U njemu se nalazi kompletna arhivska gra\u0111a Gradske uprave Sarajeva od 1878. do dana\u0161njih dana.<\/p>\n Arhivi kao ba\u0161tinske i informacijske ustanove bave se evidentiranjem, prikupljanjem, \u010duvanjem, sre\u0111ivanjem, obradom, popisivanjem, izradom baze podataka, kori\u0161tenjem te prezentiranjem arhivske gra\u0111e. Arhiv tako\u0111er izdaje saglasnost na Listu kategorija<\/em>, odnosno \u0161ta se izdvaja iz registraturne u arhivsku gra\u0111u, koliko godina se \u010duva odre\u0111eni dokument, te \u0161ta se trajno odvaja i \u010duva.<\/p>\n PRO\u0160LOST, SADA\u0160NJOST, BUDU\u0106NOST<\/strong><\/p>\n U arhivsku gra\u0111u spadaju svi pisani, \u0161tampani, fonografisani, fotografisani, crtani, elektronski i na druge na\u010dine zabilje\u017eeni podaci koji su nastali radom organa vlasti i uprave, sudstva, raznih institucija, organizacija, preduze\u0107a, porodica i pojedinaca, koji su zna\u010dajni za na\u0161u kulturu, istoriju i ba\u0161tinu te za rad uprave kad su u pitanju pravno-imovinski odnosi, sudski postupci te postupci dokazivanja radnog sta\u017ea, \u0161kolovanja…<\/p>\n – Sve u svemu arhivisti su zaista istinski \u010duvari pisane ba\u0161tine jedne zemlje, jednog grada i dru\u0161tva uop\u0107e. Oni ne samo da \u010duvaju to pisano blago ve\u0107 ga poku\u0161avaju aktualizirati i svojim radovima i izlo\u017ebama isprovocirati dana\u0161nje dru\u0161tvo da se kroz tu svjetlost pro\u0161losti obasja i na\u0161a sada\u0161njost i budu\u0107nost<\/strong> – govori za Start BiH Haris Zaimovi\u0107<\/strong>, direktor Historijskog arhiva Sarajevo.<\/p>\n Koliko se o arhivi vodi ra\u010duna u svijetu, najbolje ilustruje podatak da je novi objekt Dr\u017eavnog arhiva u Francuskoj ko\u0161tao nevjerovatnih 300 miliona eura, dok je, nakon uru\u0161avanja Kelnskog arhiva, potro\u0161eno 60 miliona eura u spasavanje pisane ba\u0161tine koja se nalazila u njemu.<\/p>\n – Pored Gazi Husrev-begove biblioteke, u na\u0161em arhivu nalazi se, slobodno mo\u017eemo re\u0107i, druga po kvaliteti i kvantiteti orijentalna zbirka u BiH. Tako\u0111er su tu zna\u010dajne i druge zbirke poput fotografija i razglednica, plakata, karata i mapa, pe\u010data te zbirka Varia<\/strong> – ka\u017ee Zaimovi\u0107.<\/p>\n Za svoje emisije arhiv je \u010desto koristila urednica dokumentarnog programa TVSA Selma Tahirovi\u0107<\/strong>, koristio ga je Valerijan \u017dujo <\/strong>koji je radio Leksikon Sarajeva<\/em>, Biljana Srbljanovi\u0107 <\/strong>koja je koriste\u0107i dokumente iz Historijskog arhiva Sarajevo pisala dramu, zatim poznati novinar i publicista Tim Butcher <\/strong>koji na osnovu ove arhive pi\u0161e pri\u010du o Gavrilu Principu<\/strong>…<\/p>\n Zaimovi\u0107 isti\u010de da istra\u017eiva\u010di koji dolaze u ovaj arhiv nisu samo histori\u010dari ili orijentalisti, ve\u0107 ima i ljudi koji se bave razvojem infrastrukture, arhitekturom, muzikom, teologijom, kulinarstvom, lingvistikom i drugim oblastima. Godi\u0161nje ih bude vi\u0161e od stotine iz cijelog svijeta.<\/p>\n Institucija, me\u0111utim, ima zna\u010daj i u svakodnevnom \u017eivotu gra\u0111ana.<\/p>\n – Privatna i pravna lica dnevno podnesu vi\u0161e desetina zahtjeva za rje\u0161avanje imovinsko-pravnih odnosa, te za dokazivanje radnog sta\u017ea i \u0161kolovanja. Tu\u017eila\u0161tva, MUP-ovi, obavje\u0161tajne agencije stalno \u0161alju upitnike za pojedine informacije u sklopu svojih istraga i provjera podataka<\/strong> – ka\u017ee Zaimovi\u0107.<\/p>\n NACIONALNI SPOMENICI BiH<\/strong><\/p>\n No, o samoj vrijednosti ovih 11 kilometara arhiva, njemu je te\u0161ko govoriti.<\/p>\n – Da li mo\u017eemo procjenjivati zna\u010daj i vrijednost pisane ba\u0161tine? Da li ona ima cijenu? U su\u0161tini, koliko je nama stalo do nje, toliko ona vrijedi. Ono \u0161to \u017eelim re\u0107i jeste, koliko je nama stalo do nas samih, na\u0161eg dru\u0161tva, dr\u017eave, grada i na\u0161e pro\u0161losti, toliko \u0107e nam biti va\u017ena na\u0161a budu\u0107nost i zna\u010daj arhiva<\/strong> – poru\u010duje Zaimovi\u0107.<\/p>\n U desetak arhiva u BiH radi oko osamdesetak djelatnika, uklju\u010duju\u0107i arhiviste, arhivske tehni\u010dare i drugo osoblje, dok komparacije radi, u znatno manjoj Crnoj Gori u tamo\u0161njim arhivima radi oko 180 ljudi.<\/p>\n Zaimovi\u0107 ipak sa zadovoljstvom isti\u010de da su arhivski djelatnici jedini ba\u0161tinski djelatnici <\/em>u BiH koji imaju svoje krovno udru\u017eenje na dr\u017eavnom nivou u kojem su svi ukljuu\u010deni.<\/p>\n Pored brojnih kongresa i savjetovanja, u BiH izlaze i stru\u010dni \u010dasopisi iz oblasti rada arhiva i arhivistike poput Glasnika <\/em>Arhiva BiH i Arhivisti\u010dkog udru\u017eenja BiH, Arhivska praksa, <\/em>Glasnik arhivskih radnika RS <\/em>i Gra\u0111a <\/em>Arhiva BiH.<\/p>\n Najve\u0107i arhivi su Arhiv Bosne i Hercegovine, Historijski arhiv Sarajevo, Arhiv Republike Srpske, te Arhiv Tuzlanskog kantona.<\/p>\n Najve\u0107u gra\u0111u, koli\u010dinski i u du\u017einskim metrima, \u010duvaju Arhiv BiH i Historijski arhiv Sarajevo.<\/p>\n – Najzna\u010dajniji fondovi i zbirke u Sarajevu nalaze se u Historijskom arhivu Sarajevo. Vi\u0161e od 220 na\u0161ih arhivskih fondova progla\u0161eno je nacionalnim spomenikom BiH u kategoriji pokretno dobro<\/em>. To je gra\u0111a od op\u0107eg dru\u0161tvenog zna\u010daja za BiH, a ne samo za Sarajevo. U su\u0161tini sve je to dio svjetske ba\u0161tine. Kad je u pitanju Historijski arhiv Sarajevo, spomenut \u0107u samo neke arhivske fondove – Gradsko poglavarstvo grada Sarajeva, Vladin povjerenik za grad Sarajevo, Gradski narodni odbor Sarajeva, Skup\u0161tina grada Sarajeva, Popis stanovni\u0161tva 1910. i 1925. godine Sarajevo, Orijentalna zbirka, Zbirka karata, mapa i planova, Zbirka Varia, mnogi porodi\u010dni i li\u010dni fondovi… U Arhivu BiH nalaze se tako\u0111er za na\u0161u zemlju hiljade zna\u010dajnih arhivskih fondova koji su od neprocjenjivog zna\u010daja. Za\u0161to? Pa upravo kroz njih BiH dokazuje svoju dr\u017eavnost, posebnost i svoj identitet. Ti arhivski fondovi su li\u010dna karta, rodni list i dr\u017eavljanstvo BiH i njenih gradova i gra\u0111ana <\/strong>– ka\u017ee Zaimovi\u0107.<\/p>\n PET IZAZOVA ZA BH. ARHIVE<\/strong><\/p>\n Arhivisti su uglavnom diplomirani stru\u010dnjaci iz oblasti historije, prava, te orijentalistike ili germanistike.<\/p>\n U Hrvatskoj, pak, postoji studij informacijskih nauka koji uklju\u010duje arhivistiku, bibliotekarstvo, muzeologiju, dokumentalistiku. Tako\u0111er su u regiji i Evropi zastupljeni konzervatori i restauratori, odnosno in\u017einjeri hemije i biologije.<\/p>\n Svi oni u BiH se suo\u010davaju sa brojnim izazovima.<\/p>\n – Sudbina Zemaljskog muzeja je crni oblak koji stalno odr\u017eava stanje napetim i neizvjesnim. Kako je uop\u0107e mogu\u0107e da se takvo \u0161to desi? Da li su ostale ba\u0161tinske institucije na redu? U stvari, ta ravnodu\u0161nost jeste na\u0161 najve\u0107i izazov. Kakav je to odnos dr\u017eave prema ba\u0161tinskim ustanovama<\/em>? Pozitivan primjer u BiH jesu Mediacentar <\/em>i rad Dragana Golubovi\u0107a. Drugi izazov je izgradnja po me\u0111unarodnim standardima prvog namjenskog objekta za arhiv u BiH. Takav jo\u0161 ne postoji, niti se nazire izgradnja. Tre\u0107i izazov je osavremenjivanje arhivskog poslovanja. To i dr\u017eavni zakoni moraju pratiti. Navest \u0107u samo jedan primjer, a to je elektronsko poslovanje i e-arhiva<\/em>. I dr\u017eava i arhivi moraju da se prilago\u0111avaju toj formi rada. \u010cetvrti izazov jeste da kroz programe, djecu, \u0111ake i studente vratimo u ba\u0161tinske ustanove<\/em>. Peti izazov je digitalizacija<\/strong> – nabraja Zaimovi\u0107.<\/p>\n U me\u0111uvremenu, najve\u0107i izazovi su za\u0161tita arhivske gra\u0111e, njen smje\u0161taj te samo sre\u0111ivanje i obrada arhivskih fondova i zbirki.<\/p>\n Za razliku od razvijenih dru\u0161tava, gdje arhivisti ne razbijaju glavu oko fizi\u010dke za\u0161tite gra\u0111e, osim ako se ne radi o nekim raritetima, niti razmi\u0161ljaju od danas do sutra, ve\u0107 se mogu posvetiti dugoro\u010dnim projektima, bh. arhivisti nemaju taj luksuz.<\/p>\n Ipak, ovi entuzijasti u\u017eivaju i vole posao koji rade.<\/p>\n – Uvijek je izazov uhvatiti se uko\u0161tac s dokumentima, prona\u0107i njihovu glavu i rep, upoznati se sa njima i preko njih o\u017eivjeti pro\u0161lost, ljude, te na\u0107i neki zanimljiv podatak. To je kao da ulazite u neku vremensku ma\u0161inu. Svakako da je svaki arhivist najsretniji kad vidi da se zahvaljuju\u0107i njegovom ura\u0111enom poslu istra\u017eiva\u010di dobro snalaze i da im je olak\u0161an rad i objektivna spoznaja. Kao i to kad pomognete \u010dovjeku u rje\u0161avanju njegovih svakodnevnih problema kad su u pitanju imovinsko pravni odnosi i sli\u010dno<\/strong> – ka\u017ee na\u0161 sagovornik.<\/p>\n OSNOVNI POJMOVI<\/strong><\/p>\n Haris Zaimovi\u0107 ka\u017ee da se pojmovi iz ove materije \u010desto mije\u0161aju te da je va\u017eno definisati neke osnovne.<\/p>\n Arhiv <\/strong>– ima vi\u0161e zna\u010denja: arhiv kao arhivska ustanova, arhiv kao odjel pri nekoj instituciji.<\/p>\n Arhiva – <\/strong>podrazumijeva arhivsku gra\u0111u koja se \u010duva pri nekoj firmi ili instituciji mada u BiH na\u017ealost mnogi bacaju svoju pisanu gra\u0111u.<\/p>\n Arhivist – <\/strong>djelatnik jedne arhivske ili druge ba\u0161tinske institucije sa VSS, te polo\u017eenim stru\u010dnim arhivisti\u010dkim ispitom za VSS.<\/p>\n Arhivski tehni\u010dar – <\/strong>djelatnik sa SSS kojem su dodijeljeni stru\u010dni arhivski poslovi. Arhivski tehni\u010dari pola\u017eu stru\u010dni arhivisti\u010dki ispit za SSS.<\/p>\n Arhivar – <\/strong>radno zanimanje koje neki uposlenik ima u nekom preduze\u0107u, javnoj ustanovi, instituciji.<\/p>\n PUTOVANJE KROZ VRIJEME I PROSTOR<\/strong><\/p>\n Rad na arhivskim dokumentima opisuje kao istinsko putovanje kroz vrijeme i prostor.<\/p>\n – Hodate sarajevskim ulicama i institucijama iz nekih davnih vremena. Najedanput su o\u017eivljeni ljudi koji vi\u0161e decenija ili stotina godina nisu me\u0111u nama, kao da sa njima razgovarate. Odnosno, kao da razgovarate sa gradom. Takav ja osje\u0107aj imam, po\u0161to radim na arhivskom fondu Gradsko poglavarstvo grada Sarajeva, A-U period. Nekako osjetite duh Sarajeva iz tog vremena. Sa jednakim odu\u0161evljenjem \u0107e vam pri\u010dati i kolege koje rade na drugim fondovima<\/strong> – opisuje na\u0161 sagovornik.<\/p>\n (Intervju objavljen u magazinu Start BiH, od 1. X 2013., br. 385, god. XVI<\/em>)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" “Uvijek je izazov uhvatiti se uko\u0161tac sa dokumentima, prona\u0107i njihovu glavu i rep, upoznati se s njima i preko njih o\u017eivjeti pro\u0161lost, ljude, te na\u0107i neki zanimljiv podatak, to je kao da ulazite u neku vremensku ma\u0161inu”, pri\u010da Haris Zaimovi\u0107 pi\u0161e: Zdravko \u010cupovi\u0107 (Start BiH) U Historijskom arhivu Sarajevo \u010duva se oko 11 kilometara (jedan du\u017einski metar je arhivska mjerna jedinica) arhivske gra\u0111e koja tretira dru\u0161tveni, urbani, politi\u010dki, privredni, prosvjetni, kulturni i… Vi\u0161e<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_uf_show_specific_survey":0,"_uf_disable_surveys":false,"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-1497","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1497","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1497"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1497\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1499,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1497\/revisions\/1499"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1497"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1497"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1497"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"intervju\"](\"http:\/\/www.arhivsa.ba\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2014\/11\/intervju.gif\")
<\/a>U Historijskom arhivu Sarajevo \u010duva se oko 11 kilometara (jedan du\u017einski metar je arhivska mjerna jedinica<\/em>) arhivske gra\u0111e koja tretira dru\u0161tveni, urbani, politi\u010dki, privredni, prosvjetni, kulturni i upravni razvitak Sarajeva i BiH, ali i regije.<\/p>\n