da je “rudnik zlata”, koji na\u0161a publika ne poznaje zbog jezi\u010dke barijere. Me\u0111utim, istakao je da  ono \u0161to je do sada prevedeno, predstavlja “vrh poezije, dramaturgije… Vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2231,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-2230","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2230","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2230"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2230\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2232,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2230\/revisions\/2232"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2231"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2230"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2230"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2230"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}