![\"sevdalin](\"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/sevdalin-a-300x225.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Promocija izdanja “Nove kajde za stare sevdalinke Mustafe Mulali\u0107a” kojeg je priredio Sejdalija Gu\u0161i\u0107 odr\u017eana je danas (9. maj 2013. godine) u Art ku\u0107i sevdaha u Sarajevu. Publikacija je prire\u0111ena u povodu obilje\u017eavanja 65 godina postojanja i rada JU Historijski arhiv Sarajevo, Dana Kantona Sarajevo i Dana Evrope.<\/p>\n
Na promociji, koju je na sazu uz vokalnu interpretaciju sevdalinki pratio Avdo Leme\u0161, su govorili Amra Mad\u017earevi\u0107, direktorica Muzeja Sarajevo, Haris Zaimovi\u0107, direktor Historijskog arhiva Sarajevo, te autor publikacije Sejdalija Gu\u0161i\u0107.<\/p>\n
Historijski arhiv Sarajevo u svojim fondovima i zbirkama (preko 9000 du\u017enih metara arhivske gra\u0111e) privilegirano \u010duva povijest Sarajeva i Bosne i Hercegovine od XV do XX stolje\u0107a. Jedan od zna\u010dajnijih fondova, u svakom slu\u010daju, je i fond Mustafe Mulali\u0107a. Fond je formiran u periodu od 1960. do 1978. godine. Nastao je otkupom ili poklonom direktno od Mustafe Mulali\u0107a o \u010demu postoji uredno vo\u0111ena dokumentacija u arhivi Historijskog arhiva Sarajevo.<\/p>\n
![\"kajde](\"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/kajde-2-212x300.jpg\")
U toku je detaljna arhivisti\u010dka obrada fonda, a do danas je ura\u0111en sumarni inventar. Sama struktura fonda nam otkriva mnogostruku li\u010dnost njegova tvorca, \u0161arolikost njegovih interesovanja i preokupacija pogotovo u periodu nakon izlaska iz zatvora kada je sklonjen iz javnog \u017eivota. Mogu\u0107e da je to razlog da se radi, uglavnom, o njegovim neobjavljenim rukopisima (kucanim na ma\u0161ini, sa nalijepljenim fotografijama i ukori\u010denim u jednom ili dva primjerka). Me\u0111u najzanimljivijim, od preko 40 arhivskih jedinica, svakako je 10 knjiga pod naslovom Jugoslovenska narodna pjesma i svirka, fotografije Visokog i Fo\u010de, \u0160ifranto – pismo za op\u0161te svrhe pismenosti (1 knjiga), Hronika Drugog svjetskog rata iz aspekta mojih do\u017eivljaja i rasu\u0111ivanja, Epika Bosanske krajine itd. \u0160est sveski Nove kajde za stare sevdalinke koje objavljujemo, preuzeto je u Arhiv 11.01.1978. godine i zavedeno u Knjizi ulaznog inventara pod rednim brojem 461. Sve sveske su dimenzija 22×16 cm, uvezene i ukori\u010dene kao obi\u010dne \u0161kolske sveske.<\/p>\n
Tekstovi sevdalinki kucani su pisa\u0107om ma\u0161inom, a notne zapise je sam autor radio na utisnutim \u0161ablonima. Na nekim teksovima sevdalinki sam autor je radio odre\u0111ene korekcije ili ispravke olovkom ili flomasterom. Svih \u0161est sveski, koje sadr\u017ee ukupno 141 pjesmu sa notnim zapisima, donosimo kao skenirane dokumente, dakle kao originalne dokumente \u0161to jeste jedna od osnovnih funkcija Arhiva. Za bolje razumijevanje zna\u010daja samih Sveski, ali i rada i djelovanja Mustafe Mulali\u0107a, u knjizi su prikazane i dvije studije uva\u017eenih dr. Ai\u0161e Softi\u0107 i dr. Tamare Kara\u010da Beljak, koje su napisane jo\u0161 2008. godine kada se krenulo u projekat pripreme za objavljivanje Sveski.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Promocija izdanja “Nove kajde za stare sevdalinke Mustafe Mulali\u0107a” kojeg je priredio Sejdalija Gu\u0161i\u0107 odr\u017eana je danas (9. maj 2013. godine) u Art ku\u0107i sevdaha u Sarajevu. Publikacija je prire\u0111ena u povodu obilje\u017eavanja 65 godina postojanja i rada JU Historijski arhiv Sarajevo, Dana Kantona Sarajevo i Dana Evrope. Na promociji, koju je na sazu uz vokalnu interpretaciju sevdalinki pratio Avdo Leme\u0161, su govorili Amra Mad\u017earevi\u0107, direktorica Muzeja Sarajevo, Haris Zaimovi\u0107, direktor Historijskog… Vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-1525","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1525","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1525"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1525\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2262,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1525\/revisions\/2262"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1525"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1525"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1525"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}