{"id":1758,"date":"2015-03-12T15:15:03","date_gmt":"2015-03-12T13:15:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?p=1758"},"modified":"2017-01-12T11:43:43","modified_gmt":"2017-01-12T09:43:43","slug":"vlasti-jos-uvijek-nisu-svjesne-znacaja-arhiva","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/?p=1758","title":{"rendered":"Vlasti jo\u0161 uvijek nisu svjesne zna\u010daja Arhiva"},"content":{"rendered":"

(preneseno iz magazina “Stav”, br. 1 od 12. III. 2015.)<\/strong><\/p>\n

Neko je jednom mudro rekao da je narod koji zaboravlja svoju pro\u0161lost du\u017ean je ponavljati. Historijski arhiv u Sarajevu odigrao je kroz svoju dugu pro\u0161lost djelovanja jednu od klju\u010dnih ulga kada govorimo o za\u0161titi kulturno-historijske ba\u0161tine BiH. Me\u0111utim, bez obzira na neprocjenjivu va\u017enost ove institucije, Arhiv se kontinuirano zanemaruje, a ve\u0107 dugo doslovno mu prijeti potonu\u0107e u zemlju.<\/p>\n

Pi\u0161e: Jahja Muhasilovi\u0107<\/em>
\n Fotografije: Velija Hasanbegovi\u0107<\/em><\/p>\n

\"\"<\/a>“Arhiv je institucija koja u svim sistemima i dru\u0161tvima \u010duva korijene dr\u017eave, dru\u0161tva i naroda”, rekao nam je direktor Historijskog arhiva u Sarajevu Sejdalija Gu\u0161i\u0107.<\/p>\n

Kroz razgovor s uposlenicima ove institucije uvjerili smo se u ozbiljnost problema s kojim se danas Historijski arhiv u Sarajevu susre\u0107e. Direktor Arhiva upoznao nas je sa \u0161tetnim posljedicama bosanskohercegova\u010dke dru\u0161tvene nesvijesti i nebrige prema vlastitim institucijama koja se direktno reflektira na rad ove institucije.<\/p>\n

VLASTI JO\u0160 UVIJEK NISU SVJESNE ZNA\u010cAJA ARHIVA<\/strong><\/p>\n

Po njegovom mi\u0161ljenju Arhiv ne dobiva adekvatnu pomo\u0107 od institucija koje su predvi\u0111ene da ga subvencioniraju te je primoran svoj rad obavljati u skromnim uvjetima.<\/p>\n

Taj nas podatak navodi na ponovnu misao da \u017eivimo u dru\u0161tvu \u010dija se pro\u0161lost negira i omalova\u017eava te konstantno svojata od iredentisti\u010dki nastrojenih susjeda. Historijski je arhiv, stoga, mjesto koje se treba dr\u017eati kao “malo vode na dlanu” i njegov rad ima funkciju svojevrsnog imunolo\u0161kog sistema u za\u0161titi od grabe\u017eljivih napada koji dolaze izvan granica BiH.<\/p>\n

\"\"<\/a>Uprava Arhiva svojim financijskim kapacitetima nije kadra ponuditi uvjete za kvalitetan rad uposlenika, ali bez obzira na to uvjerili smo se da uposlenici odi\u0161u entuzijazmom i profesionalizmom, a stidljivo su se po\u017ealili na odnos nekih dr\u017eavnih institucija prema njima. Kao ustanova koja ne donosi velik profit, Arhiv ovisi o dr\u017eavnom subvencioniranju.<\/p>\n

“Kada svojim radom napravimo manji profit, dr\u017eava nam umanji koli\u010dinu materijalne podr\u0161ke”, po\u017ealio se Vi\u0161i arhivista Haris Zaimovi\u0107.<\/p>\n

\u010cini se da vlasti jo\u0161 nisu postale svjesne zna\u010daja Arhiva, a \u017ealosno je da se politika nije “opametila” nakon nemilih doga\u0111aja na pro\u0161logodi\u0161njim protestima i po\u017earu koji je odnio u nepovrat dobar dio dr\u017eavne arhivske gra\u0111e. Me\u0111utim, ima onih koji su “vrlo svjesni” zna\u010daja arhivske gra\u0111e, kao \u0161to je npr. direktor Arhiva BiH Du\u0161an Vr\u017eina, koji je, bez potrebnih suglasnosti i prethodnih konsultacija s radnim kolegama, gra\u0111u vezanu za Vrbasku Banovinu poku\u0161ao premjestiti u Banja Luku. Reakcijom njegovih kolega koji su na vrijeme primijetili ovu nelegalnu radnju, uspje\u0161no je sprije\u010den poku\u0161aj transfera historijske gra\u0111e. \u0160ta je gospodin Vr\u017eina poku\u0161ao uraditi ovim \u010dinom ostaje da se doka\u017ee.<\/p>\n

HISTORIJSKI ARHIV POSJEDUJE GRA\u0110U DUGU 11 KILOMETARA<\/strong><\/p>\n

Direktor Historijskog arhiva Sejdalija Gu\u0161i\u0107 dodao nam je kako danas u Historijskom arhivu ima mnogo vi\u0161e gra\u0111e nego \u0161to je bilo prije rata, iako je radnika koji bi obra\u0111ivali ovu gra\u0111u tri puta manje. Stoga je te\u0161ko sti\u0107i obraditi gra\u0111u koja danas iznosi nevjerojatnih 11 kilometara, pogotovo kada se u obzir uzmu lo\u0161i uvjeti u kojima su radnici primorani raditi svoj posao. Naime, o impozantnoj kolekciji koju posjeduje ova institucija govori i \u010dinjenica da kada bi se historijska gra\u0111a deponovana u Arhivu redala jedna do druge, zauzimala bi 11 kilometara prostora – od Ba\u0161\u010dar\u0161ije do Hrasnice.<\/p>\n

\"\"<\/a>Arhiv, me\u0111u ostalim, sadr\u017ei velik broj djela iz nau\u010dnih oblasti: filozofije, sociologije, politike, uprave, politi\u010dke historije, politi\u010dke ekonomije, prosvjete, etnografije, geografije, heraldike, arhivistike, arheologije, paleografije, historije kulture, srednjeg i novog vijeka Evrope, ju\u017enoslavenskih naroda, Narodnooslobodila\u010dkog rata itd.<\/p>\n

Tako\u0111er sadr\u017ei Zbirke i fondove na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, kao i na bosanskom jeziku pisane arapskim pismom.<\/p>\n

U ORONULOM JE DEPOU TOLIKO HLADNO DA NOGE OMOTAVAJU STIROPOROM<\/strong><\/p>\n

Uz Vojni arhiv u Be\u010du i Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH u Sarajevu, Historijski arhiv Sarajevo posjeduje, \u010duva i daje na kori\u0161tenje za na\u0161u zemlju vrlo zna\u010dajnu i bogatu Zbirku karata i planova. Ove zbirke, uz mnoge druge koje posjeduje Arhiv, predstavljaju prvoklasan izvor za razli\u010dite vrste prou\u010davanja i istra\u017eivanja pro\u0161losti BiH i Sarajeva.<\/p>\n

Slu\u010daj Historijskog arhiva postao je jo\u0161 \u017ealosniji kada smo se uvjerili u kakvom se stanju nalazi ki\u010dma ove institucije, tj. Depo arhiva. Zgrada Depoa, koja se nalazi u starom sarajevskom naselju Vrbanju\u0161a, izvana podsje\u0107a na slike grada Groznog iz vremena rusko-\u010de\u010denskih ratova. Upravo \u010dinjenica da je gra\u0111a Arhiva ra\u0161trkana na vi\u0161e lokacija jeste jo\u0161 jedan problem na koji upozoravaju zaposlenici. Fasada je Depoa oronula, prilaz neugledan, krov o\u0161te\u0107en. Ulaskom u zgradu prvi osje\u0107aj s kojim se susre\u0107emo jest val hladnog zraka koji vas natjera da zakop\u010date jaknu.<\/p>\n

“Da, uposlenicima se govorilo da iza\u0111u kako bi se ugrijali”, rekao nam je Admir Nezirovi\u0107, rukovodilac Odsjeka za smje\u0161taj, kori\u0161tenje i tehni\u010dku za\u0161titu arhivske gra\u0111e i knji\u017enog fonda.<\/p>\n

U ne\u0161to ozbiljnijem tonu nastavio je rije\u010dima da je “jedan od uposlenika obolio rade\u0107i u ovoj zgradi i da je noge omotavao stiroporom i tako hodao po hladnim hodnicima depoa”, koji je u nedavnoj pro\u0161losti bio i u gorem stanju negoli je danas. Depo je danas koliko-toliko saniran upravo zahvaljuju\u0107i njegovim po\u017ertvovanim radnicima, koji su mogu priu\u0161titi da ugriju samo jednu sobu u kojoj rade.<\/p>\n\n\t\t